Šta je ‘Inicijativa tri mora’ kojoj su se pridružile Crna Gora i Albanija

Crna Gora i Albanija zvanično su pristupile Inicijativi tri mora (3SI) tokom jubilarnog, desetog samita održanog u Varšavi, čime je broj članica ove regionalne platforme porastao na 15 zemalja iz regija Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.

Inicijativa tri mora neformalna je politička platforma koja okuplja zemlje istočne i srednje Evrope na potezu Baltik – Jadran – Crno more.

Koliko članica broji Inicijativa?

Inicijativa je do danas okupljala 13 zemalja članica EU-a: Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Grčku, Letoniju, Litvaniju, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju, Slovačku i Sloveniju, a danas su se pridružile Crna Gora i Albanija.

Pridružene članice su Ukrajina i Moldavija, dok su Turska i Španija predložene za nove strateške saveznike.

Šta je cilj Inicijative?

Cilj je jačanje međusobne povezanosti sjever – jug u okviru EU-a, posebno u energetskom, saobraćajnom i digitalnom sektoru.

Platforma ima snažnu podršku SAD-a, dok su strateški partneri i Njemačka, Japan i Evropska komisija.

Šta je Incijativa tri mora?

Inicijativa tri mora je u prvom redu politički projekt kojim se želi poboljšati ekonomska saradnja i razvoj država koje u njemu sudjeluju.

U fokusu rada Inicijative je izgradnja infrastrukture u energetskom, prometnom i digitalnom sektoru, odnosno jačanje osovine sjever-jug na istoku evropskog kontinenta.

Jedan od razloga za etabliranje te inicijative je bio osjećaj ugroženosti od strane Rusije među zemljama na istoku Evrope, odnosno ovisnost o ruskim energentima.

Je li ruska agresija na Ukrajinu utjecala na Inicijativu?

Ruska agresija na Ukrajinu je utjecala i na promjenu ekonomsko-političkih prioriteta ove platforme.

U prvom planu je sada pitanje sigurnosti. Upravo je ruski napad na Ukrajinu bio razlog zbog kojeg su Ukrajina i Moldavija izrazile zanimanje za pristupanje Inicijativi tri mora.

Predsjednik Poljske Andrzej Duda, domaćin samita na kojem su u Inicijativu primljene Crna Gora i Albanija, istakao je da pristupanje ove dvije zemlje dolazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku, posebno u svjetlu rata na istočnim granicama Poljske.

“Ove godine samit je posebno važan zbog trenutne geopolitičke situacije. Vjerujem da će nove članice doprinijeti plodnijoj saradnji”, kazao je Duda.

Kada je osnovana inicijativa Tri mora?

U 2015. godini poljski predsjednik Andrzej Duda i tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović objavili su „rađenje” nove inicijative, koja je izvorno kao infrastrukturni projekt trebala (o)jačati saradnju zemlja istočne i srednje Evrope.

Prvi susret na vrhu Inicijative tri mora održan je 2016. u Dubrovniku.

Godinu dana kasnije u Varšavi je SAD objavio da želi tješnje sarađivati s tom platformom.

Na sastanku u Bukureštu 2018. i Njemačka je obznanila interes za jačim angažmanom unutar Inicijative.

Kako se finansira inicijativa?

Utemeljen je investicijski fond iz kojeg bi se trebali finansirati zajednički projekti.

Bivši američki državni sekretar Mike Pompeo obećao je da će platformu podržati sa milijardu dolara.

“Kroz mehanizam međunarodne saradnje i uz podršku Kongresa, osigurat ćemo milijardu dolara srednjoj i istočnoj Evropi za Inicijativu tri mora”, rekao je Pompeo na konferenciji o sigurnosti u Minhenu početkom 2020. godine.

I Antony Blinken, državni sekretar SAD-a u administraciji predsjednika Joea Bidena, svojevremeno je najavljivao snažnu finansijsku podršku platformi.

Blinken je u ljeto 2022. na skupu u Rigi najavio “velika nova sredstva” Američke korporacije za međunarodno razvojno finansiranje (DFC) fondu Inicijative.

Neslužbeno, očekivalo se da će ta pomoć iznositi 300 miliona dolara.

Inicijativa ima investicijski fond koji je u vrijeme Blinkenove najave bio vrijedan 928 miliona eura, s potencijalom rasta na tri do pet milijardi dolara.

U fondu ne učestvuju direktno države, nego njihove razvojne banke.

Inicijativa je već uložila u nekoliko projekata, poput Cargounita, najveće privatne kompanije za iznajmljivanje lokomotiva u Poljskoj, Greenergy Data centara, koji će razviti mrežu zelenih centara za podatke u srednjoj i istočnoj Evropi, te Enery, operatera solarnih elektrana u Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj.