Reforma doprinosa: Manji teret za poslodavce ne mora značiti uvećanje plata radnicima

Neke će firme možda i povećati plate radnicima, ali ova mjera se donosi da bi se ustvari poslodavcima olakšalo plaćanje nameta.

Jedan jedan dio doprinosa ide na teret radnika, a drugi na teret poslodavca (Armin Durgut/PIXSELL)

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je na današnjoj sjednici Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima, čiji je predlagač vlada ovog entiteta.

„Predloženim zakonskim rješenjem se smanjuje zbirna stopa doprinosa za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena, odnosno sa 41,5 posto na 36 posto. Smanjuje se stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca za tri i po indeksna poena, kao i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva indeksna poena“, naveli su iz Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH.

A šta to zapravo znači?

Kontaktirali smo dvoje ekonomista da nam prokomentarišu ovu temu, međutim niko nije bio raspoložen detaljno i formalno razgovarati o ovome, zato što nisu detaljno pročitali zakon.

Neformalno nam je rečeno da oni ne misle da će ovo donijeti povećanje neto plata radnicima, zato što se govori o „teretu poslodavca“, a ne o „teretu radnika“. Naravno, neki poslodavci će možda povećati plate radnicima, ali to ne moraju uraditi, rečeno nam je.

Nakon toga smo kontaktirali jednu računovodstvenu agenciju, u kojoj su nam poslali Excel tabelu po kojoj se trenutno obračunavaju doprinosi, te smo usporedili trenutno isplaćivanje plata s onim koje slijedi.

Tablica doprinosa na plate u entitetu Federacija BiH

Bruto trošak i bruto plata nisu ista stvar

Kao što se može vidjeti iz tabele, trenutni doprinosi na minimalnu neto platu od 1.000 KM (511 eura) iznose 743,82 KM. Kada se pretvori u procente, doprinosi iznose oko 42,65 posto bruto troška poslodavca.

Od toga jedan dio ide na teret radnika, a drugi na teret poslodavca.

Važno je napomenuti da bruto trošak i bruto plata nisu ista stvar, te da se bruto plata dobija nakon što se odbiju troškovi doprinosa koji idu na teret poslodavca. Većina poslodavaca s radnicima potpisuju ugovore sa navedenom bruto platom.

Tako na platu od 1.000 KM ti doprinosi iznose 484,22 KM od radnikovog dijela, te 164,01 KM od dijela koji plaća poslodavac, dok porez na dohodak iznosi 77,78 KM. Na samom kraju dodaju se još i elementarna i vodna naknada, naknada za invalide, te eventualno topli obrok i prevoz, i to je neoporezivo.

Smanjuju se zdravstveno i mirovinsko osiguranje

Sada dolazimo do dijela koji će biti umanjen.

Trenutno, dio doprinosa koji plaća poslodavac, iznosi 10,5 posto bruto plate, odnosno na primjeru neto plate od 1.000 KM (1.562 bruto), to je iznos od 164,01 KM. Na to otpada šest posto na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje, četiri posto na doprinose na zdravstveno osiguranje, te 0,5 posto na osiguranje od nezaposlenosti.

Taj procenat će biti smanjen ukupno za 5,5 posto, te će u budućnosti iznositi pet posto, umjesto dosadašnjih 10,5 posto bruto plate. Zasad nije precizirano koliko će koji dio biti umanjen, odnosno koliko će toga otići na zdravstveno, koliko na mirovinsko i invalidsko osiguranje, a koliko na osiguranje od nezaposlenosti, ali ako znamo da se ukupan procenat smanjuje na pet posto, možemo lako izračunati da će poslodavac taj dio plaćati 78,1 KM, umjesto dosadašnjih 164,01.

Razlika je dakle 85,91 KM. Na neto platu od npr. 2.000 KM ova razlika će iznositi duplo više, odnosno 171,82 KM.

Nema obaveze povećanja neto plata

Ovo u praksi znači da će manje novca ići na mirovinsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti. Posljedice tih odluka ćemo vidjeti u budućnosti, ali ono što je najvažnije za reći je da poslodavci nisu u obavezi povećati neto plate svojim radnicima.

Neki će to možda i učiniti, pogotovo ako su možda u prošlosti već planirali budžet, ali ova mjera se donosi da bi se ustvari poslodavcima olakšalo plaćanje nameta na plate.

Iz Vlade Federacije BiH su takođe objasnili da su predložene izmjene i dopune dio seta fiskalnih mjera koje na osnovu svojih programa rada ona planira provesti, a posebno se to odnosi na nove zakone o doprinosima i porezu na dohodak. Vlada kao razloge za donošenje Zakona o doprinosima navodi rasterećenje privrede i smanjenje troška za plate, posebno imajući u vidu poslodavce koji će u 2025. godini imati veći trošak zbog isplaćivanja u skladu s Odlukom o iznosu najniže plate, o kojoj je već bilo mnogo polemike u prošlosti.

Opozicija je podržala zakon, s tim da su iskoristili šansu da kažu kako trenutna vlada „brzopleto donosi odluke“.

Izvor: Al Jazeera

Reklama