O rasi i klasi: Kritičar Kremlja vrijeđao manjine koje se bore za Rusiju

Vladimir Kara-Murza jedva je preživio dva trovanja 2015. i 2017. za koja je tvrdio da ih je naredio Kremlj.

Bradati, ćelavi 43-godišnjak možda nije tako otvoren kao što je bio opozicioni čelnik Aleksej Navaljni, koji je zamalo umro od sličnog trovanja nervnim agensom 2020.

No, Kara-Murza, historičar školovan na Cambridgeu, odigrao je ključnu ulogu u uvjeravanju zapadnih vlada da uvedu lične sankcije desecima ruskih dužnosnika.

Moskovski sud ga je 2023. osudio na 25 godina zatvora zbog “izdaje”, a dok je bio iza rešetaka dobio je Pulitzerovu nagradu za svoje kolumne koje je pisao za The Washington Post.

Oslobođen prošle godine u sklopu razmjene zarobljenika, Kara-Murza se nastanio u Njemačkoj i nastavio svoj rad protiv vlade ruskog predsjednika Vladimira Putina i rata Moskve u Ukrajini.

Ipak, prošle sedmice su Kara-Murzine izjave o etničkom identitetu i navodnoj krvožednosti ruskih vojnika uznemirile mnoge s obje strane najžešćeg oružanog sukoba u Evropi.

“Kako se pokazalo, etničkim Rusima je psihološki teško ubijati Ukrajince”, rekao je Kara-Murza francuskom Senatu dok je objašnjavao zašto rusko Ministarstvo odbrane regrutira etničke manjine.

“Budući da su etnički Rusi i Ukrajinci isti, slični smo ljudi, imamo gotovo sličan jezik, istu vjeru, stotine i stotine godina zajedničke historije”, rekao je Kara-Murza.

Rusi i Ukrajinci su etnički Slaveni čija državnost datira iz Kijevske Rusije, najveće srednjovjekovne države istočne Evrope koju su rasparčali Mongoli, Poljaci i Litvanci.

“No, nekome ko pripada drugoj kulturi, navodno je lakše ubijati Ukrajince”, dodao je Kara-Murza.

Njegove su primjedbe natjerale posmatrače i zagovornike prava starosjedilaca da se trgnu i razbjesne.

Regrutiranje siromašnih

Bivši ruski diplomata rekao je da je “mjeriti stepen nečije okrutnosti njihovom nacionalnošću slijepa ulica”.

Kremlj posebno ne “regrutira manjine, oni regrutiraju ljude iz najsiromašnijih regija, a to su, u pravilu, etničke autonomije”, rekao je za Al Jazeeru Boris Bondarev, koji je dao otkaz na poslu u Ministarstvu vanjskih poslova u znak protesta protiv ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine.

“Samo glup čovjek to može reći u četvrtoj godini rata u multietničkom društvu”, rekao je aktivist starosjedilačkog naroda Dmitrij Berežkov, iz nacije Itelmen na ruskom pacifičkom poluotoku Kamčatka.

Ruske liberalne opozicione figure, većinom građani srednje klase, “utope se čim nagaze na tanak led” pitanja etničkih manjina, dodao je.

Etnički Rusi čine više od dvije trećine ruskog stanovništva od 143 miliona. Ostatak su manjine – od miliona etničkih Ukrajinaca i Tatara do manjih domorodačkih grupa u Sibiru i na Arktiku koje imaju regionalnu autonomiju, iako uglavnom nominalnu.

Čak i u regijama bogatim ugljikovodicima, rijetkim zemljama ili dijamantima, manjine žive u ruralnim, često negostoljubivim područjima, koegzistirajući i miješajući se s etničkim Rusima.

Svi se oni oslanjaju na televizijske mreže koje finansira Kremlj više nego urbani stanovnici, često nemaju pristup internetu i vide priliku u prijavi u vojsku i platama za vojnike koji se bore u Ukrajini kao kartu za izlazak iz krajnje bijede u kojoj žive njihove porodice.

Regruti dobivaju do 50.000 dolara kada se prijave i zarađuju nekoliko hiljada dolara mjesečno, što je pravo bogatstvo za bilo koga iz tih regija, bez obzira na njihovo etničko porijeklo.

“Ovo je za njih kolosalan novac, oni ga nikada u životu neće zaraditi, bez obzira jesu li Burjati ili Rusi”, rekao je Bondarev.

‘Signal za buduće birače’

Kao odgovor na buku kritika, Kara-Murza je u ponedjeljak na Facebooku napisao da su optužbe obične “laži, manipulacije i klevete”.

Za Berežkova, komentar je dodatno pokvario sliku Kara-Murze.

“U prošlosti su Kara-Murzine riječi mogle biti shvaćene kao greška, ali sada su to njegov stav”, rekao je.

Drugom zagovorniku prava manjina, Kara-Murzina kritika zvučala je kao “signal za buduće birače” u poslijeratnoj, liberalnoj Rusiji kojoj se kritičari Kremlja u egzilu nadaju vratiti.

Oyumaa Dongak, koja je pobjegla iz Tyve, pokrajine turskog govornog područja koja graniči s Kinom, misli da se Kara-Murza i drugi ruski opozicioni čelnici u egzilu takmiče s Putinom.

“Nije on, mi smo ti koji branimo etničke Ruse”, rekla je za Al Jazeeru.

‘Nepravedne sankcije’

Kara-Murza je 2024. rekao da su zapadne sankcije nametnute Moskvi nakon invazije 2022. godine “nepravedne i kontraproduktivne” i da štete Rusima u cjelini. Želio je da Zapad ukine šire sankcije i umjesto toga cilja na pojedinačne dužnosnike.

Ukrajinski analitičar rekao je da Kara-Murza ne želi da etnički Rusi koji potencijalno mogu glasati za sada prognane opozicione vođe osjećaju kolektivnu krivnju za zločine počinjene u Ukrajini.

“Ljudi se ne osjećaju krivima. Ako ih svaki dan udarite u glavu moralnom osudom, ljudi neće priznati svoju krivicu, ali će mrziti svakoga ko ih udari”, rekao je kijevski analitičar Vjačeslav Lihačjev za Al Jazeeru. “Zato priče o zločinima čečenskih krvnika i burjatskih silovatelja jesu i bit će popularne”.

Borci koje je rasporedio prokremaljski čečenski vođa Ramzan Kadirov nazvani su TikTok vojskom zbog namještenih snimaka na kojima jurišaju na ukrajinska uporišta.

Njihova stvarna uloga u ratu uglavnom se svodi na čuvanje okupiranih područja, zastrašivanje i mučenje pripadnika etničkih Rusa koji se odbijaju boriti.

No Burjati, budistički starosjedioci slabo naseljene i siromašne regije u blizini Mongolije, postali su ozloglašeni u Ukrajini 2022.

‘Slaveni, Slaveni, svi su oni bili Slaveni’

Grupe za ljudska prava i ukrajinski dužnosnici identificirali su lične podatke nekih burjatskih vojnika koji su mučili, silovali i ubijali civile u Buči i drugim gradovima sjeverno od Kijeva.

Ipak, kako je etničke Burjate teško razlikovati od drugih manjinskih vojnika s izrazito azijskim crtama lica, Ukrajinci ih sve često nazivaju Burijatima, rekla je aktivistica zajednice.

“Svi starosjedioci s Kavkaza smatraju se Čečenima, a svi Azijati Burjatima”, rekla je za Al Jazeeru Aleksandra Garmažapova, koja pomaže burjatskim muškarcima da izbjegnu mobilizaciju i pobjegnu u inostranstvo.

Međutim, ogromna većina vojnika koji su počinili ratne zločine u Buči navodno su bili etnički Rusi.

Garmažapova je preživjela jer su ukrajinske snage počele granatirati ruske položaje, a njeni otmičari pobjegli su u podrum.

“Slaveni, Slaveni, svi su oni bili Slaveni”, rekao je za Al Jazeeru 2022. Viktor, stanovnik Buče kojeg su ruski vojnici polili gorivom i kladili se koliko će daleko pobjeći nakon što ga zapale, samo nekoliko dana nakon iskušenja.