Putin ‘mami’ Ukrajinu primirjem, ali odbija prekid vatre na terenu

Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je „uskršnje primirje“ u trajanju od 30 sati tokom prošlog vikenda, neznatno produživši svoje jednostrano, mjesec dana dugo primirje na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koje je isteklo prošlog petka.

Dugometni napadi između Rusije i Ukrajine zaustavljeni su u vrijeme tog perioda, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio produženje primirja na još najmanje 30 dana.

Putin je odbio tu ponudu izjavivši da Zelenski ne misli ozbiljno kada je riječ o prekidu vatre. Upravo tako i Zelenski misli o Putinu.

„Nije bilo upozorenja na zračne napade na Uskrs i neki dijelovi fronta ostali su tihi. To dokazuje da je moguće – moguće je kada Rusija odabere da smanji ubijanje“, izjavio je Zelenski u obraćanju Ukrajincima.

Ukrajina se dosljedno drži stava da Rusija, kao agresor u ovom ratu, ima sve što je potrebno da ga i okonča.

Rusija nije poštovala vlastito uskršnje primirje na terenu, izjavio je Zelenski. „Već je bilo 67 ruskih napada na naše položaje“, napisao je na društvenim mrežama na Uskrs. „U praksi, na svim glavnim linijama fronta, Rusija nije uspjela održati svoje obećanje o prekidu vatre.“

No, s obzirom na obustavu dugodometnih napada, Zelenski je kazao: „Ukrajina predlaže prekid svih napada dugometnim dronovima i projektilima na civilnu infrastrukturu najmanje 30 dana, s mogućnošću produženja.“

„Borbe su ponovno počele“, kazao je Putin novinarima dan nakon Uskrsa. „Oduvijek imamo pozitivan stav prema primirju, zato smo došli s jednom takvom inicijativom. Objavljena je izjava prema kojoj je naš prijedlog smatran igranjem sa sudbinama, sa životima ljudi… Sada vidimo da režim u Kijevu pokušava preuzeti inicijativu i govori o širenju.“

Putin je optužio ukrajinske snage za 4.900 „kršenja [primirja]“, uključujući „90 pokušaja da napadnu“ bespilotne letjelice, na taj način otkrivši da ih je Rusija upotrebljavala tokom proglašenog primirja.

Preraspodjela snaga

Anastasija Bliščik, glsanogovornica ukrajinske 66. zasebne mehanizovane brigade koja brani grad Liman na istoku, kazala je da Rusija nije zaustavila artiljerijske napade tokom samonametnutog primirja, štaviše iskoristila je taj period da prerasporedi snage u svoju korist.

„Vidjeli smo kako su povukli pješadiju na prvu liniju zajedno s oružjem – bili su to RPG-ovi i mitraljezi. Vidjeli smo da je više od 120 ruskih okupatora tokom tzv. uskršnjeg primirja raspoređeno na plantažama, šumskim pojasevima, u uništenim zgradama i rovovima. Čim je tzv. uskršnje primirje okončano, Rusi su pokrenuli veliku pješadijsku ofanzivu“, Bliščik je kazala ukrajinskom javnom servisu Suspilne.

Zapovjednik čete Denis Perč rekao je za Suspilne da su ruske snage iskoristile primirje za čišćenje pontona i drugih prijelaza na rijeci koja razdvaja Liman od ruskih položaja od oštećenih vozila u okviru pripreme za buduće ofanzive. „Ova pauza bila im je neophodna da izvedu određene radnje koje ih mi obično spriječimo da izvrše“, kazao je.

Viktor Tregubov, glasnogovornik grupe snaga Khortytsia na istoku, kazao je United Newsu, ukrajinskoj ratnoj grupi TV-kanala, da su im ruske snage izvršavale „manevre pred nosom, koji su u isto vrijeme izgledali kao napadi, ali su prošli kao da su pod bijelom zastavom. Izgledalo je kao da zaista pokušavaju isprovocirati vidna kršenja prekida vatre. Da bismo mi pomislili da je to napad i potom napali.“

U svom obraćanju, Zelenski je rekao: „Rusija je odbacila ne samo američki prijedlog za potpuni i bezuvjetni prekid vatre, koji je bio podnesen prije više od mjesec dana tokom razgovora u Džedi, već i […] prijedlog da se nastavi raditi sve što je moguće kako bi se očuvao prekid vatre nakon Uskrsa. Sve to još jednom pokazuje što Moskva zaista želi.“

Ukrajina još pokušava povezati saveznike

U izjavi koju je dao prošle sedmice, glasnogovornik američkog State Departmenta Tammy Bruce je kazao: „Predsjednik Trump i SAD žele da se ovaj rat završi i sada smo svim stranama predstavili nacrte trajnog mira. Ohrabrujući prijem u Parizu američkog okvira pokazuje da je mir moguć ako se sve strane posvete postizanju sporazuma.“

Bruce se referirao na odvojene sastanke koje je ukrajinska delegacija održala u Parizu prošle sedmice s američkim i evropskim zvaničnicima.

Zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko objavila je 17. aprila da je Ukrajina potpisala izjavu namjere sa SAD-om da zaključi sporazum „koji će biti koristan za oba […] naroda“, misleći na eksploataciju ukrajinskog mineralnog bogatstva, što Trump pokušava osigurati od februara.

Istog dana su se visoki ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak, ministar odbrane Rustem Umerov i ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha sreli u Elisejskoj palači u Parizu sa savjetnicima za vanjsku politiku i sigurnost francuskih, britanskih i njemačkih vladinih čelnika, kako bi razgovarali o prekidu vatre i mogućim sigurnosnim garancijama.

Zelenski je kazao Ukrajincima da ti razgovori „pripremaju novu sigurnosnu arhitekturu – sve specifične detalje o tome kako partnerski sigurnosni kontingent u Ukrajini može funkcionisati.“

Dok su njegovi pregovarači bili u Parizu, Zelenski se susreo s kongresmenom Brianom Fitzpatrickom.

Fitzpatrick je navodno rekao da Ukrajina uživa podršku među mnogim republikancima i da će, kada prijedlog zakona o podršci Ukrajini bude na dnevnom redu, on dobiti podršku većine.

„Dok se natežete o ovim pregovorima, trebate znati da ste u poziciji snage zbog ljudi poput nas, a mi smo spremni donijeti te teške odluke da vas podržimo“, kazao je Fitzpatrick.

Trump se javno protivio slanju daljnje vojne pomoći Ukrajini, čak je i prije nego što je izabran izvršio pritisak na zakonodavce da odgode prijedlog zakona o pomoći u iznosu od 60 milijardi dolara za šest mjeseci.

Prošlog petka, Ukrajina je najavila da će otvoriti nacionalne centre širom države za obuku građana za otpor. Veterani će navodno podučavati program koji su osmislile Jedinice teritorijalne odbrane, vojne rezerve Ukrajine.

Nije bilo jasno hoće li obuka uključivati ​​borbene, podrške ulogama za oslobađanje vojnog osoblja ili druge dužnosti za podršku civilno-vojnoj infrastrukturi.

Zamjenik ministra odbrane Jevhen Mojsjuk kazao je kako će „osigurati da […] građani budu spremni doprinijeti sigurnosti države“.