Trgovinski rat Trumpa i Kine: Koje bi američke kompanije mogle biti najgore pogođene

Od Applea do Nvidije, američke tehnološke kompanije dobile su privremeno izuzeće od vrtoglavo visokih carina predsjednika Donalda Trumpa. Za druge kompanije šteta koju nameću postojeći porezi na kineski izvoz mogla bi se pokazati kobnom.

Dok se Trump povukao s ruba u slučaju većine zemalja, najavljujući 90-dnevnu pauzu na većinu svojih “recipročnih” carina, za Kinu ih je udvostručio, na kraju povećavši uvozne poreze na njenu robu na 145 posto.

Trump je svoju protekcionističku agendu predstavio kao ključnu za oživljavanje američke industrije. Međutim, mnoge američke kompanije navikle su na jeftini uvoz iz Kine. Za mnoge od njih cijene će porasti, a dobit će pasti.

Peking je također odgovorio na Trumpove poteze vlastitim uzvratnim carinama, koje sada iznose 125 posto. Američki izvoz u Kinu, a posebno poljoprivredni proizvodi, teško će biti pogođen kineskim sveobuhvatnim nametom.

Evo stanja trgovinskih veza između dvije najveće svjetske ekonomije i američkih kompanija koje bi mogle biti najteže pogođene.

Stanje američko-kineske trgovine

Uprkos rastućim napetostima između SAD-a i Kine, Washington i Peking ostaju glavni trgovinski partneri.

Prema podacima predstavnika Američkog trgovinskog ureda, ukupna robna razmjena između SAD-a i Kine iznosila je 582,4 milijarde dolara u 2024. Nakon Kanade i Meksika, Kina je treći po veličini trgovinski partner SAD-a.

Američki uvoz iz Kine iznosio je 438,9 milijardi dolara, dok je izvoz na drugu stranu iznosio 143,5 milijardi dolara. Rezultat je da je trgovinski deficit SAD-a s Kinom prošle godine iznosio 295,4 milijarde dolara, što je više nego sa bilo kojom drugom zemljom.

U petak je kinesko Ministarstvo trgovine saopćilo da povećava carine na američku robu s 84 posto na 125 posto, ponavljajući da će se Peking “boriti do kraja”, ubrzo nakon što je Washington podigao američke carine na kineski uvoz na 145 posto.

Kasnije istog dana, američka administracija najavila je privremena izuzeća za pametne telefone, solarne panele i druge elektroničke proizvode poput poluprovodničkih čipova, od kojih se većina proizvodi u Kini, od “recipročnih” carina, za koje je Trump rekao da imaju za cilj izjednačiti uvjete igre ​​s trgovinskim partnerima koji nameću carine na američku robu i stvaraju trgovinske suficite sa SAD-om.

Kineska vlada pozdravila je izuzeća i pozvala Trumpa da nastavi. Međutim, američki predsjednik je rekao da će ti proizvodi u konačnici biti podložni različitim porezima, a još uvijek podliježu carinama od 20 posto koje je Trump uveo na svu kinesku robu prije 2. aprila.

U međuvremenu, kompanije će biti prisiljene prenijeti barem neke od Trumpovih tarifa na potrošače kako bi pokušale sačuvati svoje profitne marže. To će rezultirati višom inflacijom i manjim poslovnim rezultatom.

Prema analizi Yale Budget Laba, carine bi mogle uzrokovati gubitak posla 740.000 ljudi širom SAD-a do kraja 2025. No koji će sektori biti najviše izloženi ovim poremećajima u trgovini?

Tekstil i odjeća

Cijene Nike tenisica, Levi's traperica i Gap majica gotovo će sigurno porasti u SAD-u jer carine podrivaju azijske proizvodne centre koji podržavaju globalnu industriju odjeće.

Fabrike u Kini, Vijetnamu i Indoneziji 2024. godine proizvele su 95 posto ukupne Nike obuće. Trump je Kini već uveo carine od 145 posto, dok se Vijetnam i Indonezija trenutno suočavaju sa carinama od 10 posto, koje bi mogle porasti u julu ako do tada ne uspiju sklopiti trgovinski sporazum s Washingtonom.

Vijetnam se posebno smatra glavnim indirektnim izvorom kineskog uvoza, kako preusmjeravanjem kineske robe kroz vijetnamske luke, tako i korištenjem kineskih dijelova u svom izvozu u SAD.

Gap je također vrlo izložen proizvodnim procesima u Vijetnamu. Od Trumpove “recipročne” objave carina 2. aprila, dionice Gapa pale su za 14 posto. Za Nike je to 14,7 posto. Cijena dionica Levi'sa pala je za 10,6 posto.

Pametni telefoni i poluprovodnici

U petak navečer, američka Carinska i granična služba (CBP) izdala je obavijest kojom se neki tehnološki proizvodi izuzimaju od carina na kinesku robu.

CBP je naveo 20 kategorija proizvoda, uključujući računare, pametne telefone i automatske procesore podataka. Također uključuje poluprovodničku opremu, memorijske čipove i ravne ekrane.

Izuzeća su bila dobrodošlo olakšanje za velike tehnološke kompanije, uključujući Apple, koji se uveliko oslanja na kinesku proizvodnju. Iako su za sada ukinute sve carine na njih nakon 2. aprila, ta se elektronička roba još uvijek suočava s carinama od 20 posto koje im je Trump nametnuo prije 2. aprila.

Trump je također rekao da su izuzeća privremena i da bi uskoro mogle stići nove carine. Osim toga, u ponedjeljak je najavio istragu o implikacijama uvoza poluprovodnika i opreme za izradu čipova na nacionalnu sigurnost, donoseći nove nesigurnosti u elektroničke kompanije.

Lance opskrbe općenito je teško pomicati. Za elektroničku robu, posebno ih je teško zamijeniti – usklađivanje industrijskih procesa na različitim lokacijama zahtijeva vrijeme i ulaganja.

Bradley Saunders, analitičar za Sjevernu Ameriku u Capital Economicsu, rekao je za Al Jazeeru da su procesi sklapanja tehnološke robe “izgrađivani godinama”, te dodao da su “tržišta pronašla najučinkovitije opskrbne lance koje mogu.”

Apple za sada većinu svojih operacija sklapanja povjerava Kini. Kompanije za pametne telefone nisu same. Gotovo 90 posto igraćih konzola koje Sony, Microsoft i Nintendo prodaju u SAD-u isporučeno je iz Kine.

Nvidia se uveliko oslanja na komponente iz Kine. Tehnološki div se oslanja na Taiwan Semiconductor Manufacturing Company za proizvodnju svojih vrhunskih grafičkih kartica i AI čipova.

Apple i Nvidia zabilježili su veliki napredak na američkim berzama nakon što je Trump najavio svoja nedavna izuzeća. Prema Saundersu, sve nove carine mogle bi “teško” pogoditi tehnološke sektore SAD-a.

Američki poljoprivredni izvoznici

Trumpov prvi trgovinski rat s Kinom od 2018. do 2019. rezultirao je milijardama dolara izgubljenih prihoda za američke poljoprivrednike. “Poljoprivredna industrija uvijek gubi u trgovinskim ratovima”, rekao je Saunders.

Istakao je da je “gotovo 15 posto” američkog izvoza poljoprivrednih proizvoda otišlo u Kinu 2024. godine. Sektor proizvodnje soje će posebno izgubiti jer je Kina njegovo najveće izvozno tržište.

Kada je Trump uveo carine na kinesku robu u svom prvom predsjedničkom mandatu, Peking je uzvratio kupovinom soje od drugih zemalja poput Brazila. Također je nametnuo uzvratne tarife. Ovog puta te su tarife pet puta veće.

Američko udruženje za soju javno se usprotivilo Trumpovim carinama Kini, a farmeri soje upozorili su da bi mnogi u industriji mogli ostati bez posla ako se trgovinski rat nastavi.

SAD ima više od 500.000 proizvođača soje, prema popisu Ministarstva poljoprivrede. To uključuje najmanje 223.000 poslova s ​​punim radnim vremenom koje podržava industrija soje, prema izvještaju Nacionalnog udruženja prerađivača uljarica i Ujedinjenog odbora za soju iz 2023.

Industrija u SAD-u vrijedi 124 milijarde dolara. To je više od cjelokupne ekonomije Kenije ili Bugarske.

Uzgajivači kukuruza i svinja također pozivaju Trumpovu administraciju da odstupi od svog tarifnog plana. Cargill, Archer Daniels Midland i Tyson Foods su tri od nekoliko velikih američkih prehrambenih kompanija koje će vjerovatno izgubiti prihode od izvoza u Kinu.