Zašto je Trump ‘jako ljut’ na Putina

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump kaže da ga je njegov ruski kolega Vladimir Putin razbjesnio i da će uvesti dodatne finansijske kazne na prodaju ruske nafte ako on ne pristane na primirje u Ukrajini.

Komentari su označili značajnu promjenu tona kod Trumpa, koji je bio otvoren za mirovne pregovore s Moskvom od početka svog drugog mandata u januaru.

Slijede dodatni detalji o tome šta se dogodilo, šta Trumpova prijetnja može podrazumijevati, te zašto je ovo značajno za Putinov rat u Ukrajini, kao i za države koje kupuju rusku naftu.

Šta je Trump rekao o Putinu?

Tokom intervjua za NBC u nedjelju, Trump je izjavio da je „jako ljut“ i „bijesan“ zbog Putinovog osporavanja legitimnosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Trump tvrdi da bi svaki zahtjev da se zamijeni Zelenski kao ukrajinski čelnik neizbježno odgodio izglede za primirje.

Međutim, dodao je da Putin zna da je Trump ljut na njega. Izjavio je da su Putin i on imali „veoma dobar odnos“ i da „ljutnja brzo nestaje […] ako on uradi pravu stvar“.

Šta je Putin rekao o Zelenskom?

Putin je izjavio da Zelenski nema legitimitet da potpiše mirovni sporazum.

Ruski čelnik često tvrdi da je ukrajinska vlada nelegitimna, još od svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. godine, za što Kremlj tvrdi da se dogodilo uz podršku SAD-a.

Putin je u četvrtak predložio da se u Ukrajini uspostavi privremena administracija pod nadzorom Ujedinjenih naroda. Ovaj prijedlog odbio je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

Zelenski je položio zakletvu kao predsjednik Ukrajine 2019. godine na petogodišnji mandat. Rat je izbio nakon pokretanja ruske invazije punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Iako su se u Ukrajini trebali održati predsjednički izbori 2024. godine, u državi je ratno stanje, a njen Ustav ne dopušta održavanje izbora u takvim uvjetima.

Iako je Trump sada kritikovao Putina zato što dovodi u pitanje Zelenskog kao legitimnog predsjednika Ukrajine, američki čelnik je isto to napravio nedavno.

U februaru, usred tenzija s ukrajinskim čelnikom, Trump je opisao Zelenskog kao „diktatora bez izbora“ u objavi na svojoj platformi Truth Social.

Kakvo je stanje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini?

Tokom svoje predsjedničke kampanje Trump je obećao da će brzo okončati rat u Ukrajini.

Nakon inauguracije, američki pregovarački timovi odvojeno su se sastajali s ruskim i ukrajinskim timovima više puta u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o uvjetima mira. Trump je, također, odvojeno razgovarao s Putinom i Zelenskim od tada.

Tri strane su se 25. marta dogovorile da prestanu koristiti vojnu silu u Crnom moru. Također su se složile da pauziraju napade na energetsku infrastrukturu u Rusiji i Ukrajini na 30 dana. Međutim, obje strane su optužile jedna drugu za kršenje ovog dogovora i napade na energetske objekte.

Ukrajina i SAD su dogovorile 30-dnevni potpuni prekid vatre na kopnu i moru, koji čeka odobrenje Rusije. Putin nije potpisao ovaj prijedlog, navodeći sumnje da bi Ukrajina mogla iskoristiti taj period za ponovno naoružavanje – uključujući nabavku naprednog zapadnog oružja – i mobilizaciju više vojnika u trenutku kada se suočava s njihovim manjkom.

Čime je Trump zaprijetio i hoće li to piti vode?

Trump je zaprijetio „sekundarnim carinama“ na rusku naftu ako bude smatrao da je Moskva odgovorna za nepostizanje sporazuma o prekidu vatre.

„Ako Rusija i ja ne uspijemo postići dogovor o zaustavljanju krvoprolića u Ukrajini, i ako pomislim da je to bila krivica Rusije – možda i nije – ali ako pomislim da to jeste bila krivica Rusije, uvest ću sekundarne carine na svu naftu koja dolazi iz Rusije“, izjavio je Trump tokom intervjua za NBC.

„To bi značilo da, ako kupujete naftu od Rusije, ne možete poslovati u Sjedinjenim Američkim Državama. Postojat će carina od 25 posto na svu naftu, carina od 25 do 50 posto na svu naftu.“

Keir Giles, viši saradnik u londonskom Chatham Houseu, rekao je Al Jazeeri da nije jasno bi li ove prijetnje izvršile pritisak na Rusiju.

„Uočili smo sporadične Trumpove prijetnje da će nametnuti neki oblik ekonomskog pritiska na Rusiju ali one nikad ne traju dugo“, kazao je Giles, dodajući da bi to bio „radikalni odmak“ od njegovog ranijeg pristupa tom ratu ako Trump izvrši pritisak na Moskvu, a ne na Kijev.

„Ne znamo je li ova prijetnja prazna, ali prethodne jesu bile i Putin je toga svjestan“, kazao je Giles.

Šta su sekundarne carine?

Pod „sekundarnim carinama“ Trump izgleda misli na carine na uvoz iz država koje kupuju rusku naftu.

SAD dugo vodi kampanje uvođenja sekundarnih sankcija – u kojima se države koje posluju sa državom pod sankcijama također suočavaju sa sankcijama. Sekundarne sankcije su, naprimjer, uvedene na kupovinu iranske nafte ili teškog naoružanja od Rusije: države, kompanije i pojedinci koji se upuštaju u ovu trgovinu izlažu se riziku od američkih sankcija.

Prijetnja sekundarnim američkim sankcijama razlog je zbog kojeg većina globalnih banaka i finansijskih institucija više ne trguje s Rusijom ili Iranom, jer ne žele rizikovati da izgube poslove u SAD-u.

No, sekundarne carine su relativno netestirane kao pojava. Trump je prošle sedmice također nametnuo sekundarnu carinu u iznosu od 25 posto na američki uvoz iz bilo koje države koja kupuje naftu i plin iz Venecuele.

Koje bi države mogle biti na udaru Trumpovih sekundarnih carina?

Ako Trump uvede sekundarne carine na rusku naftu, Indija i Kina mogle bi biti posebno teško pogođene.

Indija i Kina su dva najveća kupca jeftine ruske sirove nafte.

Ruska nafta činila je 35 posto ukupnog uvoza sirove nafte u Indiji u 2024. godini, dok je 19 posto kineskog uvoza nafte dolazilo iz Rusije. Turska također uvozi rusku naftu –  u 2023. čak 58 posto njenog uvoza rafinisanih naftnih proizvoda dolazilo je iz Rusije.

Koliko bi sekundarne carine koštale Kinu, Indiju i Tursku?

Ako Trump uvede ove carine, nije jasno bi li bile dodate postojećim ili bi obuhvatile one koje su već na snazi.

SAD je najveće izvozno tržište Kine. U 2024. godini Kina je prodala robu u vrijednosti od 463 milijarde dolara SAD-u. Međutim, Trump je već uveo carinu od 20 posto na sav uvoz iz Kine.

Indija, također, smatra SAD svojim najvećim izvoznim tržištem. Indijski izvoz u SAD iznosio je 91 milijardu dolara u 2024. godini. Međutim, Trump je više puta kritikovao visoke indijske carine na američki uvoz.

Turska je relativno manje izložena. SAD je njeno drugo najveće izvozno tržište, nakon Njemačke, a cifra o kojoj je riječ je 17 milijardi dolara u 2024.

Međutim, Trump je zaprijetio recipročnim carinama, po principu milo za drago, od 2. aprila protiv svih američkih trgovinskih partnera.

Ako Trump ozbiljno počne kažnjavati zemlje koje kupuju rusku naftu, Indija bi se posebno mogla naći pod lupom Washingtona. Razlog je što Indija, koja ima 22 rafinerije nafte, uključujući najveću na svijetu u Jamnagaru u državi Gujarat na zapadu, već dugo trpi optužbe da kupuje subvencionisanu rusku naftu, prerađuje je i prodaje Zapadu, te tako u suštini pomaže Moskvi da izbjegne sankcije Zapada.

Indija je u 2023. izvezla rafinisanih naftnih proizvoda kao što su benzin i dizel u vrijednosti od 55,8 milijardi dolara državama kao što su SAD, Velika Britanija, Francuska i Belgija u kojima su inače stroge sankcije na uvoz ruske sirove nafte, prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti (OEC).

Indija je, nakon Kanade, druga po veličini izvoznica rafinisane nafte u SAD-u, sa 7,5 posto američkog uvoza nafte u 2023. godini, pokazuju podaci OEC-a.

No, Indija već dugo tvrdi da je kupovinom ruske nafte oslobodila izvore sirove nafte iz drugih regija, poput Bliskog istoka i Afrike, za zapadne nacije, što pomaže kontroli globalnih cijena nafte. Ako nafta iz Rusije, jednog od vodećih proizvođača, više ne bude dostupna nikome, svaka država bi morala tražiti ograničene zalihe sirove nafte iz drugih izvora, što bi podiglo cijene.