Plan za izgradnju 1.900 doseljeničkih jedinica na teritoriji Jerusalema i Betlehema

Odbor za planiranje i izgradnju, koji djeluje u sastavu izraelske okupatorske općine u Jerusalemu, raspravljao je o novom planu za širenje doseljeničkih naselja istočno od svetog grada, pod nazivom „Jugoistočni Gilo“. Plan podrazumijeva uzurpaciju palestinskih teritorija u mjestu Beit Jala, zapadno od Betlehema i južno od Jerusalema, na čijim se pojedinim dijelovima nalaze rimski maslinjaci.

Prema izraelskoj organizaciji za ljudska prava Ir Amim, plan predviđa izgradnju 1.900 novih stambenih jedinica za doseljenike na otvorenom zemljištu koje se nalazi između Puta tunela i doseljeničkog naselja, na površini od 176 duluma.

Organizacija je dodala da se na velikom dijelu ovog područja nalaze stari maslinjaci, od kojih je većina u vlasništvu stanovnika Beit Jale. Okupacijske vlasti zaplijenile su veliki dio ove zemlje kroz realizaciju Zakona o imovini odsutnih osoba, koji dopušta zapljenu zemljišta i imovine Palestinaca koji su napustili svoju zemlju ili su raseljeni tokom Nakbe 1948. godine ili nakon nje.

Pripajanje teritorija i progon stanovništva

Prema organizaciji Ir Amim, vlasništvo nad zemljištem koje je obuhvaćeno planom klasificirano je na sljedeći način: 29 posto je u privatnom vlasništvu, 12 posto pripada okupacijskoj općini i državi, 15 posto je pod upravom Odjela za brigu o imovini odsutnih, dok 44 posto zemljišta nije službeno registrirano, dodaje se u izvještaju.

Organizacija u svom izvještaju navodi izjavu Aviva Tatarskyja, istraživača iz Ir Amima, koji je rekao: „Jedini razlog zašto Izrael klasificira vlasnike ove zemlje kao ‘odsutne’ je taj što je pripojio njihove voćnjake unutar svojih granica, ali je zadržao vlasnike izvan tih granica kao stanovnike Zapadne obale bez prava.“

„Raširena upotreba Zakona o imovini odsutnih za izgradnju doseljeničkih naselja u Istočnom Jerusalemu jedna je od najistaknutijih manifestacija diskriminacije koju Izrael prakticira u okupiranom gradu“, dodao je Tatarsky.

Mještanin Isa Khaliliya (70) opisuje ovu diskriminaciju kao „aroganciju i tiraniju“. Ističe da i njegova porodica spada među porodice Beit Jale, kojima je nanesena šteta oduzimanjem zemljišta još od 1970. godine.

Khaliliya je za Al Jazeeru rekao da njegova porodica posjeduje 21 dulum zemlje na tom području, koju je Izrael prisvojio 1970. godine pod izgovorom da je riječ o „imovini odsutnih“. „Ali mi smo prisutni i nikada nismo ni bili odsutni. Izrael je zaplijenio našu zemlju i pripojio je, isključivši pritom nas, stanovnike. Ukratko, mi se nalazimo unutar granica Zapadne obale, dok se naše zemljište sada nalazi u sastavu Jerusalema, a nama je zabranjen pristup.“

Nepobitno vlasništvo

Ovaj stariji čovjek nikad se nije pomirio s ovakvom stvarnošću. Već se obraćao organizacijama za ljudska prava, a advokati su ga obavijestili da je okupacija prisvojila zemljište radi „javnog interesa“.

„Većina naše zemlje nalazi se u području Slayyeb, a zaplijenjena je iako imamo dokumente o vlasništvu koji datiraju još iz Britanskog mandata“, izjavio je Khaliliya. „Konfiskacija zemljišta Beit Jale uskratila je stvarnim vlasnicima mogućnost prirodnog urbanog širenja i vođenja brige o svojoj zemlji, kao i njenog obrađivanja i ubiranja plodova. Naša zemlja je nasilno zaplijenjena, a mi smo stavljeni pod opsadu“, dodao je.

Osim spomenutog 21 duluma zemljišta koje je oduzeto, iako je u vlasništvu njegove porodice, ovaj stariji čovjek posjeduje dodatnih 10,5 duluma u oblasti Ras Beit Jala, koju okupacija naziva Har Gilo. Okupacijska vojska mu je oduzela 7,5 duluma i odvojila ih zidom, ostavivši mu 3,5 duluma, od čega je većina uništena i prekopana zbog izgradnje zida razdvajanja.

Prisjećajući se djetinjstva i rada na toj zemlji, kaže: „Provodili smo četiri ljetna mjeseca na ovim poljima. Živjeli smo u sobi koju smo zvali ‘koliba’. Obrađivali smo zemlju i brinuli se o stablima smokve, jabuke i vinove loze. Ali, sada je to sve nestalo“.

Govoreći o svojim osjećajima povodom rasprave o novom planu za izgradnju 1.900 stambenih jedinica za doseljenike na zemlji koja je pripadala njegovoj i drugim porodicama iz Beit Jale, rekao je: „Ova stvarnost me jako boli, jer je svako zrno zemlje na ovom području natopljeno znojem naših predaka. Moj otac je živio 94 godine, od kojih je 80 proveo radeći na ovoj zemlji i brinući se o njoj“.

‘Nijedno pravo nije izgubljeno sve dok postoji neko ko ga traži’

„Okupatori se na našoj zemlji ponašaju slobodno i rade šta hoće, tretirajući je kao da pripada odsutnima, iako smo mi tu. Koji zakon ili logika dopuštaju takvo nešto“, pita Khaliliya.

تغطية صحفية: جيش الاحتلال يهدم منزلاً قيد الإنشاء في بيت جالا… إليك المخاطر التي تهدد المدينة جراء الاستيطان والاحتلال: pic.twitter.com/CfeKYO2iz3

— شبكة قدس الإخبارية (@qudsn) February 7, 2024

Kada je izraelski zid razdvajanja podignut na teritoriji Beit Jale, mještani su se, kako se prisjeća Khaliliya, mobilizirali i organizirali demonstracije kako bi spriječili okupacijske vlasti da dovrše njegovu izgradnju. Međutim, njihovi napori nisu urodili plodom jer su se suočili s „tiranskom kolonijalnom državom“, kako je rekao.

Ipak, Khalilieh je siguran i ne gubi nadu u to da će se zemlja jednog dana vratiti svojim pravim vlasnicima. „Ako se to ne dogodi tokom mog života, desit će se za života moje djece. Nijedno pravo nije izgubljeno sve dok postoji neko ko ga traži. Bez obzira koliko dugo Izrael bude postojao, na kraju će nestati“.

Khalil Tafakji, stručnjak za kartografiju i doseljenička naselja, izjavio je za Al Jazeeru da je ovaj projekt proširenja prvi put predložen 2017. godine, čemu su se tada usprotivile pravne organizacije.

Dodao je da ciljano područje gleda na Wadi Ahmed, nasuprot samostana Cremisan (Dayr Kirmizan). Ova dolina razdvaja grad Beit Jala na jugozapadu od oblasti Slayyeb, kako ga nazivaju Palestinci, odnosno Gilo, prema izraelskom nazivu.

Prema Tafakjiju, teritorije na kojima se planira vršiti širenje naselja konfiscirane su 1970. godine radi  „javnog interesa“. Ova zemljišta su kamenita, a neka su zasađena maslinama i gledaju na glavnu ulicu poznatu kao „Tuneli“.

Gilo u brojkama

Doseljeničko naselje Gilo, prema riječima stručnjaka iz Jerusalema, osnovano je 1971. godine, odnosno godinu dana nakon konfiskacije 12.000 duluma zemljišta. To zemljište je uglavnom pripadalo stanovnicima Beit Jale, dok je manji dio pripadao stanovnicima susjednih naselja Beit Safafa i Sharafat, koji se nalaze unutar općinskih granica okupiranog Jerusalema.

Gilo je jedno od najvećih izraelskih doseljeničkih naselja unutar općinskih granica, s populacijom od približno 38.000 doseljenika. Naselje je prošlo kroz nekoliko faza razvoja i širenja, a izgradnja je trajala od 1971. do 1990. godine. Prema izraelskoj viziji, cilj je da ovo naselje u budućnosti obuhvati 27.000 doseljeničkih jedinica.

Ovo naselje je dio doseljeničkog bloka koji razdvaja palestinske gradove i sela jedne od drugih. Povezano je s blokom Gush Etzion cestama i tunelima koji su izgrađeni na tom području.