Saveznik na putu ka EU: ‘BiH za Sloveniju nije samo tačka na karti’

Službena Ljubljana putem svojih predstavnika u Briselu svakodnevno lobira za zemlje Zapadnog Balkana, među kojima evidentno veoma puno za Bosnu i Hercegovinu.

Tanja Fajon, ministrica vanjskih poslova Slovenije, najavila je moguće sankcije za secesioniste u BiH (Eduardo Munoz / Reuters)

Slovenija pruža snažnu podršku Bosni i Hercegovini u nastojanjima da počne pregovarački proces za članstvo u Evropskoj uniji, a posljednjih sedmica i u odbrani ustavno-pravnog poretka.

Jedan je od trenutno najvećih saveznika Bosne i Hercegovine u Evropi. Službena Ljubljana putem svojih predstavnika u Briselu svakodnevno lobira za zemlje Zapadnog Balkana, među kojima evidentno veoma puno za zvanično Sarajevo.

Shodno tome, Slovenka Marta Kos, povjerenica za proširenje Evropske unije, nedavno je izjavila da u narednim godinama očekuje napredak u procesu proširenja i vjeruje da će Unija do 2030. godine brojati više od 27 članica, u kojoj što je prije moguće želi vidjeti i Bosnu i Hercegovinu.

‘Bosna i Hercegovina zaslužuje da počne pregovore, ali neki političari rade protiv toga’, kaže Marta Kos (Dumitru Doru / EPA-EFE)

Kako je istakla, shvata i razumije trenutnu situaciju u BiH, koja se suočava s ozbiljnom ustavnom krizom izazvanom secesionističkim potezima Milorada Dodika i njegovih saradnika u rukovodstvu entiteta Republika Srpska. Kos je naglasila da u Evropskoj uniji čine velike napore “pokušavajući uvjeriti entitete u BiH da učine ono što je najbolje za cijelu zemlju”.

“Bila bih vjerovatno najsretnija osoba na svijetu da Bosna i Hercegovina počne pregovore. Oni to zaslužuju, ali nažalost neki političari rade protiv toga”, kazala je Kos.

Decenijama veliko razumijevanje

Akademik Mirko Pejanović, nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za Al Jazeeru je rekao da u kontekstu vremena „treba izuzetno vrjednovati podršku Slovenije“.

„Slovenija je u svim minulim decenijama imala veliko razumijevanje prema onome što se tiče Bosne i Hercegovine, njenom postdejtonskom razvoju i tranziciji. Želim posebno naglasiti doprinos Republike Slovenije i njene ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Od tog vremena za Bosnu i Hercegovinu su se potpuno promijenile prilike u pozitivnom smislu“, mišljenja je Pejanović.

Penzionisani profesor i bivši dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ne sumnja da će Slovenija i dalje biti uz Bosnu i Hercegovinu do ispunjenja svih uslova za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ali i prevladavanju još jedne političke i sigurnosne krize.

„Ono što je posebno bitno za nas je da Slovenija nastavlja, intenzivira pružati podršku i u ovim mjesecima kada se politička situacija pogoršala u Bosni i Hercegovini. Mnogo nam pomažu i mnogo će nam pomagati. Zaslužuju svaku zahvalnost“, istakao je Pejanović.

‘Rijetko razborit glas’

U kontekstu onoga što je Pejanović govorio, ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon odlučno je poručila da njena zemlja prati situaciju u Bosni i Hercegovini i da su otvorene sve opcije u vezi sa mogućim uvođenjem sankcija predsjedniku bh. entiteta RS-a Miloradu Dodiku, označivši ga glavnim krivcem za pokušaj narušavanja ustavno-pravnog poretka BiH.

“Za sada pratimo situaciju. Pratit ćemo kako se odvija. Sa naše pozicije mogu reći da imamo sve opcije na stolu”, rekla je ranije Fajon, dodavši da “navodi o otcjepljenju RS-a štete Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji“.

Pejanović dodaje da je „teško prognozirati“ da li će i Slovenija u narednim danima uvesti sankcije Dodiku, tačnije zabraniti mu ulaz u zemlju po uzoru na Njemačku i Austriju, takođe članice Evropske unije, koje su to učinile 2. aprila.

„Slovenija je na strani onih koji zagovaraju uvođenje svih mjera i sankcija kako bi se zaustavilo, ne samo to što se zove politika secesije, nego i urušavanje države Bosne i Hercegovine“, rekao je Pejanović.

Ako se Janša vrati…

Podrška aktuelne slovenske vlasti, predvođene premijerom Robertom Golobom i ministricom Fajon, ustavnom poretku Bosne i Hercegovine „predstavlja rijetko razborit glas u vremenu kada se granice pokušavaju prekrajati iznutra, a suverenitet relativizirati u ime geopolitičkih kalkulacija“, istakla je za Al Jazeeru Adriana Kuči, novinarka iz Sarajeva koja posljednjih 15 godina živi i radi u Ljubljani.

Međutim, izrazila je bojazan da ukoliko Bosna i Hercegovina propusti i aktuelnu priliku, u narednom periodu, eventualno, mogla bi izgubiti podršku Slovenije.

„No, ta podrška – koliko god dobrodošla – traje onoliko koliko traje i vlast koja je zagovara. Fajon je, dodatno, izgubila znatan dio povjerenja čak i među vlastitim biračima zbog neodlučnosti i mlakih stavova u vezi s agresijom u Gazi, što slabi njen politički autoritet. U trenutku kada Milorad Dodik otvoreno i sistematski potkopava institucije Bosne i Hercegovine, a državnost se dovodi u pitanje kroz pravne, političke i retoričke napade, važno je podsjetiti da Bosna i Hercegovina za Sloveniju nije neka apstraktna tačka na karti – to je zemlja čiji su građani u Sloveniji već decenijama stub mnogih privrednih, zdravstvenih i društvenih sistema“, kazala je Kuči.

(REUTERS/Borut Živulovič)

Naglasila je da više od 100.000 Bosanaca i Hercegovaca trenutno živi u Sloveniji s radnim dozvolama, „a njihov stvarni broj, uključujući one koji već imaju slovensko državljanstvo, daleko je veći“.

„Oni nisu samo privremeni radnici – oni su građani koji takođe i oblikuju savremeno slovensko društvo. Zato i nije svejedno kome će slovenska vlast dati svoju vanjskopolitičku podršku. No, ukoliko na narednim izborima dođe do povratka ultra desničara Janeza Janše, ne treba imati iluzije – njegova će podrška ići onima koji ne vjeruju u Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku, multietničku i cjelovitu državu. A, to neće biti samo pitanje vanjske politike – to će biti pitanje odnosa prema stotinama hiljada ljudi koji ovu zemlju zovu svojim drugim domom“, rekla je Kuči.

‘BiH će ići dalje’

Pejanović, pak, iz vlastitog iskustva zaključuje da će „Bosna i Hercegovina ići dalje“ uz pomoć velikog broja prijatelja iz cijelog svijeta, te bez obzira na političke probleme, geopolitičke, ali i moguće promjene u regiji.

„U septembru 1992. godine silazim u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u tri sata noću da idemo na pregovore u Ženevu. Nigdje tračka nade. Zemlju razaraju, Sarajevo je pod granatama. Bili smo tada u nedostatku svega. Došli smo nekako u Hrasnicu. Ne možemo preći planinu, pa smo najzad uspjeli.

U Bosni i Hercegovini može biti zastoja i problema, ali ona će ići dalje. Uz te sam koji zagovaraju da ona ide dalje, a to je svakako i naš prijatelj Slovenija“, poručio je Pejanović.

Izvor: Al Jazeera

Reklama