Saveznik na putu ka EU: ‘BiH za Sloveniju nije samo tačka na karti’
Službena Ljubljana putem svojih predstavnika u Briselu svakodnevno lobira za zemlje Zapadnog Balkana, među kojima evidentno veoma puno za Bosnu i Hercegovinu.

Slovenija pruža snažnu podršku Bosni i Hercegovini u nastojanjima da počne pregovarački proces za članstvo u Evropskoj uniji, a posljednjih sedmica i u odbrani ustavno-pravnog poretka.
Jedan je od trenutno najvećih saveznika Bosne i Hercegovine u Evropi. Službena Ljubljana putem svojih predstavnika u Briselu svakodnevno lobira za zemlje Zapadnog Balkana, među kojima evidentno veoma puno za zvanično Sarajevo.
Nastavite čitati
list of 4 itemsSlovenija i Austrija novom tunelskom cijevi rješavaju problem gužvi
Slovenija povećava vojnu potrošnju
Slovenija gradi prvu fabriku vještačke inteligencije
Shodno tome, Slovenka Marta Kos, povjerenica za proširenje Evropske unije, nedavno je izjavila da u narednim godinama očekuje napredak u procesu proširenja i vjeruje da će Unija do 2030. godine brojati više od 27 članica, u kojoj što je prije moguće želi vidjeti i Bosnu i Hercegovinu.

Kako je istakla, shvata i razumije trenutnu situaciju u BiH, koja se suočava s ozbiljnom ustavnom krizom izazvanom secesionističkim potezima Milorada Dodika i njegovih saradnika u rukovodstvu entiteta Republika Srpska. Kos je naglasila da u Evropskoj uniji čine velike napore “pokušavajući uvjeriti entitete u BiH da učine ono što je najbolje za cijelu zemlju”.
“Bila bih vjerovatno najsretnija osoba na svijetu da Bosna i Hercegovina počne pregovore. Oni to zaslužuju, ali nažalost neki političari rade protiv toga”, kazala je Kos.
Decenijama veliko razumijevanje
Akademik Mirko Pejanović, nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za Al Jazeeru je rekao da u kontekstu vremena „treba izuzetno vrjednovati podršku Slovenije“.
„Slovenija je u svim minulim decenijama imala veliko razumijevanje prema onome što se tiče Bosne i Hercegovine, njenom postdejtonskom razvoju i tranziciji. Želim posebno naglasiti doprinos Republike Slovenije i njene ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Od tog vremena za Bosnu i Hercegovinu su se potpuno promijenile prilike u pozitivnom smislu“, mišljenja je Pejanović.
Penzionisani profesor i bivši dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ne sumnja da će Slovenija i dalje biti uz Bosnu i Hercegovinu do ispunjenja svih uslova za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ali i prevladavanju još jedne političke i sigurnosne krize.
„Ono što je posebno bitno za nas je da Slovenija nastavlja, intenzivira pružati podršku i u ovim mjesecima kada se politička situacija pogoršala u Bosni i Hercegovini. Mnogo nam pomažu i mnogo će nam pomagati. Zaslužuju svaku zahvalnost“, istakao je Pejanović.
‘Rijetko razborit glas’
U kontekstu onoga što je Pejanović govorio, ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon odlučno je poručila da njena zemlja prati situaciju u Bosni i Hercegovini i da su otvorene sve opcije u vezi sa mogućim uvođenjem sankcija predsjedniku bh. entiteta RS-a Miloradu Dodiku, označivši ga glavnim krivcem za pokušaj narušavanja ustavno-pravnog poretka BiH.
“Za sada pratimo situaciju. Pratit ćemo kako se odvija. Sa naše pozicije mogu reći da imamo sve opcije na stolu”, rekla je ranije Fajon, dodavši da “navodi o otcjepljenju RS-a štete Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji“.
Pejanović dodaje da je „teško prognozirati“ da li će i Slovenija u narednim danima uvesti sankcije Dodiku, tačnije zabraniti mu ulaz u zemlju po uzoru na Njemačku i Austriju, takođe članice Evropske unije, koje su to učinile 2. aprila.
„Slovenija je na strani onih koji zagovaraju uvođenje svih mjera i sankcija kako bi se zaustavilo, ne samo to što se zove politika secesije, nego i urušavanje države Bosne i Hercegovine“, rekao je Pejanović.
Ako se Janša vrati…
Podrška aktuelne slovenske vlasti, predvođene premijerom Robertom Golobom i ministricom Fajon, ustavnom poretku Bosne i Hercegovine „predstavlja rijetko razborit glas u vremenu kada se granice pokušavaju prekrajati iznutra, a suverenitet relativizirati u ime geopolitičkih kalkulacija“, istakla je za Al Jazeeru Adriana Kuči, novinarka iz Sarajeva koja posljednjih 15 godina živi i radi u Ljubljani.
Međutim, izrazila je bojazan da ukoliko Bosna i Hercegovina propusti i aktuelnu priliku, u narednom periodu, eventualno, mogla bi izgubiti podršku Slovenije.
„No, ta podrška – koliko god dobrodošla – traje onoliko koliko traje i vlast koja je zagovara. Fajon je, dodatno, izgubila znatan dio povjerenja čak i među vlastitim biračima zbog neodlučnosti i mlakih stavova u vezi s agresijom u Gazi, što slabi njen politički autoritet. U trenutku kada Milorad Dodik otvoreno i sistematski potkopava institucije Bosne i Hercegovine, a državnost se dovodi u pitanje kroz pravne, političke i retoričke napade, važno je podsjetiti da Bosna i Hercegovina za Sloveniju nije neka apstraktna tačka na karti – to je zemlja čiji su građani u Sloveniji već decenijama stub mnogih privrednih, zdravstvenih i društvenih sistema“, kazala je Kuči.

Naglasila je da više od 100.000 Bosanaca i Hercegovaca trenutno živi u Sloveniji s radnim dozvolama, „a njihov stvarni broj, uključujući one koji već imaju slovensko državljanstvo, daleko je veći“.
„Oni nisu samo privremeni radnici – oni su građani koji takođe i oblikuju savremeno slovensko društvo. Zato i nije svejedno kome će slovenska vlast dati svoju vanjskopolitičku podršku. No, ukoliko na narednim izborima dođe do povratka ultra desničara Janeza Janše, ne treba imati iluzije – njegova će podrška ići onima koji ne vjeruju u Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku, multietničku i cjelovitu državu. A, to neće biti samo pitanje vanjske politike – to će biti pitanje odnosa prema stotinama hiljada ljudi koji ovu zemlju zovu svojim drugim domom“, rekla je Kuči.
‘BiH će ići dalje’
Pejanović, pak, iz vlastitog iskustva zaključuje da će „Bosna i Hercegovina ići dalje“ uz pomoć velikog broja prijatelja iz cijelog svijeta, te bez obzira na političke probleme, geopolitičke, ali i moguće promjene u regiji.
„U septembru 1992. godine silazim u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u tri sata noću da idemo na pregovore u Ženevu. Nigdje tračka nade. Zemlju razaraju, Sarajevo je pod granatama. Bili smo tada u nedostatku svega. Došli smo nekako u Hrasnicu. Ne možemo preći planinu, pa smo najzad uspjeli.
U Bosni i Hercegovini može biti zastoja i problema, ali ona će ići dalje. Uz te sam koji zagovaraju da ona ide dalje, a to je svakako i naš prijatelj Slovenija“, poručio je Pejanović.