Može li Kina iskoristiti američki dug u carinskom ratu protiv Trumpa

Sjedinjene Američke Države i Kina su u trgovinskom ratu.

SAD je 2024. u Kinu izvezao robu u vrijednosti od 143 milijarde dolara i ima trgovinski deficit od 295 milijardi dolara.

Kako bi to suzbio, predsjednik Donald Trump povećao je carine Kini na do dosad neviđenih 145 posto, koja je uzvratila porezima od 125 posto na američku robu.

Dok je Trump pauzirao carine za većinu zemalja na 90 dana, Kina nije na tom spisku, što eskalira napetosti između dviju zemalja.

Početkom ove sedmice, kinesko Ministarstvo trgovine reklo je da je spremno “boriti se do kraja” i optužilo SAD za kršenje pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Sa svoje strane, Trump je rekao da carine donose dvije milijarde dolara dnevno. Prema podacima Ministarstva finansija, carine su donosile 200 miliona dolara dnevno.

Kako Kina može uzvratiti?

Kineska nuklearna opcija vrti se oko američkog duga. Kina je drugi najveći vlasnik američkog duga (poznatih kao trezorske obveznice) sa 760 milijardi dolara. Zemlje kao što je Kina vole kupovati američki dug jer se dolar smatra standardnom valutom u međunarodnoj trgovini, a time i niskorizičnim ulaganjem. Kina je tek druga nakon Japana, koji drži hiljadu milijardi dolara, prema američkom Ministarstvu finansija.

Kina bi teoretski mogla naoružati državnu riznicu SAD-a – dampingom, što znači da bi prodala riznicu za manje nego što ona vrijedi. Time bi Kina, zbog količine koju posjeduje, obezvrijedila američki dolar.

“Budući da carinske barijere postaju toliko previsoke da jednostavno više ne možemo pristupiti tržištima drugih, jedini izvor eskalacije postaju neka vrsta eskalirajućih alata odmazde”, poput rasprodaje američkog duga za manje nego što vrijedi da bi se devalvirao dolar, rekao je Alex Jacquez, šef politike i zagovaranja u ekonomskom think tanku Groundwork Collaborative.

“To bi moglo imati ne samo domaće već i globalne posljedice i to stvarno nepredviđene”, rekao je Jacquez.

James Mohs, profesor knjigovodstva, oporezivanja i prava na Univerzitetu New Haven, kaže da bi moglo biti gore ako bi Kina kupila više duga koji bi SAD mogao izdati.

“Ako budemo morali izdati više duga, to će oslabiti našu ekonomsku strukturu. Naravno, to će vjerovatno oslabiti dolar jer je to čista količina viška duga”, rekao je Mohs za Al Jazeeru.

Međutim, nije jasno hoće li Kina krenuti tim putem prodaje riznica. Takav potez jednako bi naškodio Kini, obezvrijedivši njezinu dolarsku imovinu i ojačavši juan. To bi naštetilo i globalnoj i domaćoj ekonomskoj proizvodnji jer bi kineski izvoz bio skuplji.

Kina ne želi višu vrijednost svoje valute jer je američki dolar standard globalne trgovine, što znači da bi zaradila više novca od valute druge zemlje, a ne od vlastite. Međutim, posjedujući toliki američki dug – procijenjenih tri hiljade milijardi dolara između države i domaćih banaka – Kina automatski ima utjecaj na vrijednost dolara.

Kako Federalne rezerve SAD-a mogu odgovoriti

Čak i da je Kina napravila takav potez, američka centralna banka mogla bi brzo nadoknaditi štetu putem agresivnog kvantitativnog popuštanja (QE). U sklopu QE-a, centralna banka ubrizgava novac u ekonomiju kupovinom ključne finansijske imovine poput državnih obveznica kako bi smanjila kamatne stope i potaknula ekonomsku aktivnost, kao što je činila tokom vrhunca pandemije.

Ipak, uz svakodnevne promjene u tarifama, donošenje odluka centralne banke se mijenja. Federalne rezerve signalizirale su da vjerovatno neće u skorije vrijeme insistirati na smanjenju kamatnih stopa. Morgan Stanley je prognozirao da Fed neće raditi nikakve rezove do kraja godine.

“Teško je Fedu uopće planirati šta bi mogli učiniti u ovom trenutku, s obzirom na to da se čini da predsjednik ne zna šta će raditi iz dana u dan ili iz sedmice u sedmicu”, dodao je Jacquez.

Usred cijelog haosa, potrošači se počinju povlačiti. Izvještaj Indeksa potrošačkog raspoloženja Univerziteta u Michiganu pokazuje pad od 11 posto u odnosu na prošli mjesec zbog zabrinutosti o tome šta bi trgovinski rat značio za pitanja u rasponu od ličnog dohotka do inflacije.

Izvještaj nije jedino mjerilo koje pokazuje da je američka javnost zabrinuta. Conference Board je krajem prošlog mjeseca objavio da je povjerenje potrošača palo na najniži nivo u posljednjih 12 godina.

“Ako je svaki naslov vijesti koji pokažu negativan, a postoje prijetnje nuklearnim opcijama od strane Kine ili drugih trgovinskih partnera, potrošači će početi povlačiti potrošnju”, rekao je Jacquez.