Mioković: Potez MUP-a RS-a je oružana pobuna

Odluka pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova bh. entiteta Republike Srpske da spriječe službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u obavljanju službene dužnosti predstavlja oružanu pobunu, kazao je za Al Jazeeru Dragan Mioković, predsjedavajući Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u komentaru na pokušaj hapšenja čelnika RS-a Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu.

Mioković navodi da nije upoznat sa detaljima događaja u Istočnom Sarajevu, ali navodi da je svaki pokušaj sprečavanja pripadnika SIPA-e u provođenju odluka Suda BiH te Tužilaštva BiH pobuna.

U srijedu navečer je u Administrativnom centru Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pokušala uhapsiti predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, međutim do hapšenja nije došlo.

Kako je za Al Jazeeru potvrdila Jelena Miovčić, glasnogovornica SIPA-e, po naredbi Suda BiH su pripadnici SIPA-e prišli obezbjeđenju Milorada Dodika, i nakon kratkog razgovora, i protivljenja pripadnika MUP-a RS-a, od hapšenja su odustali, te Dodik na kraju ipak nije uhapšen.

RTRS javlja kako su inspektori došli da uruče nalog Dodiku, ali da je policija Republike Srpske “reagovala i rekla da to nije moguće” i da su se nakon toga inspektori udaljili.

Mioković dodaje da je iznenađen što je, na osnovu fotografija objavljenih u medijima, vidio da su četvorica, petorica srednjovječnih muškaraca u jaknama na kojim piše SIPA stajali ispred rampe, a da su iza rampe bili naoružani pripadnici MUP-a RS-a, neki s dugim cijevima, koji im nisu dali da prođu.

Službena dužnost

“Ne znam šta ovi ljudi iz SIPA-e rade tamo, ne znam šta im je bio plan.”

Mioković, nekadašnji policajac i inspektor, navodi da mu je teško povjerovati da su ta grupa pripadnika SIPA-e  poslani da izvrše hapšenje, ali u svakom slučaju nisu smjeli biti spriječeni.

“Ako su ti ljudi krenuli da izvrše bilo koju službenu radnju, bilo koju, i legitimisali se kao ovlaštena službena lica državne agencije i ako su tome bile spriječeni od strane službenih lica MUP-a RS-a i ako su ovi iz SIPA-e postupali po nalogu Suda BiH i državnog tužilaštva, onda je MUP RS-a izvršio pobunu”, jasan je Mioković.

On navodi da pripadnici SIPA-e nisu smjeli biti spriječeni u obavljanju službene dužnosti.

“Ako su pripadnici SIPA-e spriječeni da izvrše bilo kakvu službenu radnju, da primjera radi uruče poziv i pripadnici MUP-A RS-a im rekli da ne mogu ući, to je pobuna. Da to civil uradi, ovlašteno službeno lice ima pravo da ga privede jer ometa ovlašteno službeno lice da obavi službenu radnju.”

“Ako to urade druga ovlaštena službena lica, oni vrše pobunu.”

Potjernica za Dodikom

Dodik je u srijedu stigao u posjetu Administrativnom centru Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu, a za večeras je planiran sastanak sa gradonačelnikom i načelnicima opština koje čine Grad Istočno Sarajevo.

Ranije je Milorad Dodik nepravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a Sud BiH je kasnije odredio pritvor za njega, kao i za premijera entiteta Republika Srpska Radovana Viškovića, te predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića.

Oni se nisu odazivali na pozive Suda, a Dodikovi branjenici su uložili žalbu, iako je sam Dodik mnogo puta osporavao suđenje i sam Sud BiH.

Sud BiH je raspisao i centralnu potjernicu, dok međunarodna potjernica nije raspisana jer je Interpol odbio njeno raspisivanje.

Sud Bosne i Hercegovine je sredinom aprila zatražio od Interpola preispitivanje odluke kojom je odbio raspisati međunarodnu potjernicu za Dodikom i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS-a, koje bosanskohercegovačko pravosuđe tereti za napad na ustavni poredak.

Dodik i Stevandić putovali su van granica zemlje, u Srbiju, Mađarsku i Rusiju, u periodu od kako je za njima raspisana centralna potjernica unutar granica Bosne i Hercegovine.

‘Visokorizične operacije’

Dodikovo i hapšenje Stevandića, u BiH se odgađa, jer su sigurnosne agencije u zemlji ocijenile da se radi o visokorizičnoj operaciji, budući da ih čuva žandarmerija MUP-a Republike Srpske, naoružana dugim cijevima.

Trećeoptuženi Radovan Višković, entitetski premijer RS-a, nije putovao van Bosne i Hercegovine, te Sud BiH za njega nije uputio zahtjev Interpolu.

Nakon što je Dodik osuđen, kao odgovor na presudu Dodiku, RS je usvojio niz zakona kojim se pokušava zabraniti rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na području tog entiteta, uključujući Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Agenciju za istrage u zaštitu (SIPA) i Visoko sudsko i tužilačko vijeće.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je ranije podsjetila da su sve institucije u BiH dužne pružiti pomoć Agenciji u obavljanju poslova iz njene nadležnosti, istovremeno pozivajući i međunarodne partnere da pruže pomoć i podršku Agenciji.

Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a, je oslobođen.