SAD više ne dijeli obavještajne podatke s Ukrajinom: Kako će to uticati na tok rata

Dana 18. februara 2022, šest dana prije ruske invazije punog obima na Ukrajinu, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joseph Biden bio je „uvjeren“ da je Moskva odlučila napasti Ukrajinu. Na pitanje kako to zna, Biden je rekao: „Imamo znatne obavještajne kapacitete“.

Ukrajinska vlada s predsjednikom Volodimirom Zelenskim u to vrijeme nije sasvim vjerovala Bidenovoj prognozi, insistirajući na tome da je invazija punog obima slabo vjerovatna.

Biden je bio u pravu, a Ukrajina nije.

Otkako je izbio rat, SAD je, osim slanja sofisticiranog oružja vrijednog više milijardi dolara, s Ukrajinom dijelila i obavještajne podatke koristeći svoje ogromne špijunske kapacitete i pomažući Kijevu defanzivno, kao i u smišljanju napada na ruske snage.

Tome je došao kraj kada su američki zvaničnici potvrdili da je predsjednik Donald Trump naredio obustavu dijeljenja obavještajnih podataka s Kijevom. Taj potez uslijedio je dva dana nakon što je SAD obustavio slanje vojne pomoći Ukrajini, usred pogoršanih odnosa između Trumpa i Zelenskog.

Koliko je SAD pomogao Ukrajini sa svojim obavještajnim podacima u ovom ratu? Koliko će njihova obustava naštetiti Ukrajini? Može li Evropa uskočiti i pomoći Ukrajini da se izvuče iz ove krize?

Evo šta smo do sada saznali o tome.

Šta se dogodilo?

Američki zvaničnici su potvrdili da je Washington obustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom. To je uslijedilo nakon što je više američkih medija izvijestilo da je Trump zaustavio slanje vojne pomoći Kijevu, navodeći neimenovane američke zvaničnike kao izvor.

John Ratcliffe, direktor Centralne obavještajne agencije (CIA), potvrdio je obustavu u intervjuu za Fox Business.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz također je potvrdio obustavu. „Napravili smo korak unazad i zaustavljamo se i revidiramo sve aspekte ovog odnosa“, kazao je Waltz. Dodao je da je vodio „dobre razgovore“ o pregovorima s Ukrajinom.

Američki zvaničnici su nagovijestili da bi pauza u vojnoj pomoći i razmjeni obavještajnih podataka mogla biti ukinuta ako dođe do velikog pomaka u odnosima između Trumpa i Zelenskog.

„Mislim da će doći do promjena u veoma kratkom periodu“, kazao je Waltz.

Zašto je SAD prekinuo dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom?

Reporter Al Jazeera Alan Fisher, koji se javljao iz Bijele kuće, rekao je da je prekid dijeljenja obavještajnih podataka bio „samo alat kojim se pokušava vratiti Ukrajina za pregovarački sto“.

„Oni [SAD] su govorili i o obustavi vojne pomoći Ukrajini, što bi, kako Ukrajinci priznaju, naštetilo njihovim ratnim naporima“, pojasnio je Fisher.

„Jasno je da je i sama prijetnja tim stvarima bila efikasna. Kada čujete da savjetnik za nacionalnu sigurnost kaže da bi se stvari mogle ponovo pokrenuti ubrzo, čini se da to sugeriše da bi bilo kakav utjecaj na Ukrajinu bio ograničen, u najmanju ruku, sve dok se izgledi za mirovne pregovore čine vjerovatnim u skorom roku.“

Kako smo došli do ove tačke?

Američka obustava slanja vojne pomoći, kao i obustava dijeljenja obavještajnih podataka, uslijedile su nakon porasta tenzija između Trumpa i Zelenskog proteklih nekoliko sedmica.

Trump je promijenio američku politiku prema Ukrajini, otvarajući direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata. Američki i ruski zvaničnici sreli su se u februaru na pregovorima u Saudijskoj Arabiji, izostavivši Ukrajinu i njene evropske saveznike.

U danima koji su uslijedili Trump i Zelenski su se našli u verbalnom obračunu. Trump je opisao Zelenskog kao „diktatora bez izbora“, bacajući sumnju na njegov rejting odobravanja. Zelenski je uzvratio, rekavši da Trump živi u „prostoru dezinformacija“.

Zelenski se 28. februara sreo s Trumpom, američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom i državnim sekretarom Marcom Rubijem u Ovalnom uredu Bijele kuće. Trump i Vance optužili su Zelenskog da nije dovoljno zahvalan za vojnu pomoć koju Washington osigurava Kijevu. Nekoliko dana kasnije, Trump je obustavio vojnu pomoć.

Potom je ton Zelenskog postao pomirljiviji, kada je rekao da je Ukrajina spremna vratiti se za pregovarački sto. „Zaista cijenimo to koliko je SAD učinio da pomogne Ukrajini održati suverenitet i nezavisnost“, napisao je na platformi X.

Kako je SAD dosad podržavao Ukrajinu obavještajnim podacima?

Čak je i prije početka rusko-ukrajinskog rata u februaru 2022, SAD podržavao Ukrajinu znatnom količinom obavještajnih podataka.

Konkretni detalji i to koliko je značajno američko dijeljenje obavještajnih podataka bilo za Ukrajinu nikada nisu eksplicitno objavljeni, ali višestruki izvještaji, zvaničnici i procurjele informacije ukazuju na dva područja za koja su bili ključni.

Obavještajni podaci, prvenstveno kombinacija satelitskih snimaka i signala, omogućavaju ukrajinskim snagama da se pripreme za nadolazeće ruske udare. Osim toga, pomažu im da prate kretanje ruskih četa i pozicije njihovih baza, što ukrajinskim snagama omogućava da rasporede projektile, uključujući i dalekometne, protiv njih. To uključuje napade unutar ruske teritorije upotrebom dalekometnog oružja kao što su sistemi ATACMS i HIMARS, koje su Ukrajini poslali zapadni saveznici.

„Sjedinjene Američke Države mogu Ukrajini dati koordinate ili satelitske snimke lokacije ruskih logističkih centara, a Ukrajina potom može iskoristiti te podatke da ih uništi“, Al Jazeeri je kazala Marina Miron, postdoktorska istraživačica na Odsjeku za odbrambene studije na King's Collegeu u Londonu.

„Potrebne su vam te informacije iz ukrajinske perspektive kako biste ciljali neprijateljske mete poput skladišta municije i logističkih čvorišta.“

No, to nije sve.

U februaru 2024, istraga The New York Timesa otkrila je da je, nakon što je uništen komandni centar ukrajinske vojske u mjesecima nakon početka ruske invazije punog obima, izgrađen podzemni bunker da ga zamijeni. U ovom bunkeru, ukrajinski vojnici prate ruske špijunske satelite i slušaju razgovore ruske vojske. Ovu bazu gotovo u potpunosti finansira i dijelom oprema CIA, izvijestio je Times.

U izvještaju također stoji da u Ukrajini postoji više špijunskih baza koje podržava CIA, uključujući one na 12 tajnih lokacija duž ruske granice.

Istraga je dalje otkrila da je 2016, CIA počela obučavati elitnu ukrajinsku jedinicu komandosa nazvanu Jedinica 2245, koja je zaplijenila ruske dronove i opremu za komunikaciju. Ove uređaje je potom koristila CIA da dekodira moskovske šifre. Jedan od pripadnika Jedinice 2245 bio je Kirilo Budanov, koji je sada šef ukrajinske vojne obavještajne službe.

Hoće li obustava dijeljenja obavještajnih podataka utjecati na borbene sposobnosti Ukrajine?

Već jeste.

Izvještavajući iz Ukrajine, reporter Al Jazeere Charles Stratford rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim zapovjednikom u jedinici blizu linije fronta.

„Rekao je da se njegova jedinica i mnoge druge duž fronta dugog 1.300 kilometara na istoku i jugu Ukrajine oslanjaju na američke obavještajne podatke za približno 90 posto obavještajne aktivnosti koja se provodi“, kazao je Stratford. „Rekao je da […] nisu dobili nikakvu pomoć i da su Amerikanci izgleda zaista isključili taj sistem.“

Ukrajina koristi američke obavještajne podatke za razne svrhe, kazao je Stratford, kao naprimjer za svoj raketni sistem Patriot, koji igra ključnu ulogu u sposobnostima Kijeva da obori dolazeće ruske balističke rakete.

Može li Evropa pomoći Ukrajini da popuni prazninu u obavještajnim podacima?

Djelomično.

Evropske nacije također imaju špijunske satelite koji mogu ponuditi neke slike, ali nije jasno jesu li sposobni obezbijediti onaj vid obavještajnih podataka koji je potreban Ukrajini.

Osim toga, Ukrajina ima dva, komercijalnim putem nabavljena, špijunska satelita finske proizvodnje. Proizvela ih je kompanije ICEYE. Jedan je kupila neprofitna organizacija, a drugi je osigurala njemačka vlada i njemački proizvođač oružja Rheinmetall.

No, sa svim tim na raspolaganju, Ukrajina i Evropa vjerovatno neće biti u stanju popuniti prazninu nastalu zbog američke obavještajne pauze, kažu stručnjaci.

„Evropa nema obavještajne kapacitete koje Ukrajina dobija od SAD-a“, kazala je Miron, dodajući da će ova obustava imati neposredni efekt na bojnom polju. SAD ima „monopol na vojne satelite i na obavještajne podatke“, dodala je.

U februaru 2022, u Ukrajini je aktiviran Starlink kompanije SpaceX, u vlasništvu Elona Muska, nakon što je invazija poremetila internet konekciju. Miron je objasnila da se ukrajinska vojska oslanja na Starlink za „komunikacije, taktičko izviđanje i korištenje FPV [pogled iz prvog lica] dronova“.

Dana 20. februara, američki pregovarači saopštili su Kijevu da će ugasiti Starlink ako Ukrajina ne postigne sporazum o ključnim mineralima, izvijestila je novinska agencija Reuters navodeći anonimni izvor. Sporazum o rijetkim zemnim mineralima omogućio bi SAD-u da ulaže u ukrajinske resurse.

Musk je Trumpov bliski saveznik.

Miron je kazala da je kapacitetima koje ukrajinska vojska ima zahvaljujući Starlinku „teško parirati“, iako je francuski satelitski operater Eutelsat ponudio alternativnu određenim odbrambenim aplikacijama. Dok Starlink ima 7.000 LEO (niskozemna orbita) satelita, Eutelsat ih ima gotovo 630, uz podršku 35 satelita iz viših orbita.