Nije Trump jedini: Lideri s kojima se papa Franjo sukobio

Dok iz cijelog svijeta stižu izrazi žaljenja za papom Franjom, koji je preminuo u 89. godini, mnogi pamte poglavara Rimokatoličke crkve po tome što je prihvatao zajednice i izazove koje je Crkva ranije pažljivo izbjegavala.

No, mnoga od tih pitanja – poput ratova u Gazi i Ukrajini, klimatskih promjena i imigracija – također su ga dovela u sukob s nekoliko svjetskih lidera. Njegov sprovod je u subotu na Trgu svetog Petra u Vatikanu, a mnogi čelnici – uključujući i one s kojima se sukobio tokom svog papinstva – najavili su dolazak.

S kojim se to svjetskim liderima pontif nije slagao i koja su pitanja dovela to takvih situacija?

Donald Trump

Papa Franjo se gotovo deceniju sukobljavao s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država zbog migracija. Tokom svoje prve predsjedničke kampanje 2016. godine Donald Trump obećao je izgraditi “veliki, lijepi zid” duž granice SAD-a s Meksikom.

U februaru 2016. godine, tokom posjete upravo Meksiku, Papa je kritizirao Trumpovo obećanje: „Osoba koja razmišlja samo o izgradnji zidova, gdje god oni bili, a ne o izgradnji mostova, nije kršćanin.“ Trump je uzvratio na Facebook profilu izjavom: „Nijedan vođa, a posebno vjerski, ne bi trebao imati pravo dovoditi u pitanje tuđu religiju ili vjeru”.

„Ponosan sam što sam kršćanin i kao predsjednik neću dopustiti da se kršćanstvo stalno napada i slabi”, istakao je Trump i dodao hipotetski scenarij koji uključuje oružanu grupu ISIL: „Ako i kada Vatikan bude napadnut od ISIL-a, koji je kao što svi znaju najveći trofej za ISIL, mogu vam obećati da bi Papa samo želio i molio se da je Donald Trump predsjednik jer se to ne bi dogodilo“.

Trump se neuspješno kandidirao za reizbor 2020. i pobijedio u trećem pokušaju četiri godine kasnije s predizbornim obećanjem da će provesti „najveću deportaciju u američkoj historiji“.

Oslanjajući se na Trumpov plan za masovne deportacije, papa Franjo je dan prije Trumpove inauguracije u januaru kazao: „Ako je istina, bit će to sramota jer će jadni ljudi koji nemaju ništa platiti račun za neravnotežu. To neće moći. To nije pravi način rješavanja problema.“

U februaru je Vatikan objavio papino pismo američkim biskupima o deportacijama koje je Trump počeo nakon što je preuzeo dužnost 20. januara. Iako je priznao pravo države da se zaštiti i osigura svoje zajednice, naveo je: „Čin deportacije ljudi koji su u mnogim slučajevima napustili vlastitu državu zbog ekstremnog siromaštva, nesigurnosti, iskorištavanja, progona ili ozbiljnog pogoršanja životne sredine šteti dostojanstvu mnogih muškaraca i žena te cijelih porodica i stavlja ih u stanje posebne ranjivosti i bespomoćnosti.“

Nakon papine smrti, Trump je na svojoj platformi Truth Social objavio: „Počivaj u miru, papa Franjo! Neka Bog blagoslovi njega i sve koji su ga voljeli!“ Trump je, također, naveo kako će prisustvovati papinom sprovodu zajedno s prvom damom Melanijom Trump.

Mauricio Macri i Javier Milei

Papa Franjo je napustio svoj rodni Buenos Aires, glavni grad Argentine, 2013. godine nakon što je izabran za poglavara Rimokatoličke crkve. Tokom svog papinstva obavio je više od 45 međunarodnih putovanja, ali Argentina nije bila među državama koje je posjetio. Prije nego što je postao papa, bio je nadbiskup, a zatim kardinal u Buenos Airesu.

U godinama koje su uslijedile imao je napete odnose sa više argentinskih čelnika.

Mauricio Macri, koji je bio predsjednik Argentine sa desnog centra od 2015. do 2019. godine. Nikada se javno nije sukobio s papom, ali se općenito vjerovalo da je papa Franjo kritičar Macrijevih programa štednje i njihovog utjecaja na siromašne u Argentini.

Kada je Macri posjetio papu u Vatikanu u februaru 2016. godine, fotografije njihovog susreta prikazivale su neobično strogog papu, što je pojačalo nagađanja o neslaganjima među njima. Nijedan od njih nije negirao te stavove.

U junu 2016. godine Macri je donirao 16.666.000 pezosa (gotovo 15.200 dolara) obrazovnoj fondaciji Scholas Occurentes, koju je podržavao papa Franjo. No, papa se obratio argentinskoj podružnici Scholas Occurentes i tražio da vrati donaciju.

Ako su napetosti između Franje i Macrija bile suptilnije, aktuelni krajnje desničarski predsjednik Argentine Javier Milei otvoreno je izražavao svoj prezir prema papi.

Kada se Milei kandidirao za predsjednika 2023. godine, opisao je papu kao „oličenje zla na Zemlji“. Međutim, ton argentinskog čelnika prema papi se omekšao nakon što je došao na dužnost u decembru 2023. godine. U februaru su se 2024. njih dvojica sastali u Vatikanu.

Milei je najavio kako će prisustvovati papinom sprovodu. U ponedjeljak je na X-u napisao: „Uprkos razlikama koje se danas čine beznačajnima, prilika da ga upoznam u njegovoj dobroti i mudrosti bila je prava čast za mene.“

Jair Bolsonaro

Tokom svog papinstva, Franjo se zalagao za zaštitu amazonske prašume koja se većim dijelom nalazi u Brazilu. Krčenje šuma i šumski požari opustošili su prašumu posljednjih godina, dok je Jair Bolsonaro, kao brazilski predsjednik od 2019. do 2023. godine, provodio politike za koje kritičari kažu kako su otežavale borbu za njeno spašavanje.

Papa je 2019. godine pozvao amazonske biskupe da poduzmu hrabre mjere kako bi se brinuli o prašumi. „Ako sve ostane kako je bilo, ako provodimo dane zadovoljni da se ‘tako oduvijek radilo’, tada dar nestaje, ugušen pepelom straha i zabrinutosti zbog odbrane statusa quo“, poručio je tada.

Papa je 2020. godine napisao tekst o iskorištavanju autohtonog stanovništva u Amazoniji i šteti nanesenoj šumi zbog rudarstva i krčenja šuma.

„Papa Franjo je rekao da je Amazon njegov, svjetski, svačiji“, naveo je Bolsonaro kao odgovor na tekst. „Papa možda jeste Argentinac, ali Bog je Brazilac.“

Aktuelni brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva rekao je kako će prisustvovati papinom sprovodu zajedno s prvom damom Janjom Lula da Silva.

„Svojom jednostavnošću, hrabrošću i empatijom, Franjo je donio temu klimatskih promjena u Vatikan“, izjavio je Lula nakon papine smrti.

Benjamin Netanyahu

Papa Franjo je više puta osudio izraelski rat u Gazi, gdje je potvrđeno da je od 7. oktobra 2023. godine ubijeno više od 51.000 Palestinaca.

No, njegova najoštrija kritika na račun izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i rata desila se u novembru kada je italijanski dnevnik La Stampa objavio odlomke iz njegove nove knjige.

„Trebali bi pažljivo istražiti kako bi procijenili odgovara li to (stanje) tehničkoj definiciji (genocida) koju su formulirali međunarodni pravnici i organizacije“, napisao je papa.

Izraelski ministar za dijasporu Amichai Chikli opisao je papin komentar kao „trivijalizaciju pojma ‘genocid’ – trivijalizaciju koja se opasno približava poricanju Holokausta“.

U decembru je papa, također, nazvao izraelsko bombardiranje Gaze okrutnim.

Glasnogovornik Izraelskog ministarstva vanjskih poslova odgovorio je na papine istupe, rekavši da su „naročito razočaravajući jer su odvojeni od istinskog i činjeničnog konteksta borbe Izraela protiv džihadističkog terorizma – rata na više frontova koji mu je nametnut, počevši od 7. oktobra”.

“Dosta je bilo dvostrukih standarda i izdvajanja jevrejske države i njenog naroda.“

Netanyahu je bio domaćin papi 2014. godine, a kako je objavljeno na internet stranici Izraelske vlade, Franjo se u novembru 2023. sastao s predstavnicima izraelskih zarobljenika koje su Hamas i druge palestinske naoružane grupe odveli u Gazu 7. oktobra 2023.

Izraelski predsjednik Isaac Herzog izrazio je saučešće povodom smrti pape. „Izražavam najdublje saučešće kršćanskom svijetu, a posebno kršćanskim zajednicama u Izraelu – Svetoj zemlji – zbog gubitka njihovog velikog duhovnog oca. […] Iskreno se nadam da će njegove molitve za mir na Bliskom Istoku i za siguran povratak talaca uskoro biti uslišene.“

Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s papom Franjom tri puta, a njihov posljednji susret desio se 2021. godine.

U februaru 2022. Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu. Iako papa nikada nije izričito javno kritizirao Putina, progovorio je protiv rata.

U maju 2022. godine je papa kritizirao moskovskog patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve, zbog podrške ratu. „Brate, mi nismo državni svećenici. Ne možemo koristiti jezik politike osim Isusovog“, poručio je papa, opisujući razgovor s Kirilom italijanskom dnevniku Corriere Della Sera. Papa je rekao da je upozorio Kirila da ne postane „Putinov ministrant“.

Ruski lider je izrazio svoje „najdublje saučešće“ zbog papine smrti u pismu kardinalu Kevinu Josephu Farrellu, komorniku Rimokatoličke crkve.

„Tokom godina svog pontifikata aktivno se zalagao za razvoj dijaloga između Ruske pravoslavne i Rimokatoličke crkve kao i konstruktivnu saradnju između Rusije i Svete stolice“, napisao je Putin.

Ukrajinski čelnici

Papa Franjo je uznemirio i ukrajinske čelnike jer je tokom intervjua u februaru 2024. rekao kako Kijev treba imati „hrabrost za bijelu zastavu“ kako bi pregovarao o završetku rata.

„Naša zastava je žuto-plava. Ovo je zastava pod kojom živimo, umiremo i pobjeđujemo. Nikada nećemo podići nijednu drugu zastavu“, napisao je tadašnji ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u odgovoru na platformi X.

U oktobru, nakon susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, papa je rekao: „Apeliram da se ne dozvoli da se Ukrajinci nasmrt smrznu. Obustavite zračne napade na civilno stanovništvo koje je uvijek najugroženije. Zaustavite ubijanje nevinih ljudi.“

U objavi na platformi X u ponedjeljak Zelenski je napisao o papi: „Znao je kako dati nadu, ublažiti patnju molitvom i poticati jedinstvo. Molio se za mir u Ukrajini i za Ukrajince. Tugujemo zajedno s katolicima i svim kršćanima koji su se obraćali papi Franji za duhovnu podršku.“

Predsjednik Ukrajine je objavio kako će prisustvovati papinom sprovodu.

Katolička crkva

Papa je kritizirao i vlastitu instituciju.

On se 2022. godine izvinio za „kulturni genocid“ nad kanadskim autohtonim stanovništvom tokom posjete toj sjevernoameričkoj državi. Od 19. stoljeća do kasnih 1990-ih Kanadska savezna vlada odvela je najmanje 150.000 djece pripadnika zajednica Prvih naroda, Metisa i Inuita, u internate kako bi izbrisala njihove kulture i jezike. Većinu tih škola vodila je Katolička crkva.

„Žao mi je. Naročito molim za oprost za načine na koje su mnogi članovi crkve i vjerskih zajednica sarađivali, ne samo svojom ravnodušnošću, u projektima kulturnog uništenja i prisilne asimilacije koje su promovirale tadašnje vlade, a što je kulminiralo sistemom internata“, naveo je Franjo.

Međutim, njegovo odbijanje da ono što je crkva učinila nazove „kulturnim genocidom“ izazvalo je kritike nekih čelnika Prvih naroda.

Drugi sporni trenuci

U novembru 2017. godine papa je posjetio Mijanmar i nije izričito priznao zajednicu Rohinja, zbog čega je izazvao kritike. Mjesec dana kasnije je, tokom posjete Bangladešu, priznao progonjenu zajednicu, rekavši: „Božija prisutnost danas se također naziva Rohinja“.

U augustu 2017. hiljade članova muslimanske većinske zajednice Rohinja bile su prisiljene pobjeći iz Mijanmara tokom vojne represije. Od 2024. godine gotovo milion Rohinja se nalazi u Bangladešu, prema podacima UN-a.

Mijanmar ne priznaje Rohinje kao etničku grupu i negira im državljanstvo.