Trumpove carine za ‘dan oslobođenja’: Globalni trgovinski rat na pomolu

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump 2. aprila označiti početak primjenjivanja sveobuhvatnih carina na uvoz u SAD, nazivajući svoju akciju “danom oslobođenja”.

No, ako američki trgovinski partneri odluče uzvratiti kontramjerama “milo za drago”, globalni trgovinski rat podići će inflaciju i usporiti rast, upozoravaju stručnjaci.

Niko nije sasvim siguran šta će se sljedeće dogoditi. Koji će broj Trump izabrati za svoju novu seriju carina? Deset posto? Dvadeset posto? Ili stopa od 25 posto, koju je nametnuo na uvoz čelika, aluminija i automobila?

Pitanja također ostaju oko toga hoće li Trump primijeniti univerzalne carine ili će nametnuti pojedinačna povećanja za zemlje koje bi mogle biti predmet pregovora – što je takozvani pristup “recipročne carine”.

Trumpove najave o carinama od februara su uznemirile tržišta, a ulagači se bore da procijene hoće li njegove carine ostati ili su samo pregovaračka taktika za izvlačenje prihoda i ustupaka od ekonomskih partnera.

Usred te neizvjesnosti, Trumpova opšta poruka ostala je nepromijenjena – dugo je optuživao druge zemlje da iskorištavaju SAD u trgovini, smatrajući svoj protekcionistički program nužnim za oživljavanje domaće proizvodnje i ponovno otvaranje radnih mjesta u SAD-u. Također želi koristiti carine za finansiranje budućih smanjenja poreza.

Šta će biti objavljeno 2. aprila?

Najava carina Donalda Trumpa za 2. april posljednja je u nizu carinskih salvi koje je pokrenuo od svog povratka u Bijelu kuću u januaru.

Dok detalji o Trumpovim trgovinskim planovima za “dan oslobođenja” ostaju nejasni, njegova administracija obećala je ciljati zemlje carinama koje su jednake nametima i bescarinskim trgovinskim barijerama, poput subvencija, koje se nameću američkom izvozu.

Trump je rekao da će se njegove carine, koje će uskoro biti objavljene, primjenjivati na “sve zemlje”, što navodi na zaključak da neće ciljati samo ekonomije sa najvećom trgovinskom neravnotežom sa SAD-om.

No, ako su carine predmet pregovora i mogu se vremenom sniziti, to će ostaviti prostor za mogućnost nametanja različitih carinskih nameta.

Šta je Trump, zapravo, rekao?

Govoreći u Bijeloj kući u ponedjeljak, Trump je rekao da će njegove carine biti “ljepše” od politika američkih trgovinskih partnera.

“Bit ćemo vrlo ljubazni u poređenju s tim kakvi su oni bili. Brojke će biti niže od onih koje su nam oni naplaćivali, a u nekim slučajevima, možda i znatno niži”, rekao je Trump novinarima.

Upitan za detalje, rekao je: “Vidjet ćete za dva dana.”

Također je ponovio svoju redovnu tvrdnju da su trgovinski partneri iskoristili SAD i rekao da će mjere vratiti “ogromno bogatstvo našoj zemlji”.

Iako je Trump u nedjelju rekao da će se carine primjenjivati na “sve zemlje”, također je nedavno izjavio da je “otvoren” za sklapanje dogovora sa zemljama kako bi se izbjegle carine nakon objave od 2. aprila.

Koje bi Trumpove carine trebale stupiti na snagu?

Uz sutrašnje sveobuhvatne carine, druge mjere – uključujući carinu od 25 posto za Kanadu i Meksiko i carinu od 25 posto na sav uvoz automobila – trebale bi stupiti na snagu 2. aprila.

Ostale postoje mjesecima. Dana 3. februara, Trumpova administracija uvela je dodatne carine od deset posto na svu robu iz Kine, pored raznih carina nametnutih tokom Bidenove i prve Trumpove administracije. Zatim je 5. marta Trump udvostručio carinsku stopu na kineski uvoz na 20 posto.

Inače, Trump je 11. marta uveo porez od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija.

Kako tržišta reagiraju na objavu?

Trumpove stalne najave o carinama izazvale su nervozu na finansijskim tržištima, a ulagači pokušavaju zaključiti namjerava li on svoje carine učiniti trajnim ili ih gleda kao adut za pregovaranje u budućim trgovinskim razgovorima.

U nedjelju se nervoza na tržištima pojačala nakon što je Trump rekao da će njegove carine uključivati ”sve zemlje”. Azijske dionice oštro su pale u ponedjeljak u očekivanju daljnjeg poremećaja globalne trgovine.

U Tokiju je japanski Nikkei indeks izgubio četiri posto, a južnokorejski Kospi tri posto. I evropska tržišta doživjela su pad – britanski FTSE 100 pao je za 0,9 posto, njemački DAX za 1,3 posto, a francuski CAC za 1,6 posto.

Zlato, tradicionalno sigurno utočište tokom razdoblja tržišnih nestabilnosti, po prvi put je poraslo na cijenu od preko 3.100 dolara, tačnije, rekordno visokih 3.106,79 dolara po unci.

Dario Perkins, generalni direktor TS Lombarda, kompanije za finansijska istraživanja, rekao je za Al Jazeeru da bi bilo “čudno kada bi tržišta žestoko odgovorila na Trumpovu objavu ‘dana oslobođenja’. On o tome govori već tri mjeseca.”

Ipak, istaknao je da se “većina ulagača slaže s idejom da je hiperglobalizacija bila dobra za korporativne profite i učinkovitost, pa da bi preokretanje toga bilo negativno za međunarodne lance snabdijevanja i tržišta dionica.”

Po Perkinsovom mišljenju, “neće biti značajne negativne reakcije na finansijskim tržištima sve dok carine ne počnu nanositi stvarnu štetu američkoj ekonomiji, recimo u obliku veće nezaposlenosti. To bi bilo nemoguće ignorirati.”

Kako se ostale zemlje pripremaju?

Američki trgovinski partneri već su počeli reagirati na Trumpove carine, pojačavajući trgovinski rat.

Kanadski premijer Mark Carney opisao je Trumpove poteze kao “direktni napad” na kanadske radnike.

„Borit ćemo se protiv američkih carina vlastitim mjerama odmazde koje će imati maksimalan učinak u SAD-u, a minimalne ovdje u Kanadi”, rekao je Carney.

Nakon Trumpovog povećanja cijena čelika i aluminija 11. marta, Kanada, najveći američki inostrani dobavljač industrijskih metala, najavila je 25-postotne uzvratne carine u vrijednosti od 29,8 milijardi kanadskih dolara (20,7 milijardi američkih dolara).

Slično tome, Evropska komisija, izvršni ogranak Evropske unije, objavila je da će uvesti protivcarine na do 26 milijardi eura (28 milijardi dolara) američke robe, nakon objave od 11. marta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da bi carine bile “loše za kompanije” i “još gore za potrošače”.

“EU će nastaviti tražiti rješenja, istovremeno čuvajući svoje ekonomske interese”, rekla je Von der Leyen u objavi na X-u 26. marta.

Japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da će njegova vlada razmotriti “odgovarajuće mjere” kao odgovor na carine.

Henry Gao, stručnjak za kinesku trgovinu na Singapurskom univerzitetu za menadžment, rekao je za Al Jazeeru da, “iako bi neke zemlje, poput Kine, mogle odgovoriti mjerama za ‘milo za drago’, većina će vjerovatno tražiti bilateralne sporazume sa SAD-om”.

Gao je predvidio da bi se “[globalna ekonomska] situacija trebala stabilizirati u roku od mjesec… Međutim, ako se oduži duže od toga, moglo bi ozbiljno poremetiti globalnu ekonomiju, potencijalno dovodeći do globalne recesije.”

Hoće li carine uticati na američku ekonomiju?

Iako je Trump svoje trgovinske planove opisao kao blagodet za SAD, njegova politika izazvala je upozorenja ekonomista i poslovnih ljudi zbog američkih potrošačkih cijena. Otprilike polovina svih američkih roba široke potrošnje dolazi iz inostranstva.

Naprimjer, Jennifer Safavian, predsjednica i izvršna direktorica Autos Drive America, rekla je, govoreći o automobilima, da će “nametnute carine poskupiti proizvodnju i prodaju automobila u SAD-u, što će u finišu dovesti do viših cijena”.

Ekonomisti strahuju da će jačanje carina na uvezenu robu povećati inflaciju jer uvoznici troškove prebacuju na potrošače. Podaci objavljeni prošlog petka pokazali su da je raspoloženje potrošača u SAD-u oštro palo u martu, na najniži nivo od 2021.

Goldman Sachs je nedavno povisio svoju procjenu vjerojatnoće recesije u SAD-u tokom sljedećih 12 mjeseci na 35 posto, u odnosu na ranijih 20 posto, te upozorio da će to vjerovatno dovesti do daljnjih gubitaka na Wall Streetu.

Za Perkinsa, “opasnost su tarife u kombinaciji s DOGE-evim rezanjem troškova. Ako namjeravate osmisliti fiskalno pooštravanje i trgovinska ograničenja, tada vam treba kompenzacija monetarne politike”.

Dok Odjel za vladinu učinkovitost (DOGE), na čelu s Elonom Muskom, pretražuje savezne računarske sisteme kako bi ukinuo programe koje finansiraju porezni obveznici, tehnološki milijarder tvrdi da radi na smanjenju javne potrošnje kako bi smanjio federalni deficit.

“Opšti cilj je pokušati izvući hiljadu milijardi dolara iz deficita”, rekao je Musk tokom zajedničkog intervjua na Fox Newsu sa Trumpom.

Ali Perkins je istakao da su bilo kakva smanjenja američkih kamatnih stopa “malo vjerovatna” kao rezultat inflatornih učinaka Trumpove trgovinske politike. Rezultat je, prema Perkinsu, da se američka ekonomija suočava sa “opasnim” nizom pritisaka.