Carinski rat Trumpa i Kine: Ko do sada pobjeđuje?

Nakon što je 9. aprila američki predsjednik Donald Trump obustavio svoje „recipročne tarife“ glavnim američkim trgovinskim partnerima, pojačao ih je na kinesku robu. Američke trgovinske carine na većinu uvoza iz Kine porasle su na 145 posto. Peking je uzvratio vlastitim carinama, od 125 posto na američku robu.

Trump već dugo optužuje Kinu da iskorištava SAD u trgovini, predstavljajući svoje tarife kao nužne za oživljavanje domaće proizvodnje i vraćanje radnih mjesta u SAD. Također želi koristiti tarife za finansiranje smanjenja poreza. Većina ekonomista i dalje je skeptična hoće li Trump postići svoje ciljeve.

Zasad su SAD i Kina upletene u igru ​​visokih uloga. Svijet čeka da vidi koja će zemlja popustiti, a koja će ostati pri istom kursu. Dok se Trump bliži svojih prvih stotinu dana na vlasti po drugi put, evo gdje se nalazi carinski rat s Kinom:

Šta se događa s pregovorima?

Trump je nedavno spomenuo mogućnost postizanja trgovinskog sporazuma s Kinom. Prošle sedmice američki predsjednik rekao je da će se njegove tarife Kini “značajno smanjiti” u bliskoj budućnosti.

„Imat ćemo pošten dogovor s Kinom“, rekao je Trump novinarima 23. aprila, pobuđujući nade u deeskalaciju. Također je rekao da njegova administracija „aktivno“ pregovara s kineskom stranom bez daljnjeg objašnjenja.

Međutim, 24. aprila kinesko Ministarstvo trgovine odbacilo je Trumpove izjave, rekavši da se između dvije zemlje ne vode nikakvi razgovori.

„Sve tvrdnje o napretku kinesko-američkih ekonomskih i trgovinskih pregovora su neutemeljene i nemaju činjeničnu osnovu“, rekao je glasnogovornik ministarstva He Yadong.

Iako je insistirao da Peking neće izbjeći nikakve ekonomske udarce Washingtona, također je rekao da su vrata „širom otvorena“ za razgovore.

Prošle sedmice, novinska agencija Reuters izvijestila je da Kina procjenjuje izuzeća za odabrani američki uvoz – popis od čak 131 proizvoda.

Peking nije dao nikakvu javnu izjavu o tom pitanju.

Je li tarifni rat utjecao na američki izvoz?

Trump je uveo svoje sveobuhvatne tarife Kini prije manje od tri sedmice. Posljedice za američke tvrtke neće se u potpunosti osjetiti do kasnije ove godine. Ipak, upozoravajući signali već bljeskaju crveno.

Podaci američkog Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je izvoz soje – najvećeg američkog poljoprivrednog proizovda – dramatično pao u razdoblju od 11. do 17. aprila, prvoj punoj sedmici izvještavanja od Trumpove najave tarifa za Kinu.

Do 17. aprila neto prodaja američke soje pala je za 50 posto u usporedbi s prethodnom sedmicom. To je uzrokovano padom od 67 posto sedmičnog izvoza soje u Kinu, koja je do nedavno bila najveće američko izvozno odredište za tu mahunarku.

Prema Piergiuseppeu Fortunatu, vanrednom profesoru ekonomije na Univerzitetu Neuchatel u Švicarskoj, „Kineske odmazdne tarife teško će pogoditi američke poljoprivrednike. Neki bi mogli propasti.“ Dodao je da će svi sektori izloženi Kini biti pod pritiskom.

Godine 2023. SAD je izvezao naftu, plin i ugljen u Kinu u vrijednosti od otprilike 15 milijardi dolara. Gubitak tog tržišta pogodio bi američke energetske tvrtke.

Hoće li uvoz u SAD pretrpjeti udarac?

Od početka Trumpovog tarifnog rata, teretne pošiljke su naglo pale. Prema Linerlytici, pružatelju podataka o otpremi, kineske rezervacije tereta za SAD pale su za 30 do 60 posto u aprilu.

Drastično smanjenje otpreme iz trećeg najvećeg američkog trgovinskog partnera – nakon Kanade i Meksika – još se nije osjetilo. Međutim, u maju će hiljade tvrtki morati obnoviti svoje zalihe.

Prema Bloomberg Newsu, maloprodajni divovi Walmart i Target rekli su Trumpu na sastanku prošle sedmice da će kupci vjerojatno vidjeti prazne police i više cijene od sljedećeg mjeseca. Također su upozorili da bi se šokovi u opskrbi mogli proširiti do Božića.

Elektronički uređaji, poput televizora i perilica rublja, činili su 46,4 posto američkog uvoza iz Kine u 2022. SAD također uvozi mnogo odjeće i sastojaka za farmaceutske proizvode iz Kine. Cijena te robe počet će rasti od sljedećeg mjeseca.

Međunarodni monetarni fond je 22. aprila povećao svoju prognozu inflacije u SAD-u na 3 posto u 2025. godini zbog carina – što je za cijeli jedan postotni bod više nego u januaru. Kreditor je također snizio svoju prognozu ekonomskog rasta SAD-a i povećao očekivanje da će SAD ove godine ući u recesiju.

Kako će kineska ekonomija biti pogođena?

Uprkos rastućim napetostima između SAD-a i Kine, Washington i Peking ostaju glavni trgovinski partneri.

Prema Uredu američkog trgovinskog predstavnika, SAD je prošle godine uvezao kinesku robu u vrijednosti od 438,9 milijardi dolara.

To iznosi otprilike 3 posto ukupne kineske ekonomske proizvodnje, koja i dalje uvelike ovisi o izvozu.

U izvještaju podijeljenom sa svojim klijentima ovog mjeseca, Goldman Sachs je izjavio da očekuje da će Trumpove tarife smanjiti kineski bruto domaći proizvod (BDP) za čak 2,4 postotna boda.

Sa svoje strane, kineski visoki dužnosnici rekli su da zemlja može bez uvoza američkih poljoprivrednih proizvoda i energije te obećali postići cilj rasta BDP-a od 5 posto za ovu godinu.

Zhao Chenxin, potpredsjednik Nacionalne komisije za razvoj i reforme, rekao je da će, zajedno s uvozom izvan SAD-a, domaća proizvodnja poljoprivrednih proizvoda i energije biti dovoljna za zadovoljavanje potražnje.

„Čak i ako ne kupujemo žitarice i uljarice za stočnu hranu iz Sjedinjenih Država, to neće imati veliki utjecaj na opskrbu žitaricama u našoj zemlji“, rekao je Zhao u ponedjeljak.

Također je napomenuo da bi utjecaj na kineske opskrbe energijom bio ograničen ako tvrtke prestanu uvoziti američka fosilna goriva.

Stručnjaci su rekli da se Kina u nekim aspektima pripremala za ovu krizu.

Fortunato je za Al Jazeeru rekao: „SAD je jedno od najvećih kineskih izvoznih tržišta, pa će carine usporiti rast BDP-a. Ali Peking je to pametno odigrao jer je počeo diverzificirati svoj uvoz iz SAD-a tokom prvog Trumpovog trgovinskog rata“ 2018. godine.

Također je istaknuo da „SAD ovisi o Kini za do 60 posto svog kritičnog uvoza minerala, koji se koriste u svemu, od čiste energije do vojne tehnologije. Suprotan tok jednostavno ne postoji, pa su SAD ranjivije.“

Može li SAD izgubiti svoj geopolitički položaj?

Trump nije skrivao svoju želju da uvuče američke saveznike u trgovinski rat. Administracija je izjavila da namjerava sklopiti sporazume o slobodnoj trgovini s Evropskom unijom, Velikom Britanijom i Japanom.

Općenito, izvještaji sugeriraju da Washington traži od trgovinskih partnera da oslabe svoje ekonomske veze s Kinom kao preduvjet za osiguranje ublažavanja Trumpovih “recipročnih” tarifa.

Uprkos tome, čini se da se američki saveznici uglavnom protive svakom ekonomskom obračunu s Kinom. Prošle sedmice Evropska komisija izjavila je da nema namjeru “odvojiti se” od Kine.

Drugdje, britanska ministrica financija Rachel Reeves nedavno je izjavila za Daily Telegraph: “Kina je druga najveća ekonomija na svijetu i mislim da bi bilo vrlo glupo ne angažirati se.”

Mnoge zemlje nisu u poziciji da napuste svoje trgovinske veze s Pekingom. EU, posebno, ima ogroman trgovinski deficit s Kinom. Prekid pristupa kineskoj robi – i potrošačkim proizvodima i inputima za industriju – naštetio bi njenoj već ionako tromoj ekonomiji.

U svim zemljama u razvoju, trgovinska uloga Kine je jednako ključna. Otprilike četvrtina uvoza Bangladeša i Kambodže dolazi iz Kine. Nigerija i Saudijska Arabija slično su ovisne o Pekingu za uvoz robe.

„Teško je shvatiti zašto bi zemlje htjele potkopati vlastite poslovne interese kako bi pokušale smanjiti američki trgovinski deficit s Kinom“, rekao je Fortunato. „U tom pogledu mislim da je Trump bio kratkovidan i da će možda biti prisiljen prvo trepnuti prije snižavanja carina s Kinom.“

Gubi li Trump utjecaj na republikanske birače?

Kineska komunistička partija ne treba se brinuti o sljedećem izbornom ciklusu. Trumpova Republikanska stranka to čini, pa Peking ima političku prednost u Trumpovom trgovinskom ratu. Jednostavno rečeno, ima više vremena na svojoj strani.

Za Trumpovu stranku, njegovo zveckanje oružjem već izgleda politički skupo. Nova anketa Economist-YouGov pokazuje da su Amerikanci koji izvještavaju o Trumpovim ekonomskim akcijama osobno više naštetili nego što su pomogli s razlikom od 30 bodova.

A javno odobravanje predsjednikovog ekonomskog upravljanja već je neko vrijeme nisko: palo je na 37 posto u anketi Reutersa i Ipsosa objavljenoj 31. marta, što je njegov najniži rezultat ikada u toj anketi.

Ako Trump ostane na tom putu, vjerojatno je da će mu rejting odobravanja pasti još niže, ugrožavajući krhki utjecaj Republikanske stranke na Zastupnički dom SAD-a – a moguće i na Senat, rekli su stručnjaci.

„Iz tih razloga“, rekao je Fortunato, „Kina se ne osjeća primoranom žuriti za pregovarački stol kako bi osigurala trgovinski sporazum. To će vjerojatno pasti na Trumpa.“