Sahrana pape Franje bit će jeftinija nego ranije
Historijski gledano, papinske sahrane koštale su milione, ali za razliku od svojih prethodnika, papa Franjo je zatražio skromniju sahranu.

Dok stotine miliona ljudi širom svijeta oplakuju smrt pape Franje, Rimokatolička crkva priprema se za njegovu sahranu, za koju se očekuje da će privući stotine hiljada ožalošćenih, iako će troškovi biti vjerovatno znatno manji od onih prethodnih.
Franjino tijelo od srijede je izloženo u Bazilici svetog Petra, što vjernicima omogućava odavanje počasti. Očekuje se da će svjetske vođe, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, također prisustvovati njegovoj sahrani u Vatikanu, koja je zakazana za subotu.
Nastavite čitati
list of 4 itemsPapa Lav XIV poručio kardinalima da nastave ‘dragocjenu ostavštinu’ pape Franje
Finansije Vatikana u haotičnom stanju: Težak zadatak za novog papu
Pontifikat Lava XIV počet će inauguracijskom misom 18. maja
Za razliku od svojih prethodnika, Franjo je zatražio skromniju sahranu. Godine 2024. promijenio je dugogodišnja pravila sahrane koja su zahtijevala tri kovčega, dva od čempresa i hrasta te jedan od olova, jedan unutar drugog. Prema novim pravilima, pape sada mogu biti pokopane u jednom kovčegu od drveta, obloženom cinkom. Promjena pravila također omogućuje sahranu izvan Vatikana, prema Franjinoj želji.
Kovčeg s njegovim tijelom bit će prenesen u Baziliku svete Marije Velike, crkvu izvan vatikanskih zidina. Tražio je jednostavnu grobnicu u zemlji u toj crkvi. Franjo će biti prvi papa koji će tamo biti pokopan od 17. stoljeća i prvi u više od sto godina koji će biti pokopan izvan Vatikana.
Izabran za papu 2013. godine, Franjo je bio poznat po skromnom načinu života. Rođen u Argentini, odlučio je živjeti u vatikanskoj gostinskoj kući umjesto u raskošnoj Apostolskoj palati i često je putovao skromnim vozilima.
„Uvijek je bio više oduševljen odlaskom na mjesta gdje žive normalni ljudi, a ne u dvorane moći, palate i tako dalje. To je bilo tipično za njega“, rekao je za Al Jazeeru Massimo Faggioli, profesor teologije i religijskih studija na Univerzitetu Villanova u Pennsylvaniji.
Finansijski problemi Vatikana
U oporuci objavljenoj u ponedjeljak, Franjo je poručio da će troškove njegove sahrane pokriti neimenovani dobročinitelj u ranijem dogovoru, kao i da će novac biti poslan u papinsku baziliku Santa Maria Maggiore.
„Riječ je o simbolici, jer su u katoličanstvu simboli vrlo važni, a ovo je jedan od tih slučajeva“, dodao je Faggioli.
Vatikan se nije oglašavao o troškovima Franjine sahrane i nije odgovorio na zahtjeve za brojkama.
Historijski gledano, papinske sahrane koštale su milione. Godine 1978. smrt dvojice papa i naknadna konklava koštali su Vatikan 20 miliona dolara – što je ekvivalentno današnjoj sumi od više od 101 milion dolara. Nedavno su sahrane pape Ivana Pavla II 2005. i izbor njegovog nasljednika pape Benedikta XVI koštali devet miliona dolara (oko 14,7 miliona u današnjim dolarima).
Te godine Crkva je ostvarila 12,4 miliona dolara prihoda od dolaska turista u njene muzeje. Ostali izvori prihoda uključivali su donacije, dionice, obveznice, nekretnine i druga ulaganja.
No, posljednjih godina Crkva se suočavala sa značajnim finansijskim teškoćama. Franjo se često sukobljavao s kardinalima zbog crkvenih finansija. Predvodio je niz finansijskih reformi od kojih su neke izazvale negativne reakcije, uključujući smanjenje plata visokim zvaničnicima.
Samo prošle godine Crkva je imala budžetski manjak od 87 miliona dolara, izvijestila je novinska agencija Reuters, pozivajući se na dva izvora upoznata s tim pitanjem. Vatikan nije objavio puni budžet od 2022.
„Vatikanu treba novac, jer je ovo mnogo veća crkva. Sada služi mnogo većem broju ljudi u siromašnim zemljama, dok je u bogatim manje katolika. Odatle dolazi neravnoteža“, rekao je Faggioli.
Veliki broj ljudi se slijeva u Rim
Grad Rim, a posebno Vatikan, već je bio prepun zbog uskršnjih praznika, koji je privukao stotine hiljada posjetilaca. Ostaje nejasno koliko će ljudi ostati žaliti za preminulim papom ili mu odati počast pored kovčega, ali do sada su deseci hiljada ljudi to već učinili.
Historijski gledano, masovnost je bila ogromna. Godine 1978. okupilo se procijenjenih 100.000 ljudi kako bi se oprostili od Pavla VI. Godine 2005. sahrana pape Ivana Pavla II privukla je četiri miliona ožalošćenih u Rim.
Nasuprot tome, procijenjeno je da je 50.000 ljudi bilo je na Trgu svetog Petra na sahrani pape Benedikta u januaru 2023, a više od 136.000 ljudi pratilo je sahranu uživo na vatikanskom YouTube kanalu jer je Crkva dodala tu opciju za one koji neće biti u Rimu.
Hoteli su već rezervirani. Residenza Paolo VI, jedan od najbližih hotela Vatikanu, pun je u potpunosti do sredine maja. TMark Hotel Vaticano je, također, pun za sljedeću sedmicu.