Rusija vrši pritisak na svim frontovima, Ukrajina želi kupiti sisteme Patriot

Iako se 30-dnevno primirje koje je Moskva sama nametnula za energetsku infrastrukturu bliži kraju, razgovori o postizanju šireg primirja za sada pokazuju malo napretka.

Rusija je ostala pri svojim pozicijama, optužujući Ukrajinu za kršenje energetskog prekida vatre, na šta Kijev nikada nije pristao.

“Ukrajinske oružane snage nisu poštovale i ne poštuju ovaj privremeni moratorij”, rekao je novinarima u utorak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Rusija je navela da su ukrajinske bespilotne letjelice tog dana gađale trafostanicu i visokonaponski dalekovod u regiji Brjansk, trafostanicu u okupiranom dijelu Hersona u Ukrajini i dva plinovoda u Kursku.

Ruske snage tvrde da su u srijedu oborile sedam bespilotnih letjelica u blizini Šuje u regiji Ivanovo, 260 kilometara istočno od Moskve i 500 kilometara od ukrajinske granice. Ukupno je, kako je rečeno, oboreno 26 dronova iznad nekoliko regija Rusije.

Dva odvojena sporazuma o prekidu vatre

U međuvremenu je Ukrajina izvijestila o desecima ubijenih civila u ruskim napadima tokom prošle sedmice, uključujući troje u noćnom udaru u srijedu u jugoistočnom gradu Dnjipru.

Napad dronom se dogodio prije važnih sastanaka u Parizu američke i francuske delegacije te drugih evropskih zvaničnika koji su razgovarali o ratu.

Upitan hoće li Rusija u petak nastaviti sa napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, Peskov je rekao: “Sve će ovisiti o daljnjim naredbama vrhovnog komandanta”, misleći na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Putinov prijedlog energetskog prekida vatre od 18. marta bio je kontraprijedlog potpunom prekidu vatre koji je ponudio američki predsjednik Donald Trump 10. marta, a na koji je Ukrajina pristala. SAD je tako završio sa dva odvojena sporazuma o prekidu vatre, jednim s Moskvom i jednim s Kijevom, prema kojima su se obje zaraćene prijestolnice pridržavale one druge.

“Prošlo je mjesec [dana] otkako je Ruska Federacija odbila prihvatiti potpuni i bezuslovni prekid vatre koji je predložila američka strana u pregovorima”, rekao je ukrajinski Glavni štab prošle sedmice. Tokom tog vremena, navodi se, Rusija je izvela 5.124 kopnena napada, od kojih više od 3.000 na Pokrovsk, Toretsk i Liman, tri ruske prioritetne mete u ukrajinskoj regiji Donjeck.

“Samo od početka aprila, ruska vojska je upotrijebila gotovo 2.800 bombi”, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu.

Rusija pojačava napade

SAD se našao ne samo između dva neuspješna primirja, već poriče da je predložio podjelu Ukrajine nakon primirja.

Britanski dnevnik The Times izvijestio je da je posebni izaslanik Washingtona za Ukrajinu Keith Kellogg predložio podjelu Ukrajine na sfere uticaja “gotovo kao Berlin nakon Drugog svjetskog rata”, pri čemu bi ruske i trupe NATO-a kontrolirale različite zone.

Kellogg je rekao da je The Times krivo predstavio njegov prijedlog, koji je “referirao na područja ili zone odgovornosti za savezničke snage”, ne uključujući američke trupe, “kao podršku suverenitetu Ukrajine”.

No, govoreći tokom sastanka Zajednice nezavisnih država (CIS) u Almatiju, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je “povratak na granice iz 1991. godine, kao što Zelenski nastavlja zahtijevati, nemoguć”.

Čak je i Kelloggova ideja o okupaciji u berlinskom stilu od strane trupa različitih država bila nepoželjna za Rusiju, koja je navela da nikada neće prihvatiti trupe NATO-a na ukrajinskom tlu.

U međuvremenu, Moskva je pojačala napade u Ukrajini.

Ukrajina tvrdi da je Rusija u utorak pokušala izvesti mehanizirani napad u Zaporožju.

Glasnogovornik južnih snaga Vladislav Vološin rekao je da je jedinica uništena prilikom pokušaja napada na Orihiv osam kilometara od prve linije. Rijetki su napadi veličine bataljona od 400-500 vojnika, posebno na južnom ratištu.

Nije donacija, nego kupovina Patriota

Na liniji Orihiva uspješno su djelovale obje strane. Ukrajina je tamo pokrenula kontraofanzivu 2023. godine, vraćajući teritoriju izgubljenu tokom početne invazije. Prošle godine, ruske snage ponovo su zauzele veći dio te teritorije.

Ukrajina je izvijestila o još jednom nedavnom napadu velikih razmjera u smjeru Vesele i Skudne na regionalnoj granici Donjeck-Zaporožje, u kojem su ruske snage koristile pet tenkova i 20 oklopnih transportera.

“Koristi se više opreme i ljudstva… Oprema se kretala u četiri kolone, a u njoj su bili padobranci. Uništena je”, uz najmanje 100 mrtvih Rusa, rekao je ukrajinski komandant Serhij Najev na društvenim mrežama.

Jedini značajan diplomatski pomak došao je od predsjednika Zelenskog, koji je promijenio stav prema Washingtonu i ponudio da kupi deset sistema protivzračne obrane Patriot, umjesto da traži njihovu donaciju.

Okidač za ponudu bio je ruski napad na Sumi 13. aprila, kada je 35 ljudi ubijeno, a više od sto ranjeno u eksploziji dvije ruske balističke rakete.

Ukrajinska vojna obavještajna služba izvijestila je da se radi o balističkim projektilima Iskander-M/KN-23.

Američka ambasadorica u Kijevu Bridget Brink rekla je da su ruske snage koristile kasetne bojeve glave.

Dva dana nakon napada na Sumi, Zelenski je rekao generalnom sekretaru NATO-a Marku Rutteu da je Ukrajina spremna kupiti sisteme Patriot.

“Nije da samo tražimo Patriote – spremni smo ih kupiti”, rekao je Zelenski Rutteu tokom posjete Odesi.

Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ignat rekao je prošle sedmice da je obaranje 137 balističkih projektila tokom rata pokazalo da se “danas balističke rakete obaraju samo sistemima Patriot”.

Nije bilo reakcije administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome hoće li Kijevu prodati sisteme.

Neriješena zagonetka o kineskim vojnicima

Također, zagonetka o kineskim vojnicima koji se bore uz Rusiju na ukrajinskom tlu ostaje neriješena.

Dvojici kineskih vojnika koje je navodno zarobila Ukrajina u ponedjeljak, dopušteno je odgovarati na pitanja novinara.

Rekli su da su se prijavili za borbu na društvenim mrežama na internetu, dodajući da je bilo moguće regrutirati ih i putem TikToka, te su tražili da budu vraćeni kući u zamjenu za ukrajinske ratne zarobljenike.

“Sve što smo čuli od Rusa bila je laž”, navodno je rekao Wang Guangjun, jedan od vojnika. “Pokazalo se da Rusija nije toliko jaka, a da Ukrajina nije toliko slaba. I zato je bolje uopće ne sudjelovati u ratovima.”

“Imamo informacije da se najmanje nekoliko stotina kineskih državljana bori u sklopu ruskih okupacijskih snaga”, rekao je Zelenski.

Dva američka dužnosnika rekla su novinskoj agenciji Reuters da se najmanje sto kineskih državljana bori u Ukrajini kao plaćenici bez veze s vladom u Pekingu, ali da je Kina poslala oficire na prve linije kao posmatrače kako bi prikupili taktička zapažanja.

Kina je demantirala te tvrdnje.