Hrvatski mladići od jeseni obavezno u vojsku – civilno služenje kao alternativa

Poslije najava od prije nekoliko mjeseci, a onda i niza problema koji su uslijedili kroz pripreme, najavljeno je kako obvezni vojni rok u Hrvatskoj počinje poslije ljeta 2025. godine, točnije početkom rujna ili listopada ove godine. Prvi pozivi budućim ročnicima bi trebali početi stizati poslije 15. srpnja do kada se očekuje kako će i zakonska regulativa biti riješena.

Ministar obrane Ivan Anušić, koji je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, rekao je kako je sve spremno od početka godine kao i da je potrebno prethodno donijeti Zakon o obrani i službi u Oružanim snagama.

„Pripremljeno je sve i mi smo spremni početi s provedbom vojnog osposobljavanja praktički već sutra. Sve je spremno još od 1. siječnja. Čeka se zakon koji mora proći proceduru u Hrvatskom saboru, Zakon o obrani i službi u Oružanim snagama je u ovom trenutku na usuglašavanju kod premijera i predsjednika Republike. U Uredu premijera se nalaze svi dokumenti MORH-a i Oružanih snaga koji su preduvjet za provođenje ovog procesa i provedbu zakona. Kada to bude prošlo, a ja se nadam da će to biti do kraja polugodišnjeg zasjedanja i ljetne stanke, nemamo više zapreku da počnemo provoditi vojno osposobljavanje ročnika”, rekao je Anušić.

Plan je da se vojno osposobljavanje provodi kroz pet naraštaja godišnje, odnosno 800 ročnika u naraštaju. Obuka će se provoditi u vojarnama u Kninu, Požegi i Slunju, a već je najavljeno kako su, ovisno o tome koliki će biti odaziv, moguće i dodatne lokacije. Ako interes bude veći, iz Ministarstva obrane (MORH) navode kako su spremni odmah dodatno povećati vojne kapacitete, odnosno da će biti otvorene rezervne pričuvne opcije koje su već u pripremi. Anušić je istaknuo kako će MORH bez problema provoditi temeljno vojno osposobljavanje za veći broj ročnika. Govoreći o uvođenju obaveznog temeljnog vojnog roka, ponovio je da će trajati dva mjeseca, koliko traje i obuka dragovoljnih ročnika, iako je osobno bio za to da traje tri ili četiri mjeseca.

„Ukoliko bude potrebe, povećat ćemo i broj instruktora koji će provoditi obuku ročnika. Treba znati kako se i djevojke mogu prijaviti na vojno osposobljavanje. Oni koji se odluče na vojnu obuku bit će im plaćeno 1.100 eura mjesečno, to vrijeme će im ući u radni staž, neće smjeti dobiti otkaz ako rade, a isto tako imat će i prednost pri zapošljavanju u javnim i državnim upravama”, objasnio je Anušić.

Dodao je kako potpore koje država daje u okviru temeljnog vojnog osposobljavanja pružaju nadu da će se s ovim projektom uspjeti u potpunosti te da stoga očekuje da će zainteresiranih biti puno više nego što očekuju.

Podrške regrutima

Unatoč Anušićevim riječima, postoje i brojni upitnici kod građana kojima nije jasno što i kako se događa, tko mora na obuku, što će biti s razlikom u plaći jer neki od njih zarađuju više od 1.100 eura mjesečno… Javljaju se i oni koji već sad znaju kako neće uzeti pušku u ruke nego će se odlučiti na priziv savjesti, odnosno na civilno služenje vojnog roka.

“Normalno da postoji dio onih koji negoduju zbog vojnog osposobljavanja, ali ih je mali broj. Zapravo, imamo vrlo dobro reakcije. Priziv savjesti je svakako opcija i tu nema dileme. Priziv savjesti je 2008. godine praktički sveo provođenje temeljnog vojnog osposobljavanje na nulu je su se svi pozivali na priziv savjesti. Tada je služenje vojnog roka bilo šest mjeseci, sada je dva mjeseca. Priziv savjesti, služenje civilnog vojnog roka će biti nešto duže, tri-četiri mjeseca. One koji se odluče na priziv savjesti preuzet će MUP. Dio njih će biti na raspolaganju civilnoj zaštiti, a dio kao ispomoć u raznim institucijama (bolnice, ustanove i slično)”, kazao je Anušić.

O skorom obveznom služenju vojnog roka u Hrvatskoj govorio je i načelnik Glavnog stožera, general-pukovnik Tihomir Kundid koji je istaknuo kako su vojarne, u kojima će se provoditi obuka, spremne za ročnike.

“Svaki vojnik ima pet metara kvadratnih u skladu sa standardom. Tu su novi ormari, novi kreveti. Sve je spremno za prihvat novih ročnika”, kazao je Kundid.

Plan obuke i puno upitnika

Pojasnio je i kako će izgledati jedan običan dan hrvatskog ročnika. Prema njegovim riječima, to je definirano u skladu s konceptom temeljnog vojnog osposobljavanja koji je izrađen, a u sklopu njega nalazi se program obuke i osposobljavanja ročnika. Planirano je da ustajanje ročnika bude rano ujutro poslije čega će uslijediti tjelovježba, a onda slijedi redovna obuka koja će trajati do ručka. Potom slijedi kratak odmor nakon čega se nastavlja obuka koja će trajati do večere. Poslije večere će ročnici imati slobodno vrijeme da se bave sa slobodnim aktivnostima.

S obzirom na vrijeme u kojem živimo i tehnologiju s kojom smo okruženi, Kundid je rekao kako ne postoje nikakve posebne restrikcije kada je riječ o korištenju mobitela. Naime, ročnici će biti dužni poštivati informacijsku sigurnost koja je definirana pravilnikom. Jedina restrikcija koja postoji, kada je riječ o upotrebi mobitela, je da se obučni sadržaji i ročnici ne mogu snimati kao i da se video klipovi i fotografije ne smiju objavljivati na društvenim mrežama.

Najavu uvođenja obveznog vojnog roka komentirao je i saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja koji je rekao kako je to bilo jedno predizborno obećanje koje još uvijek nije ispunjeno. Podsjetio je na rat u Ukrajini, rekavši kako je on blizu, a tu su i susjedi Hrvatske koji se naoružavaju.

„Činjenica je da je suverenizam ponovno popularan kao i da su svi shvatili da se mogu uzdati samo u sebe. Isto tako se i Hrvatska može uzdati samo u sebe. Treba ulagati u svoje oružane snage pa ići u smjeru vojnog roka ali to treba biti dobro pripremljeno, a ne nekakav politički promidžbeni potez uoči lokalnih izbora”, rekao je Grmoja.

Predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) nije protiv vojnog roka, ali kaže kako ima i neke nejasnoće na koje još nema odgovora.

„Po meni bi bilo dobro i važno da se nešto takvo napravi posebno u situaciji gdje ministar [Anušić] spominje neposrednu ratnu opasnost. Onaj tko poznaje Ustav bi trebao znati da neposredna ratna opasnost podrazumijeva i ulogu vrhovnog vojnog zapovjednika koji u tom trenutku preuzima sve ovlasti. Ozbiljna je situacija zbog ovoga u susjedstvu i cijeloj regiji posebno radi najava oko eventualnog odlaska NATO-a i snaga koje su davale ozbiljan poticaj sigurnosti i od toga ne treba bježati. Varijanta u kojoj ćemo razgovarati o vojnoj obuci koju se najavljuje dugo vrijeme, a ne zna se u kojem je obliku – tu ću se suzdržati od komentara”, rekao je Ostojić.

Kako god, vojna obuka ročnika u planiranom obimu koštat će Hrvatsku oko 20 milijuna eura godišnje pri čemu se očekuje najmanje 5.000 ročnika.

‘Ne mora se dogoditi rat da vidimo u kakvom smo problemu’

Na temu uvođenja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj razgovarali smo i s vojnim analitičarom Marinkom Ogorecom koji je rekao kako je i on za tu opciju posebno kada se zna koliko je zapravo rat u Ukrajini blizu i koliko je svijet danas nesiguran.

“Najavljeno je kako ćemo u jesen ove godine primiti prve ročnike na obuku i da je sve spremno. Mislim kako ćemo svi ubrzo vidjeti koliko je sve spremno. Kako god ja sam osobno za vojni rok i mislim da ga treba vratiti. To je u današnjem svijetu nužnost”, kazao je Ogorec.

Na upit koliko ročnik može biti vojno osposobljen tijekom dva mjeseca vojne obuke i je li to dovoljno kazao je kako to ovisi o tome što se želi i što zapravo želimo od vojnog roka.

„Ako se misli da se tijekom ta dva mjeseca steknu neka minimalna saznanja i provede najtemeljnija obuka, doslovno samo preživljavanje na terenu, onda je to u redu. Međutim, ako se misli da se poslije dva mjeseca obuke ti ročnici mogu slati na ratište onda ćemo dobiti mrtvaca. Svakako da je potrebna detaljnija i konkretnija obuka, dodatna obuka i preobuka. Ne znam detalje plana, odnosno hoće li ti ročnici koji prođu obuku poslije biti pozivani na dodatnu obuku kako bi stekli dodatne vojne vještine“, kazao je Ogorec.

Dodao je i kako će uvođenje obveznog vojnog roka svakako dosta koštati, ali i napomenuo kako svaka priča sa sigurnosti košta te da je ulaganje u sigurnost investicija. Istaknuo je kako je Hrvatska, kao i dobar dio država Europske unije, zapustila ulaganje u vojni potencijal te da se sad vidi što se mora sve napraviti jer zapravo sve „škripi“. Prema njegovim riječima, pojavio se niz problema koji se sad vide jer se nije ravnomjerno ulagalo i jer se puno toga zapostavilo.

„Sve je u redu i sve je super dok se nešto ne dogodi, ali kad se dogodi onda se javlja problem. Sustav će se morati nadograđivati iz godine u godinu kako bi ga doveli na neku željenu razinu. Radi godina nečinjena i neulaganja to će više koštati. Moramo biti svjesni kako je problem sigurnosti sve ozbiljniji i da je sigurnosna kultura sve ozbiljniji problem. Ne mora nam se dogoditi rat da vidimo u kakvom smo i koliko problemu, nego su dovoljne katastrofe poput potresa, poplava, požara… Stoga je potrebno raditi na preveniranju, odnosno obučiti ljude da si znaju pomoći jer će onda moći pomoći i drugima“, zaključio je Ogorec.