Kako će Harvard i drugi univerziteti preživjeti Trumpove rezove

Univerzitet Harvard tužio je administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa u pokušaju da zaustavi zamrzavanje 2,3 milijarde dolara federalnih sredstava za tu instituciju. Zamrzavanje finansiranja uslijedilo je usred napora američke vlade da suzbije studentske proteste i izvrši pritisak na univerzitete da odustanu od programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije [poznatim kao DEI].

Ministarstvo obrazovanja SAD-a objavilo je 10. marta da je poslalo pisma na 60 visokoškolskih ustanova, upozoravajući ih na “prinudne radnje” ako ne zaštite jevrejske studente u kampusima kako je navedeno u Glavi VI Zakona o građanskim pravima. U pismima je također citirana ministrica obrazovanja Linda McMahon koja je rekla: “Američki fakulteti i univerziteti imaju koristi od enormnih javnih ulaganja koja finansiraju porezni obveznici SAD-a. To je podrška privilegijama i ovisi o skrupuloznom pridržavanju federalnih zakona protiv diskriminacije.”

Ubrzo nakon toga, Trumpova administracija je počela zamrzavati federalna sredstva za neke od vodećih institucija u zemlji, ugrožavajući istraživanja za koja univerziteti kažu da su ključna za medicinski i naučni napredak.

Konkretno, Trumpova administracija cilja na institucije u kojima su studenti prošle godine učestvovali u propalestinskim protestima, navodeći da su studenti demonstranti širili antisemitske osjećaje u kampusu.

Dan nakon što je Harvard podnio tužbu, čelnici i predstavnici više od 200 američkih univerziteta objavili su zajedničku izjavu u kojoj optužuju Trumpovu administraciju za političko uplitanje. Izjavu su potpisali predsjednici i direktori nekih od vrhunskih instituta u zemlji, kao što su Princeton, Brown, Harvard, Columbia, Northwestern i Pomona College.

Šta se događa u smislu saveznog finansiranja američkih kampusa i mogu li univerziteti preživjeti ove rezove?

Zašto Harvard tuži američku vladu?

Ministarstvo obrazovanja SAD-a, Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga te Administracija općih službi zajedno su 11. aprila potpisali pismo Harvardu u kojem se tvrdi da taj univerzitet “posljednjih godina nije uspio ispuniti uvjete intelektualnih i građanskih prava koji opravdavaju savezna ulaganja.”

Pismo je sadržavalo niz zahtjeva od univerziteta, uključujući da institucija ukine sve afirmativne mjere pri zapošljavanju nastavnika i prijemu studenata, te da promijeni svoje kriterije upisa kako bi isključila međunarodne studente “neprijateljske prema američkim vrijednostima”, uključujući “studente koji podržavaju terorizam ili antisemitizam”. To je bio nastavak zasebnog pisma koje je vlada poslala Harvardu 3. aprila, zahtijevajući da reformira sve akademske odjele za koje se smatra da potiču “antisemitsko uznemiravanje”. Ti se odjeli, navodi se u pismu, “moraju pregledati i napraviti potrebne promjene kako bi se riješila pristranost, poboljšala raznolikost mišljenja i okončalo ideološko zarobljavanje”.

Kao odgovor, Harvard je odbacio zahtjeve, rekavši da, dok su neki zahtjevi bili usmjereni na antisemitizam, “većina predstavlja direktnu vladinu regulaciju ‘intelektualnih uvjeta’ na Harvardu.”

Nekoliko sati nakon što je Harvard odbio zahtjeve, radna grupa Ministarstva obrazovanja za borbu protiv antisemitizma objavila je izjavu u kojoj je objavila da je zamrznuto 2,3 milijarde dolara federalnih sredstava za Harvard.

Predsjednik Harvarda Alan Garber i saradnici s Harvard Collegea sada su podnijeli tužbu na Okružnom sudu SAD-a u Massachusettsu protiv čelnika američkog Ministarstva obrazovanja, Ministarstva zdravstva i društvenih usluga, Uprave za opće usluge, Ministarstva energetike, Ministarstva odbrane, Nacionalne fondacije za nauku i Nacionalne uprave za zrakoplovstvo i svemir.

“Podnijeli smo tužbu za zaustavljanje zamrzavanja finansiranja jer je nezakonito i izvan ovlasti vlade”, potvrdio je Garber.

U tužbi se navodi da je “savezna vlada pokrenula široki napad na ključna partnerstva za finansiranje” koja Harvardu i drugim američkim univerzitetima omogućuju realizaciju “neprocjenjivih istraživanja” u poljima medicine, inženjerstva i umjetne inteligencije (AI) koja su ključna za pronalaženje rješenja za svemirska putovanja te za dijagnozu i liječenje bolesti kao što su, između ostalih, Parkinsonova, Alzheimerova i rak.

U tužbi se također navodi da je zamrzavanje finansiranja nezakonito jer krši prava iz Prvog amandmana, koja garantiraju slobodu govora.

“Ovaj slučaj uključuje vladine napore da iskoristi uskraćivanje federalnih sredstava kao polugu za stjecanje kontrole nad akademskim odlučivanjem na Harvardu”, stoji u tužbi.

U zajedničkoj izjavi, koju su u međuvremenu zajedno potpisale stotine čelnika američkih univerziteta piše: “Uvijek ćemo tražiti učinkovitu i poštenu finansijsku praksu, ali moramo odbaciti prisilno korištenje javnog finansiranja istraživanja.”

Koliko bi Harvard i drugi univerziteti mogli izgubiti?

Zamrznuta savezna sredstva za Harvard uključuju 2,2 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima i 60 miliona dolara u ugovorima. Međutim, u igri je veći novac. U martu je Trumpova administracija najavila da će preispitati devet milijardi dolara finansiranja Harvarda.

Administracija je također zaprijetila da će Harvardu ukinuti status oslobođenja od poreza i njegovu mogućnost da upisuje strane studente. U izjavi, Garber je također napisao da je Trumpova administracija razmatrala poduzimanje koraka za zamrzavanje dodatnih milijardu dolara u bespovratnim sredstvima.

U februaru je Trumpova administracija zamrznula 400 miliona dolara finansiranja Univerziteta Columbia, koji se nametnuo kao epicentar propalestinskih protesta 2024. Vlada je navela ono što je nazvala “neuspjehom institucije da zaštiti jevrejske studente od antisemitskog uznemiravanja”.

Trump je 19. marta zamrznuo više od 175 miliona američkih dolara federalnih sredstava za svoj alma mater, Univerzitet Pennsylvania, navodeći kao razlog dopuštenje transrodnim ženama da se bave ženskim sportovima.

Kako se usmjerava finansiranje univerziteta?

Neki su univerziteti objavili da su primili naredbe o “prekidu rada”, što je uputa za obustavu svih radova na određenim istraživačkim projektima koji se finansiraju javnim novcem.

“Američki univerziteti primaju dva glavna izvora finansiranja od savezne vlade. Prvi je finansijska pomoć studentima, koja ide hiljadama fakulteta. Drugi je finansiranje istraživanja, koje je uveliko koncentrirano na gotovo 200 univerziteta”, rekao je za Al Jazeeru Robert Kelchen, profesor i voditelj odjela na Odsjeku za obrazovno vodstvo i političke studije na Univerzitetu Tennessee u Knoxvilleu.

“Američka vlada oslanjala se na univerzitete u provođenju istraživanja u korist zemlje od Drugog svjetskog rata, a univerziteti su oko toga izgradili infrastrukturu. Veličina američkog finansiranja istraživanja bila je neusporediva u cijelom svijetu tokom tog perioda”, rekao je Kelchen.

Univerzitet Cornell je primio više od 75 naloga za “prekid rada” od Ministarstva odbrane SAD-a, prema izjavi koju su 8. aprila objavili predsjednik Cornella Michael Kotlikoff i drugi čelnici univerziteta.

Nalozi poslani Cornellu odnose se na “istraživanje novih materijala za mlazne motore, propulzijske sisteme, informacijske mreže velikih razmjera, robotiku, supravodiče te svemirske i satelitske komunikacije, kao i istraživanje raka”, saopćio je univerzitet.

U saopćenju se ne precizira iznos saveznog finansiranja koji su primali projekti koji podliježu nalozima za obustavu rada. Također nije navedeno zašto je vlada izdala te naredbe.

Univerzitet Northwestern također je primio naloge za prekid rada koji se odnose na 100-ak saveznih stipendija, napisali su predsjednik univerziteta Michael Schill i predsjednik Upravnog odbora Peter Barris u izjavi na stranici Univerziteta Northwestern 17. aprila.

Ranije u aprilu, američki mediji objavili su da je Trumpova administracija zasebno zamrznula više od milijardu dolara federalnih sredstava za Univerzitet Cornell i 790 miliona dolara za finansiranje Univerziteta Northwestern. I New York Times i CNN su tvrdili da je neimenovani dužnosnik Bijele kuće potvrdio ova zamrzavanja finansiranja.

“Novac je zamrznut u vezi s nekoliko tekućih, vjerodostojnih i zabrinjavajućih istraga iz Člana VI”, rekao je dužnosnik, a prenio CNN.

Međutim, i Cornell i Northwestern kažu da nisu primili obavijest o ovom zamrzavanju finansiranja.

Koliko vlastitog novca imaju univerziteti?

Mnogi univerziteti imaju pozamašne donacijske fondove iz kojih mogu izvući prihod svake godine za podršku istraživačkim projektima, stipendijama i drugim troškovima. Fondacija je niz sredstava ili imovine doniranih univerzitetu kako bi se osigurala finansijska održivost institucije u budućnosti. Dobrotvorne donacije bivših studenata, drugih donatora i kompanija čine veliki dio donacija.

Fondacija Harvarda bila je vrijedna gotovo 53,2 milijarde dolara u fiskalnoj 2024. godini – najveća od svih univerziteta. Više od jedne trećine istraživanja na Harvardu finansira direktno univerzitet, navodi se na stranici Harvarda.

Donacija Columbije iznosila je 14,8 milijardi dolara za fiskalnu godinu koja je završila u junu 2024. Donacija Cornella iznosila je oko 10,7 milijardi dolara, donacija Univerziteta Northwestern iznosila je gotovo 14,3 milijarde dolara u 2024. dok je donacija Univerziteta Pennsylvania iznosila je 22,3 milijarde dolara u junu 2024.

Neki će se univerziteti moći osloniti na te donacije ako federalno zamrzavanje finansiranja ostane na snazi. “Univerziteti obično troše oko pet posto godišnje iz svojih fondova, koji osiguravaju sredstva za Harvardovce u svijetu kako bi nadoknadili gubitak saveznog finansiranja,” rekao je Kelchen.

Međutim, darovi podliježu ograničenjima. “Društveni fondovi u velikoj su mjeri koncentrirani na nekoliko desetaka univerziteta, a otprilike tri četvrtine svih donacijskih fondova ograničeno je za posebne svrhe”, rekao je Kelchen, objašnjavajući da takve svrhe uključuju studentske stipendije u vrlo specifičnim područjima.

Na Harvardu donatori odlučuju na koje programe, odjele i svrhe će se potrošiti 70 posto godišnje raspodjele donacija. Na stranici Columbije također stoji da je godišnja potrošnja donacije u skladu sa željama donatora.

Univerziteti su također zabilježili pad vrijednosti fondacija. Donacije Harvarda pale su u 2024. godini za 151 milion dolara nakon što su neki donatori povukli sredstva sa univerzitete zbog propalestinskih protesta i odgovora univerziteta na zabrinutost zbog antisemitizma u kampusu, prema izvještaju studentskih novina Harvard Crimson iz oktobra 2024.

Kako će univerziteti odgovoriti na ove izazove?

Kelchen je rekao da bi nekoliko istraživačkih univerziteta moglo izdržati kroz period od nekoliko godina bez saveznog finansiranja.

U izjavi od 17. aprila, na primjer, čelništvo Univerziteta Northwestern napisalo je da će univerzitet za sada nastaviti finansirati istraživačke projekte koji podliježu obustavi rada od strane vlade. “Ova podrška namijenjena je održavanju ovih projekata sve dok bolje ne razumijemo način finansiranja.”

Većina univerziteta to sebi neće moći priuštiti. Neki, dakle, pristaju na vladine zahtjeve.

Nakon što je 13. marta primila vlastitu listu zahtjeva od vlade, Columbia je, naprimjer, prihvatila te zahtjeve 18. marta i uvela nove politike u kampusu. Nova pravila zahtijevaju od studenata koji protestuju da pokažu svoju univerzitetsku iskaznicu ako se to od njih zatraži. Također, zabranjuju maske za lice namijenjene prikrivanju identiteta osobe. Međutim, pokrivanje lica i dalje je dopušteno iz vjerskih ili medicinskih razloga. Columbia je također angažirala 36 zaštitara koji imaju posebne ovlasti za hapšenja studenata, a univerzitet se i dalje oslanja na njujoršku policiju za dodatnu sigurnosnu pomoć.

Neki univerziteti pokušat će potražiti druge izvore finansiranja, kažu stručnjaci.

“Univerziteti već godinama pokušavaju diversificirati izvore finansiranja. Dva najvjerovatnija izvora su povećanje upisa kako bi se dobilo više novaca za školarinu i pokušaj generiranja više donacija”, rekao je Kelchen.

“Neki univerziteti imaju fizički kapacitet za povećanje broja upisa, dok druga nemaju. I univerziteti se nadaju naletu donacija koje će im pomoći da prebrode teška vremena”, zaključio je Kelchen.