‘Dan američkog oslobođenja’ zapravo je prijetnja globalnoj ekonomiji

Amerikanci svake godine 4. jula obilježavaju Dan nezavisnosti i proglašavanje samostalnosti od britanske krune. Tog dana je usvojena Deklaracija o nezavisnosti iz 1776. godine.

Amerikanci se na ovaj dan okupljaju, održavaju svečane parade, priređuju vatromete i organiziraju muzičke koncerte. Porodice različitih etničkih i rasnih pripadnosti ponovno se sastaju, naglašavajući značaj obilježavanja historije, državnog uređenja, tradicije i nastanka američke države.

Međutim, predsjednik Donald Trump obećao je Amerikancima da će 2. april postati “dan američkog oslobođenja”.

Trump kaže da će srijeda biti „dan oslobođenja“, aludirajući na trenutak kada planira uvesti niz carina bez presedana koje, prema njegovim riječima, trebaju osloboditi Sjedinjene Američke Države (SAD) od strane robe.

Trump smatra da carine mogu ponovno dovesti do „zlatnog doba Amerike“ i obnoviti njenu nezavisnost. Govorio je o uvođenju poreza zemljama Evropske unije, Južnoj Koreji, Brazilu, Indiji, Kini, Japanu, Kanadi i Meksiku.

Šta će se dogoditi 2. aprila?

Trump je obećao uvesti recipročne carine svim zemljama koje nameću carine na američke proizvode. Ovaj potez, ako bude usvojen, mogao bi dovesti do velikih promjena u globalnom trgovinskom sistemu i utjecati na svakog američkog građanina.

U intervjuu za NBC News prošle nedjelje Trump je rekao da ga ne brine ako te carine dovedu do rasta cijena automobila, jer bi to povećalo konkurentnost vozila proizvedenih u SAD-u. „Nadam se da će podići cijene, jer ako to učine, ljudi će tada kupovati automobile američke proizvodnje“, dodao je.

Trump je, također, nagovijestio da će biti fleksibilan u pogledu carina, rekavši da će prema drugim zemljama postupati bolje nego što su one postupale prema SAD-u. Ipak, najavio je uvođenje dodatnih poreza na uvoz.

Neki Trumpovi saradnici tvrde da su carine pregovarački alat u trgovini i pitanjima sigurnosti granica, dok drugi kažu da će prihod od istih pomoći u smanjenju deficita saveznog budžeta. Ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da će ovaj potez prisiliti druge zemlje da pokažu poštovanje prema Trumpu.

Berze nisu ni čekale do 2. aprila, budući da su američka finansijska tržišta već izgubila hiljade milijardi dolara vrijednosti dioničkog tržišta u proteklih nekoliko dana i sedmica zbog Trumpovih najava. Ovakva situacija je dodatno pogoršala strahove od recesije, jer je povjerenje potrošača u snagu američke ekonomije oslabilo.

Trumpova logika

Trump tvrdi da je SAD „opljačkan“ jer uvozi više robe nego što izvozi. Smatra da će prijetnjom uvođenja carina na strani uvoz na američko tržište prisiliti kompanije da premjeste svoje proizvodne i opskrbne lance u SAD. To će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i oživljavanja industrijskih regija poznatih kao „Rust Belt“, odakle su se fabrike preselile u Kinu i Meksiko.

Međutim, nema garancije da će kompanije vratiti proizvodnju u SAD, jer bi taj proces mogao trajati godinama i ne očekuje se da će se realizirati tokom Trumpovog mandata.

Mnogi Amerikanci podržavaju Trumpov cilj da se pokušaju oživjeti područja pogođena deindustrijalizacijom. Ekonomske promjene koje je donijela globalizacija bile su bolne, ostavljajući zajednice bez perspektive i doprinoseći širenju ovisnosti o drogama i alkoholu.

Dužnosnici Trumpove administracije tvrde da će Trumpova politika vratiti ekonomski život u gradove, okruge i savezne države, koji su platili cijenu globalizacije.

Na forumu Ekonomskog kluba u New Yorku prošlog mjeseca ministar finansija Scott Bessent rekao je: „Pristup jeftinoj robi nije suština američkog sna. Američki san temelji se na ideji da svaki građanin može ostvariti prosperitet, društvenu pokretljivost i ekonomsku sigurnost. Predugo su kreatori multilateralnih trgovinskih sporazuma gubili iz vida ovu činjenicu. Sada je vrijeme za preispitivanje međunarodnih ekonomskih odnosa koji ne idu u korist američkog naroda.“

Opasnost Trumpovih carina

Trump napominje da bi naredni koraci mogli dovesti do rasta cijena, i to u trenutku kada su budžeti američkih porodica već pod pritiskom. Ipak, implicitno traži od svih da prihvate njegovu strategiju, obećavajući da će koristi doći u budućnosti te da su trenutne i dugoročne žrtve vrijedne toga.

S druge strane, na početku svog drugog mandata, predsjednik riskira snažnu političku reakciju koja bi republikance mogla koštati njihove tijesne većine u Kongresu, koju trenutno imaju, na izborima na polovini mandata u novembru naredne godine.

Trumpov plan da uvede carine od 25 posto na automobile zanemaruje integriranu prirodu proizvodnje automobila, uključujući i američku, u više zemalja, prije svega s Meksikom i Kanadom.

Neki proizvodni dijelovi uvoze se iz dvije susjedne zemlje zbog niskih cijena. Uvođenje carina koje je Trump predložio automatski će povećati cijene američkih automobila, a teret će prvenstveno snositi američki potrošač. Ako se neki dijelovi ne bi uvozili izvana u SAD, ukoliko se njihova proizvodnja prebaci u zemlju, troškovi bi dodatno porasli.

Trump ne prihvata činjenicu da američka ekonomija više nije industrijski orijentisana – niti smatra da je to nužno loše. Američka konkurentska prednost danas leži u uslužnim djelatnostima, tehnologiji, trgovini zasnovanoj na umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj sigurnosti, što joj daje ogromnu konkurentsku prednost u odnosu na trgovinske partnere.

Kada je prošle sedmice najavio plan o uvođenju carina na automobile od 25 posto, savjetnik Bijele kuće Peter Navarro izjavio je za Fox News Sunday: „Samo od carina na automobile prikupiti ćemo oko 100 milijardi dolara godišnje“.

Dodao je da će ostale carine donijeti oko 600 miliona dolara godišnje ili oko 6.000 milijardi dolara tokom deset godina. Kao udio u ekonomiji, ovo bi predstavljalo najveće povećanje poreza od Drugog svjetskog rata.

„Ovo je početak ‘dana oslobođenja’ u Americi. Nametnut ćemo carine zemljama koje nam izvoze robu, oduzimaju nam poslove i bogatstvo. Uzeli su toliko toga našoj zemlji – i prijatelji i neprijatelji. Iskreno, prijatelji su često bili daleko gori od neprijatelja“, tvrdi Trump.

„Vjerujem da ćemo postići ono što ja zovem ‘zlatno doba Amerike’. Mislim da će ovo biti zlatno doba Amerike“.