Mladi Rusi strahuju nakon najvećeg poziva na regrutiranje

Rusija je 1. aprila započela novu kampanju regrutiranja sa ciljem angažiranja 160.000 vojno sposobnih muškaraca između 18 i 30 godina. Ovo je najveći poziv takvog tipa od 2011. godine, sa ciljem ispunjenja prošlogodišnjeg predsjedničkog dekreta o povećanju oružanih snaga na 2,5 miliona pripadnika.

I to čini nervoznim Bogdana, 21-godišnjaka s periferije Moskve.

Neki mladići često pokušavaju izbjeći obaveznu vojnu službu. No, budući da se ruski rat protiv Ukrajine nalazi na kritičnoj prekretnici, a suparničke strane očajnički pokušavaju izgledati trijumfalno usred mirovnih pregovora, stvar je posebno hitna.

Brojne promjene procesa regrutiranja

„Dobio sam poziv za regrutiranje u proljeće 2024., uprkos hipertenziji. A do jeseni policija me je tražila da me prisilno regrutira“, rekao je Bogdan za Al Jazeeru, tražeći da se njegovo prezime ne objavi iz straha od odmazde. Trenutno se skriva od vlasti.

„Nadam se da ću se moći prijaviti za vojnu službu u Sankt Peterburgu, tamo obaviti novi ljekarski pregled i dobiti vojno izuzeće zbog hipertenzije. Jer u Moskvi i Moskovskoj regiji nijedna pritužba i sudska odluka nisu dala rezultate. U Moskvi mi ne dopuštaju da obavim novi ljekarski pregled, žele me regrutirati po svaku cijenu.“

Aktivisti za ljudska prava upozorili su kako se ‘pukotine’ kroz koje se prije moglo provući sužavaju, dok je biti regrut sve rizičnije.

„Prije godinu dana došlo je do izmjene dobi regruta, a sada se pozivi izdaju mladima od 18 do 30 godina“, rekao je za Al Jazeeru Ivan Čuviljajev, glasnogovornik organizacije Go By The Forest koja pomaže ljudima da pobjegnu iz vojnih redova.

Prije je maksimalna dob za regrutaciju bila 27 godina.

„Sada odluka regrutacijske komisije neće vrijediti do kraja regrutacije, već cijelu godinu. To znači da neće biti tako lako pobjeći jednostavnim nedolaskom na poziv. [Još jedna] velika promjena je da revidiraju popis bolesti onih koji nisu podobni za vojnu službu“, istakao je Čuviljajev.

„Uvjete koje prije nisu prihvatali, sada prihvataju. Jasno je kako je ovo jednostavno umjetno stvaranje haosa, tako da će ljekari jednostavno svima staviti pečat na sposobnost za vojnu službu kategorije A bez da se trude kopati po njihovim papirima. [Treće], bit će izrečene razne sankcije za neodazivanje pozivu na regrutaciju, poput zabrane uzimanja kredita, zabrane otvaranja samostalnog poduzeća, zabrane napuštanja države i tako dalje.“

Ubijeno više od 100.000 vojnika

Prema podacima iz otvorenih izvora koje su prikupili BBC i nezavisni ruski medij Mediazona, više od 100.000 ruskih vojnika ubijeno je od 2022. – brojka koja plaši mladiće poput Bogdana.

Iako se od regruta tehnički ne očekuje da budu raspoređeni na prve linije fronta, „regruti se mogu rasporediti u regije koje graniče s Ukrajinom, uključujući Belgorodsku i Kursku regiju, te stoga teoretski mogu učestvovati u borbenim operacijama u tim regijama“, rekao je za Al Jazeeru Oleg Ignjatov, viši analitičar za Rusiju u Crisis Groupu.

„Regruti su više puta bili meta ukrajinskih napada u pograničnim regijama“, istakao je, dodajući: „Nisam vidio nikakve informacije da se regruti šalju na okupirana područja“ poput Donjecka i Luganska.

Od početka rata 2022. godine, Kurska i Belgorodska regija Rusije bile su mete bombardiranja i prekograničnih napada.

„Ako neko dođe u kontakt sa Ministarstvom odbrane, vjerovatno će se prije ili kasnije naći usred borbi“, kazao je Čuviljajev. „A da ne spominjemo činjenicu da bilo kakvo raspoređivanje regruta, u bilo kojem trenutku, čak i bez vlastitog znanja, može biti potkrijepljeno ugovorom.“

Istakao je nedavni slučaj u ruskoj Čeljabinskoj regiji gdje je lokalno tužilaštvo ustanovilo kako je najmanje 13 regruta imalo nezakonito potpisane ugovore u njihovo ime i naredilo otpuštanje tih regruta. U tom slučaju, komandant je jednostavno ignorirao sudski nalog.

Mihail Liberov iz Pokreta prigovarača savjesti rekao je za Al Jazeeru kako je, iako je vjerovatnost da neko ko primi poziv zapravo završi u borbi „manja od jedan posto… svaki regrut može, u bilo kojem trenutku, pod jednom ili drugom vrstom prisile, potpisati ugovor, postati formalni vojnik i odmah biti poslan u taj pakao“.

„Praksa pokazuje da čak i tužilaštvo pomaže postupcima komandanata da prisile [regrute] da nezakonito potpišu ugovore“, nastavio je. „Tužilaštvo se zapravo ne brine za zaštitu prava građana i ne podnosi tužbe u njihovom interesu. Ponekad se potpisi na ugovorima regruta jednostavno krivotvore.“

Kako izbjeći vojnu službu?

Postoje načini, zakoniti i ne, za izbjegavanje vojne službe. To uključuje zdravstvene razloge i nesposobnost za službu; žalbe na sudske odluke; visoko obrazovanje; određene porodične okolnosti; simuliranje mentalne ili fizičke bolesti; skrivanje; napuštanje države ili prijava za alternativnu civilnu službu. Političari i pripadnici određenih profesija – na primjer u vojno-industrijskom kompleksu – također su izuzeti.

„Svaka od ovih odgoda zahtijeva da poduzmete nešto – regrutni odbor to neće učiniti automatski“, objasnio je Čuviljajev. „Morate otići [u ured], donijeti sve potrebne dokumente [ili] sastaviti punomoć, po mogućnosti za rodbinu, kako bi oni mogli predočiti te dokumente regrutnom uredu, a ne samom regrutu.“

Liberov je naveo niz drugih komplikacija koje bi se mogle pojaviti.

„[Obrazovne] odgode nisu dostupne svima i samo odgađaju problem – oni koji su završili dodiplomski i magistarski studij neizbježno se suočavaju s istim problemom sa približno 22, odnosno 24 godine“, rekao je. „Ne mogu si svi priuštiti odlazak iz države.“

Liberov je rekao da, iako je alternativna civilna služba – na primjer, rad u državnim službama poput bolnica ili biblioteka – opcija za prigovarače savjesti čija vjerska ili lična uvjerenja nisu u skladu sa vojnom službom, u praksi odbijaju većinu takvih zahtjeva.

Zatim, poput Bogdana, postoje oni koji jednostavno bježe. Ali u Moskvi je beskorisno skrivati ​​se, upozorio je Liberov.

„Možete samo ostati kod kuće“, rekao je, obzirom na „potpunu digitalizaciju i sisteme nadzora“ ruske prijestolnice.