Kašmir, sporna regija ponovno u fokusu zbog desetaka ubijenih

Policija u indijskom Kašmiru tvrdi kako je identificirala troje osumnjičenika, od kojih su dvojica Pakistanci, za napad izvršen u Pahalgamu ovog utorka u kojem je ubijeno 26 osoba.

Indija je pozvala pakistanskog ambasadora u New Delhiju dok se odnosi izmeđe dvije države i dalje pogoršavaju, dan nakon što je Indija poduzela niz mjera protiv Pakistana, uključujući zatvaranje granice. Indijski ministar odbrane obećao je brz odgovor za napad u indijskom Kašmiru, a u toku je potraga za napadačima.

Oružana grupa Front otpora preuzela je odgovornost za napad, u poruci na društvenim mrežama su izrazili nezadovoljstvo što je u regiji naseljeno više od 85.000 “došljaka”, što je potaklo “demografske promjene”.

Napad u utorak je najgori takav u Indiji u gotovo dvije decenije. Na himalajsku regiju s većinskim muslimanskim stanovništvom polažu pravo i Indija i Pakistan, a bila je mjesto više ratova, pobuna i diplomatskih sukoba.

Podjela i demografija

Nakon podjele potkontinenta 1947. godine očekivalo se da će Kašmir pripasti Pakistanu, kao i druge regije s većinskim muslimanskim stanovništvom.

Njegov hinduistički vladar želio je ostati nezavisan, ali se, suočen s invazijom muslimanskih plemena iz Pakistana, u oktobru 1947. godine pridružio Indiji u zamjenu za pomoć protiv osvajača.

Kašmir je na kraju podijeljen između Indije (koja upravlja dijelovima s većinskim hinduističkim stanovništvom – Kašmirska dolina, Jammu i Ladakh), muslimanskog Pakistana (koji kontrolira Azad Kašmir i Sjeverna područja) i Kine koja drži Aksai Chin.

Kašmir pod indijskom upravom ima približno sedam miliona stanovnika, od kojih je gotovo 70 posto muslimana.

Članak 370

Ovu odredbu Indijskog ustava koja je predviđala djelimičnu autonomiju za Jammu i Kašmir sastavio je 1947. tadašnji premijer države Sheikh Abdullah, a prihvatio ju je prvi indijski premijer Jawaharlal Nehru.

Iako je zamišljena kao privremena, u Indijski ustav ju je 1949. godine uvrstila ustavotvorna skupština.

U augustu 2019. vlada premijera Narendre Modija ukinula je poluautonomni status Kašmira u potezu za koji je rekla da će bolje integrirati regiju s ostatkom države.

Država je reorganizirana u dvije savezne teritorije pod saveznom upravom – Jammu i Kašmir te Ladakh. Pakistan se oštro usprotivio, umanjivši diplomatske odnose s Indijom.

Ratovi i oružani sukobi

Indija i Pakistan vodili su tri rata od stjecanja nezavisnosti, dva od njih zbog Kašmira, 1947. i 1965. godine, dok je treći rat 1971. doveo do osnivanja Bangladeša.

Godine 1999. ponovno su se sukobili u regiji Kargil, u onome što je opisano kao neobjavljeni rat. Linija primirja koju su dogovorili posredstvom UN-a (Linija kontrole) sada dijeli regiju.

Mnogi muslimani u indijskom Kašmiru dugo su ogorčeni zbog onoga što smatraju grubom vlašću Indije. Godine 1989. počela je pobuna muslimana. Indija je poslala jedinice u regiju, a deseci hiljada ljudi su ubijeni.

Indija optužuje Pakistan za naoružavanje i obuku muslimana, što Islamabad poriče, rekavši da nudi samo moralnu i diplomatsku podršku.

Posljednja dešavanja

Modi je kazao kako je njegova odluka iz 2019. donijela normalnost Kašmiru nakon decenija krvoprolića.

Nasilje se smanjilo posljednjih godina, kako navode indijski zvaničnici, s manje napada velikih razmjera i porastom dolazaka turista. Međutim, i dalje se prijavljuju namjerna ubistva civila i pripadnika sigurnosnih snaga.

Godine 2024. Jammu i Kashmir održali su svoje prve lokalne izbore od ukidanja autonomije 2019. Ključne regionalne stranke bojkotirale su ili kritizirale izbore, rekavši da pobjednici neće dobiti nikakvu stvarnu političku moć.