Ko će biti sljedeći papa: Kako ide proces i šta slijedi

Papa Franjo preminuo je u ponedjeljak ujutro, nekoliko dana nakon što je otpušten iz bolnice u kojoj je bio na liječenju teške respiratorne infekcije. Imao je 89 godina.

Njegova smrt, 12 godina nakon što je proglašen papom, izazvala je nova pitanja o tome ko će ga naslijediti na mjestu čelnika Katoličke crkve, jedne od najstarijih i najvećih vjerskih institucija, koja ima i do 1,39 milijardi sljedbenika.

Evo šta treba znati o tome šta bi moglo uslijediti nakon smrti pape Franje, čiji su ideali o socijalnoj pravdi i globalna vizija preobrazili Crkvu.

Ko će biti sljedeći papa?

Nasljednika tek treba izabrati.

Kardinalski kolegij, koji se sastoji od viših katoličkih svećenika, od kojih je mnoge imenovao sam Franjo – izabrat će sljedećeg papu. Da bi bio podoban, kandidat mora biti kršten i muški rimokatolik, iako su stoljećima kardinali birali isključivo nekoga iz svojih redova.

Trenutno postoji više od 240 kardinala širom svijeta. Titulu obično drže doživotno.

Kako se bira novi papa?

Kardinali mlađi od 80 godina, kada papa premine ili podnese ostavku, glasaju u onome što je poznato kao konklava. Kako bi spriječila vanjski uticaj, konklava se zatvara u Sikstinsku kapelu i razmatra potencijalne nasljednike.

Dok je broj onih koji glasaju obično ograničen na 120, trenutno ih ima 135 sa pravom glasa. Članovi daju svoje glasove tajnim glasanjem, u procesu koji nadzire devet nasumično odabranih kardinala. Za izbor novog pape tradicionalno je potrebna dvotrećinska većina, a glasanje se nastavlja dok se to ne postigne.

Nakon svakog kruga glasački listići se spaljuju hemikalijama, proizvodeći crni ili bijeli dim, signalizirajući svijetu ishod. Crni dim signalizira da odluka nije donesena, dok bijeli dim znači da je novi papa izabran. Nakon što papa bude izabran, vrhovni kardinal iz Bazilike Svetog Petra objavljuje njegovo ime.

Kada će početi konklava?

Obično se to događa dvije ili tri sedmice nakon smrti ili ostavke trenutnog pape. To omogućava devetodnevni period žalosti, kao i kardinalima da stignu u Vatikan iz cijelog svijeta.

Konklava 2013. na kojoj je izabran papa Franjo, prvi papa iz Južne Amerike, počela je samo 12 dana nakon ostavke njegovog prethodnika Benedikta XVI.

Koliko traje izbor novog pape?

Proces može trajati danima, sedmicama, ali i duže, ovisno o tome koliko su kardinali podijeljeni.

Svaki dan konklava može održati do četiri kruga glasanja kako bi se pokušala postići potrebna dvotrećinska većina. Ako nakon 33 kruga i dalje nema odluke, dva najbolja kandidata suočavaju se u drugom krugu.

Izbori posljednje trojice papa bili su relativno brzi – svaki je trajao samo nekoliko dana.

No, historijski gledano, izbori su se ponekad vukli mnogo duže, sa konklavom iz 1271. koja je izabrala papu Grgura X nakon skoro tri godine, zbog žestokih političkih svađa.

Ko su glavni kandidati za sljedećeg papu?

Od 138 kardinala koji imaju pravo glasa u konklavi, njih 108 imenovao je papa Franjo. Ova grupa znatno je raznolikija od prethodnih birača, sa većom zastupljenošću iz Azije, Afrike i Latinske Amerike, što je odražavalo Franjin cilj o globalnoj prirodi Crkve. Najmlađi kardinal koji će birati ima samo 45 godina i ukrajinski je svećenik sa sjedištem u Australiji.

Kao rezultat toga, postoji mogućnost da bi, prvi put u stoljećima, sljedeći papa mogao biti iz Afrike ili Azije, odnosno neke druge regije koja je tradicionalno nedovoljno zastupljena u vodstvu Crkve.

Među afričkim kardinalima o kojima se raspravlja su Peter Turkson iz Gane, bivši lider Papinskog vijeća za pravdu i mir, i Fridolin Ambongo iz Demokratske Republike Kongo, nadbiskup Kinshase. Obojica su predani konzervativci koji su bili glasni zagovornici mira u svojim zemljama.

Drugi snažan kandidat je filipinski kardinal Luis Tagle, bivši nadbiskup Manile. Poput pape Franje, Tagle naglašava socijalnu pravdu i brigu za siromašne.

Mađarski kardinal Peter Erdo smatra se vodećim konzervativnim kandidatom i mogao bi poslužiti kao most prema istočnim kršćanima. Nadbiskup Esztergoma-Budimpešte je tradicionalista koji se zalagao za približavanje pravoslavnim kršćanima, naglašavajući “očajničku potrebu” za jedinstvom među crkvama.

U kombinaciji je i kardinal Pietro Parolin, državni sekretar Svete Stolice, čija je diplomatska uloga osigurala da ga svi kardinali dobro upoznaju.

Drugi mogući kandidati uključuju Italijana Mattea Zuppija, nadbiskupa Bologne, te Maltežanina Marija Grecha, generalnog sekretara Biskupske sinode, što ga je držalo u bliskom kontaktu s papom Franjom.

Šta se događa sa Vatikanom tokom tranzicije?

Tokom perioda sede vacante (upražnjeno mjesto) – kada je papin ured prazan – stariji kardinal, poznat kao kamerlengo, potvrđuje papinu smrt i privremeno preuzima odgovornost za finansije i administrativne poslove Vatikana. On nema ovlasti mijenjati crkveni nauk ili donositi značajne odluke.

Trenutni kamerlengo je kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj, koji je i predsjednik vatikanskog Vrhovnog suda.