Savjet iz EIB-a: Reforme mogu Balkanu donijeti milione eura

Vlasti država zapadnog Balkana u narednom periodu trebaju unaprijediti dinamiku i efikasnost provođenja reformi kako bi se približile evropskim standardima, premda je i dosadašnji napredak evidentan, kaže Robert de Groot, potpredsjednik Evropske investicijske banke, institucije koja je samo prošle godine u ovoj regiji investirala gotovo 700 miliona eura.

U razgovoru za Al Jazeeru ističe kako su države regije napravile značajne korake u fiskalnoj stabilnosti, ekonomskim reformama i razvoju infrastrukture u transportnom, energetskom i digitalnom sektoru, ali politička nestabilnost nerijetko usporava ove procese, povećavajući nesigurnost za investitore.

• Evropska investicijska banka (EIB) je uložila gotovo 700 miliona eura u Zapadni Balkan tokom 2024. godine. Kako su investicije realizovane i u kojim sektorima?

– Kao kreditna institucija Evropske unije, naši projekti su usklađeni s njenim prioritetima. U tom smislu, potpuno smo posvećeni podršci svim zemljama na Zapadnom Balkanu na njihovom putu ka integraciji u EU. U okviru Plana rasta za Zapadni Balkan blisko sarađujemo s Evropskom komisijom, kombinujući kredite s grantovima EU-a kako bismo postigli optimalne finansijske aranžmane i ponudili konkretne koristi kroz naše finansijske i savjetodavne usluge.

Evropska investicijska banka (EIB Global) je prošle godine osigurala 693 miliona eura u kreditima i grantovima za države u regiji. Od tog iznosa, 74 posto namijenjeno je klimatski orijentiranim projektima za podršku zelenoj i energetskoj tranziciji, kao i održivoj infrastrukturi. Dalje smo investirali u digitalnu povezanost, razvoj ljudskog kapitala i privatnog sektora. Smatramo da su ove oblasti ključne za jačanje regionalne saradnje, održiv rast i ekonomsku transformaciju tržišta.

Projekti za koje smo potpisali nove ugovore o finansiranju uključuju rehabilitaciju željezničkih dionica u Albaniji i Crnoj Gori duž proširene Trans-evropske mreže (TEN-T), instalaciju naprednih električnih brojila u Srbiji, izgradnju solarne fotonaponske elektrane blizu Prištine, kao i kreditne linije za male firme za poticanje dekarbonizacije i inkluzivnog zapošljavanja.

• Postoje li neki projekti koje bi posebno istakli, možda u regiji ili u pojedinačnim državama?

– Projekat Povezane škole u Srbiji doprinio je uvođenju brzog interneta u više od 3.800 škola, poboljšavajući pristup digitalnoj nastavi za učenike i nastavnike. Također, centri za obuku koje finansiramo u Srbiji povećat će kapacitete za više srednje stručno obrazovanje, treninge i cjeloživotno učenje.

Rekonstrukcija i digitalizacija školskih i predškolskih ustanova u okviru obrazovnog programa Crne Gore, koji se realizira uz podršku EU-a, kreirat će 1.700 novih mjesta za učenike i povećati digitalne kompetencije. U okviru ovog projekta nedavno je otvorena novoizgrađena Osnovna škola “Vladimir Nazor” u Podgorici, spremna primiti 1.200 učenika u 29 moderno opremljenih učionica.

Izgradnjom novog Medicinskog kampusa u okviru Univerziteta u Banjoj Luci osigurat će se dostupnost visokokvalificiranog medicinskog osoblja i otporniji zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini. Sva ova infrastrukturna poboljšanja pružit će moderne uvjete za učenje te dugoročno povećati produktivnost i konkurentnost regionalne ekonomije.

• Koji su planovi za ovu godinu? Postoje li indikacije o iznosu i hoće li biti barem jednak prošlogodišnjem?

– U bliskoj saradnji s našim lokalnim partnerima i delegacijama EU-a na terenu namjeravamo potpisati niz važnih investicija u regiji tokom ove godine, poput projekata za rekonstrukciju željezničke dionice u Srbiji i obnovljivu energiju u BiH.

Također, za mala i srednja poduzeća planiramo osigurati nove finansijske mogućnosti i savjetodavnu podršku kako bismo im pomogli da se dekarboniziraju i pripreme za Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM), koji će stupiti na snagu početkom 2026. godine.

U aprilu ove godine potpisali smo investicijski grant od dva miliona eura s Ministarstvom obrazovanja, nauke i inovacija Crne Gore za nabavku digitalne opreme za škole, kako bi se poboljšali uvjeti učenja i digitalna pismenost među učenicima i nastavnicima.

Tokom posjete visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Evropske komisije Kaje Kallas Albaniji potpisali smo finansijski paket za modernizaciju i elektrifikaciju 34 kilometra željezničke pruge između luke Drač i Rrogozhine u centralnoj Albaniji. Ovaj projekat će doprinijeti prelasku s cestovnog na željeznički transport, uz povećanje njegove operativne efikasnosti i sigurnosti.

Osim finansiranja pod povoljnim uvjetima, doprinosimo i efikasnijem pristupu grantovima EU koji su dostupni u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (čiji smo najveći implementacijski partner), a posebno kroz savjetodavni program Evropske komisije pod nazivom JASPERS. Zahvaljujući njemu, pomažemo državama da pripreme vitalne strategije i investicije, uključujući i one u okviru Plana rasta, kao da i osnaže svoje kapacitete za pripremu i implementaciju projekata.

• Kako političke okolnosti u regiji utječu na operacije EIB-a, kao što su nestabilnost, protesti, secesionizam i slično?

– Podržavamo države zapadnog Balkana dugi niz godina, tokom kojih smo zajedno prebrodili različite periode i krize. Zahvaljujući posvećenosti i uspješnoj saradnji s lokalnim vladama, do sada smo uložili više od 15 milijardi eura u vitalnu infrastrukturu i rast privatnog sektora, što je rezultiralo novim cestama, bolnicama, školama i radnim mjestima.

Razumijemo izazove s kojima se suočavaju države regije koje bi svakako mogle imale koristi od jačih institucija, pravne sigurnosti i transparentnije regulative, a koji bi mogli stvoriti bolje investicijsko okruženje. Vjerujemo kako novi Plan rasta i prateće reforme mogu potaći ekonomsku transformaciju u skladu sa standardima EU-a i najboljim međunarodnim praksama.

Stoga reforme i strateške investicije treba ubrzati i provesti u skladu s dogovorenim agendama. U tom smislu, veoma je važna maksimalna politička posvećenost i mobilizacija operativnih kapaciteta kako bi se implementacija Plana rasta i prioritetnih projekata uspješno realizirala u predviđenom vremenskom okviru. Ohrabrujemo sve partnerske države da ubrzaju implementaciju pripremljenih projekata i da u potpunosti iskoriste podršku Grupacije EIB.

• Kako napreduju reforme i prilagodbe za približavanje regije evropskim standardima i koji su najveći problemi?

– Možemo reći da je napredak evidentan, ali potrebno je unaprijediti dinamiku i efikasnost provođenja reformi. Mnoge države regije su napravile značajne korake u fiskalnoj stabilnosti, ekonomskim reformama i razvoju infrastrukture u transportnom, energetskom i digitalnom sektoru, između ostalog i uz podršku EU-a i međunarodnih finansijskih institucija.

Međutim, politička nestabilnost nerijetko usporava ove procese, povećavajući nesigurnost za investitore. Usklađivanje nacionalnih politika sa standardima i regulacijama EU-a predstavlja značajan napor za lokalne vlasti te se nadamo da i u tom smislu možemo doprinijeti i kroz naše projekte gdje ovi standardi moraju biti potpuno integrirani i primijenjeni.

Novi plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja najopsežniji primjer novog pristupa, povezujući napredak u reformskim politikama s finansijskom podrškom EU-a. Kombinira budžetska sredstva s garancijama i grantovima za strateške investicije. Kad države ispune dogovorene uvjete, može se izvršiti pretfinansiranje, gdje dalje isplate zavise od realizacije dogovorenih reformskih koraka i strateških investicija u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan u sektorima energetike, digitalizacije, transporta i ljudskog kapitala.

Kao dugogodišnji partner država regije Zapadnog Balkana, Grupacija EIB ostaje posvećena podršci za pripremu i implementaciju projekata značajnih za jačanje društveno-ekonomskog razvoja, integracije tržišta, regionalne saradnje i usklađivanje sa standardima Evropske unije.