Tursko-izraelske tenzije: Odgovori na šest ključnih pitanja
Turska je postala jedna od zemalja koje su najoštrije reagirale protiv Izraela na svim političkim i globalnim nivoima.

Praćenje toka tursko–izraelskih odnosa otkriva dinamiku koju karakteriziraju konstantni usponi i padovi. Na samitu u Davosu 2009. godine, nakon čuvenog protesta predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kada je tražio još „samo minut“, odnosi su u potpunosti prekinuti.
Projektom „Abrahamovi sporazumi“, koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump 2020. godine kao inicijativu za pomirenje Izraela s državama u regiji, tursko-izraelski odnosi počeli su se poboljšavati.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Izraelski stručnjak upozorava da je Turska ‘novi Iran’
- list 2 of 4Predsjednik Istanbulske privredne komore: BiH je prirodni most Turske prema Evropi
- list 3 of 4Pod kontrolom svaki od 761 požara koji je izbio u Turskoj u posljednjih 10 dana
- list 4 of 4Turska uhapsila četvero ljudi zbog karikature koja navodno prikazuje Muhameda i Mojsija
Međutim, nakon izraelskog rata protiv Gaze, koji je Turska opisala kao genocid, odnosi su ponovo prekinuti, a ambasadori su međusobno povučeni. Turska je postala jedna od zemalja koje su najoštrije reagirale protiv Izraela na svim političkim i globalnim nivoima.
Zašto se povećalo protivljenje Turskoj?
Nakon što je Turska stala uz narod Gaze i oštro kritizirala Izrael, političari su razmijenili kritičke izjave. U Izraelu su ministri i premijer davali izjave protiv Erdogana i Turske, a Turska je odgovorila istom mjerom.
Međutim, prave tenzije su nastupile nakon svrgavanja sirijskog predsjednika Bashara al-Assada 8. decembra 2024. godine. Kada je postalo jasno da Turska stoji iza podrške sirijskoj opoziciji, Izrael je pokrenuo razne inicijative kako bi spriječio njen utjecaj.
Izrael se složio sa Sjedinjenim Američkim Državama o tome da se kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG) ne razoružaju. Pokušao je nahuškati druzijsku, alevitsku i kurdsku manjinu da izvrše pritisak na vladu u Damasku.
Izrael je direktno bombardirao vojne ciljeve u Siriji i izveo vojne operacije čiji je cilj bio onemogućiti da Turska uspostavi vojne baze, izgradi sisteme protuzračne odbrane i produbi svoj utjecaj u Siriji. Za te operacije rekao je da predstavljaju upozorenje Turskoj, što znači da Izrael Tursku smatra sigurnosnom prijetnjom i neprijateljem.
Kako je Turska odgovorila na agresivni stav Izraela?
Turska je odgovorila na agresivne i provokativne stavove Izraela na isti način na svim nivoima. Uložila je napore da potakne islamske zemlje da uvedu embargo i sankcije Izraelu, ali to se nije desilo.
U Turskoj su izvedene ozbiljne sigurnosne operacije protiv izraelskih agenata i veliki broj osoba je uhapšen. Trgovinski odnosi s Izraelom su prekinuti, svaki uvoz i izvoz robe je zabranjen.
Turska je pružila direktnu podršku Novoj sirijskoj vladi u sprečavanju izbijanja unutrašnjih nemira u Siriji. Turska vojska počela je uspostavljanje vojnih baza u Siriji i izvela je neke zajedničke terenske operacije sa sirijskom vojskom.
Turska nacionalna obavještajna služba (MIT) pokrenula je saradnju sa Sirijskom obavještajnom službom u oblasti logističke podrške, razmjene informacija i obuke. Turski biznismeni su aktivno uključeni u jačanje sirijske ekonomije.
Pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o zaustavljanju izraelske agresije još uvijek traju.
Hoće li Turska odustati od uspostavljanja vojnih baza u Siriji?
Saradnja između Turske i nove sirijske vlade, koja se ranije odvijala neslužbeno, postala je zvanična nakon što je Ahmad al-Sharaa preuzeo funkciju privremenog predsjednika.
Sporazum o saradnji u oblasti odbrane najvažniji je korak te saradnje te vojni zvaničnici obje zemlje održavaju stalne sastanke u vezi s tim.
Razgovara se o detaljima poput obima turskih vojnih snaga koje će biti raspoređene u Siriji, lokacija na kojima će biti sistemi protuzračne odbrane, lokacija vojnih baza te obima vojne pomoći koja će biti pružena.
Budući da Turska izraelsku okupaciju sirijske teritorije smatra prijetnjom, želi zaustaviti Izrael na sirijskim granicama. Zbog toga, njeno odustajanje od tih aktivnosti nije opcija, posebno nakon što izraelski premijer Benjamin Netanyahu nije dobio potrebnu podršku od Trumpa tokom njegove posljednje posjete Sjedinjenim Američkim Državama. Sirija će aktivnosti ubrzati i vojne baze će biti uspostavljene.
Može li Izrael bombardirati vojne baze koje će Turska uspostaviti?
Izrael izvodi stalne napade sa ciljem slabljenja vojne infrastrukture sirijske vlade, koja je u slaboj poziciji, ali ti napadi nikada do sada nisu izvedeni na sjeveru Sirije, gdje su raspoređeni turski vojnici.
Iako Izrael tvrdi da će intervenirati ako Turska uspostavi vojne baze, to nije tako jednostavno. Izrael ne može ući u sukob s Turskom samo sa vlastitim vojnim snagama bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država.
Turska će direktno odgovoriti na svaki napad na njene vojne ciljeve. Također, budući da je članica NATO-a, taj savez bi mogao postati jedna od strana u ovom sukobu prema Članu 5. njegovog Statuta.
Izrael ne može riskirati ulaskom u direktan sukob s Turskom protiv volje NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, ove dvije zemlje mogu ući u rat iscrpljivanja putem posredničkog rata, pri čemu Izrael zadržava kontrolu nad jedinicama PKK/YPG kako bi ih koristio u tu svrhu. Zbog toga Turska insistira na tome da YPG odloži oružje.
Kakav je odnos vojne moći između Izraela i Turske?
Vojna moć Turske je neuporedivo superiornija nad izraelskom. Na ljestvici najjačih vojski u svijetu, turska vojska zauzima osmo mjesto, dok je Izrael na petnaestom mjestu.
Turska ima drugu po snazi vojsku u NATO-u nakon Sjedinjenih Američkih Država. Nedavno je Turska postala globalni lider u oblasti dronova jer je pretekla Izrael.
U odbrambenoj industriji, Turska zadovoljava 80 posto vlastitih potreba, dok Izrael u potpunosti ovisi o Sjedinjenim Američkim Državama.
Također, Turska jasno prednjači u ljudskim resursima i ekonomiji.
Šta će se dogoditi u budućnosti?
Izrael želi nastaviti svoje napade s ciljem destabiliziranja Sirije. Turska će, kao jak saveznik, podržati obnovu i razvoj Sirije, pa će se napetost između dvije zemlje za sada vjerovatno nastaviti na sirijskoj teritoriji.
Izrael – koji se bori na četiri fronta i suočava se s iscrpljenošću ljudskih resursa, smanjenjem ekonomije za 20 posto i predviđenim troškovima rata od 400 milijardi dolara – neće moći nastaviti ovu situaciju još dugo.
S obzirom na pogoršanje globalne ekonomske ravnoteže, teško da će Sjedinjene Američke Države nastaviti financirati izraelski rat većih razmjera.
Budući da je Netanyahu političar čiji opstanak ovisi o ratu, njegov pad s vlasti dovest će do povlačenja Izraela iz ratnih zona i sukoba.
Turska, sa svojom jačom ekonomijom, okruženjem bez terorizma i stabilnom strukturom, može izdržati ovu situaciju dug period.
Izrael će vjerovatno, možda pod utjecajem SAD-a, morati prestati s napadima na nezavisnu sirijsku državu, dok će Turska ojačati svoje prisustvo u Siriji uspostavljanjem vojnih baza u njoj.
