Sve o sahrani pape Franje

Očekuje se da će stotine hiljada ožalošćenih, ali i brojni svjetski čelnici, prisustvovati ceremonijama koje će biti jednostavnije od prethodnih papinskih sahrana.

Prošle godine Papa je izmijenio pogrebne obrede kako bi pokazao da je Kristov učenik, a ne moćnik ovoga svijeta (Richard James Mendoza / NurPhoto via Getty Images)

Sahrana pape Franje održat će se u Vatikanu u subotu, a očekuje se da će stotine hiljada zvanica i ožalošćenih prisustvovati završnim ceremonijama za preminulog čelnika Rimokatoličke crkve.

Američki predsjednik Donald Trump i generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres bit će među desecima zvaničnika koji putuju u Vatikan na ceremoniju koja će biti jednostavnija od prethodnih sahrana vodećih ljudi Crkve.

Prošle godine papa je izmijenio pogrebne obrede kako bi pokazao da je “Kristov učenik”, a ne “moćnik ovoga svijeta”.

Red vjernika pred Bazilikom svetog Petra koji žele odati počast preminulom papi [Hannah McKay / Reuters]

Ko će biti na sahrani?

Osim što predstavljaju veliki vjerski događaj, papinske sahrane imaju i važnu diplomatsku dimenziju.

Papa je poglavar Rimokatoličke crkve, ali također vodi Svetu stolicu – suvereni pravni subjekt s mjestom u Ujedinjenim narodima i grad-državu Vatikan. U svijetu ima gotovo 1,4 milijarde katolika, koncentriranih prije svega u Evropi, Americi i sve više u Africi.

Iz tog razloga papinske sahrane obično privlače veliki broj političara. Kada je papa Ivan Pavao II preminuo 2005, njegova sahrana privukla je 70-ak predsjednika i premijera, što je bilo jedno od najvećih okupljanja svjetskih vođa u historiji.

Među onima koji su već potvrdili dolazak na Papinu sahranu u subotu su američki predsjednik Trump, šef UN-a Guterres i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira prisustvovati, prema informaciji iz Kremlja, ali će biti prisutna delegacija iz Kine.

Uz ove političke ličnosti bit će veliki broj katolika i drugih.

Italijanska vlada očekuje da će najmanje 200.000 stranaca doputovati u Rim na sahranu. Iako je Vatikan suverena država, nalazi se u srcu italijanske prijestolnice, a Italija će pomoći u upravljanju nekim elementima logistike.

Postoji, međutim, razlog za vjerovanje da će konačni odziv biti veći od procjene Italijanske vlade – sahrana pape Ivana Pavla II privukla je gotovo četiri miliona posjetilaca.

Ipak, broj ožalošćenih u subotu možda i neće biti toliko visok. Dok su obojica papa uživala veliku popularnost, Ivan Pavao služio je 26 godina, u poređenju s Franjinih 12. Štaviše, rodna Poljska Ivana Pavla – gdje je imao ogroman broj obožavatelja – bila je dovoljno blizu Italije da je omogućila masovna putovanja na sahranu.

Šta će se dešavati na sahrani?

Godine 2024. papa Franjo pojednostavio je pogrebni obred za rimske prvosvećenike.

Prema novom obredu, Franjo će biti pokopan u jednom kovčegu, umjesto u tri koja su koristile prethodne pape.

Također će se koristiti drugačiji jezik. Tokom sahrane papu će zvati “rimskim biskupom”, “papom”, “pastorom” ili “rimskim pontifexom”, a uzvišenije titule poput “vrhovnog pape univerzalne crkve” sada se izbjegavaju.

Mirticeli Medeiros, historičar Katoličke crkve i vatikanski dopisnik za brazilski GloboNews, rekao je za Al Jazeeru da “Franjino pojednostavljenje rituala na sahranama odražava ne samo njegovu poniznost, koja je bila dobro poznata, nego i njegovu revoluciju institucije papinstva”.

“Uvijek je govorio da se ne osjeća ugodno s idejom da je Vatikan posljednja apsolutna monarhija u Evropi”, rekao je Medeiros. Zato se od samog početka predstavljao kao “rimski biskup”, što je za njega bila najdostojnija titula – bio je biskup, pastir i kršćanin kao i svi drugi.

Objašnjavajući promjene, nadbiskup Diego Ravelli, vođa papinskih liturgijskih ceremonija, rekao je da je cilj istaći da je Papina sahrana “sahrana pastira i Kristovog učenika, a ne moćnika s ovoga svijeta”.

Nadbiskup Ravelli je dodao da je Franjo sam istakao potrebu “prilagođavanja određenih obreda, kako bi ceremonija sprovoda rimskog biskupa mogla bolje izraziti vjeru Crkve u uskrsnuće Krista”.

Očekuje se da će kardinal Giovanni Battista Re, 91-godišnji Italijan koji je trenutno dekan Kardinalskog kolegija, predvoditi Papinu misu zadušnicu. On će predvoditi prisutne u molitvama i čitanjima Biblije, povjeravajući Papinu dušu Bogu.

Katolički kršćanin s portretom pape Franje tokom procesije u jerusalemskom Starom gradu uoči mise zadušnice za pokojnog Papu u Crkvi Svetoga groba (AFP)

Obred sahrane će se održati na različitim jezicima, odražavajući međunarodnu prirodu Katoličke crkve i različito porijeklo prisutnih.

Vjerovatno je da će se, kao što je slučaj kod većine misa ove vrste u Vatikanu, glavne molitve voditi na latinskom i italijanskom, s čitanjima Biblije na italijanskom, španskom i engleskom te nizom kraćih molitvi na drugim jezicima poput arapskog, poljskog i kineskog.

Šta se događa nakon sahrane?

Nakon obreda sahrane pape Franje njegov kovčeg bit će prebačen u Baziliku svete Marije Velike, crkvu izvan vatikanskih zidina, koju je posebno rado posjećivao.

Franjo će biti prvi papa koji će ondje biti pokopan od 17. stoljeća i prvi u više od 100 godina koji će biti pokopan izvan Vatikana.

U završnoj oporuci, objavljenoj u ponedjeljak, Papa je tražio da njegova grobnica bude “u zemlji, jednostavna, bez posebnih ukrasa” i precizirao da bi jedina riječ trebala biti njegovo papinsko ime na latinskom: “Franciscus”.

Obični nadgrobni spomenik u crkvi koja stoljećima nije čuvala papine ostatke je prikladno posljednje počivalište za čovjeka kojeg će mnogi pamtiti po njegovoj poniznosti i nezavisnosti.

“Nakon svog izbora 2013, Papa se prvi put pojavio u javnosti noseći jednostavno bijelo ruho, kao način da pokaže svoju želju za manje razmetljivom crkvom”, rekao je za Al Jazeeru Christopher White, dopisnik National Catholic Reportera iz Vatikana.

“Prikladno je da je ukinuo pogrebne obrede kako bi osigurao da u smrti može ponuditi jednu posljednju lekciju o simbolizmu za crkvu koja će, kako se nadao, nastaviti putem prema poniznosti.”

Izvor: Al Jazeera

Reklama