O zagađenju u Sarajevu se priča samo od novembra do februara

Ovih dana je u Sarajevu lijepo i sunčano vrijeme. Naizgled su prošli dani zagađenja zraka i rijetko ko više priča o tome. Od novembra do februara Sarajlije su se gušile u smogu i otrovnim česticama, a kada je došao mart i očekuje se proljeće, o zagađenju se vjerovatno neće pričati ponovo do novog novembra.

Ipak, kada pogledamo aplikaciju za mjerenje kvaliteta zraka, vidjećemo da je nažalost, za primjer, i prvih dana marta, kada je vani bilo 15-ak stepeni i sjalo je Sunce, zrak ipak bio nezdrav – s indeksom koji je premašivao i brojku 150.

Premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk kaže kako je istina da nažalost uglavnom o zagađenju pričamo tokom mjeseci kada je otežano disanje, međutim, kaže i kako kantonalna Vlada nije dobro iskomunicirala cijelu priču o zagađenju.

Zbog toga je krajem januara prikupio podatke Federalnog hidrometeorološkog zavoda i na svojoj Facebook stranici objavio kako „mjere koje provodimo donose rezultate“. Po podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, koncentracija PM 10 čestica je u posljednjih pet godina pala za 20 posto, dok su čestice PM 2,5 smanjene za 41 posto. Te čestice se mjere od 2020. godine, a prije toga se nisu pratile.

Jesu li mjere ili klimatski uslovi?

Za one koji ne znaju, PM čestice (particular matter) predstavljaju mješavinu čvrstih čestica dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput kadmijuma, nikla, arsena ili olova. One nastaju kao posljedica utjecaja grijanja, industrije i saobraćaja, a broj pored njih označava njihov prečnik u mikrometrima.

Pitali smo premijera Uka da li je siguran da su baš mjere Vlade Kantona Sarajevo razlog zbog kojeg je zagađenje navodno manje, na šta se složio da ne postoji analiza koja ukazuje na to, a to je potvrdio i na Facebook objavi o tome.

„Ovi podaci predstavljaju značajne pozitivne promjene. Važno je naglasiti da su na smanjenje ovih čestica, osim poduzetih mjera, djelomično uticali i klimatski uslovi“, naveo je Uk u januaru.

Na naše pitanje šta najviše uzrokuje zagađenje zraka u Sarajevu, Uk kaže kako „laički rečeno, možemo reći da trećina uzroka leži u nepovoljnom geografskom položaju Sarajeva, dok su za po jednu trećinu odgovorni automobili i ložišta“.

Zamijeniti 20.000 ložišta nekim drugim izvorom energije

Zanimalo nas je postoji li određena strategija kada je smanjenje zagađenja u pitanju, na šta Uk kaže kako Kanton Sarajevo u narednih deset godina planira zamijeniti 20.000 ložišta nekim drugim izvorom energije, odnosno tamo gdje je moguće, ljudi će se grijati na plin, a tamo gdje nije, opcija će biti struja.

Kaže da struja za sve nije opcija, jer sistem nema dovoljno kapaciteta da to izdrži, čemu smo se mogli uvjeriti i prošlo ljeto, kada je sistem na cijelom Balkanu pao zbog povećane potrošnje na klima uređaje.

Nažalost, strategija, poput npr. one u Pekingu, ne postoji, a to je jedan od gradova koji je u posljednjih dvadesetak godina, s mnogo većim brojem stanovnika otrovne čestice smanjio na prihvatljiv nivo.

Čak 40.000 nelegalnih objekata u Kantonu Sarajevo

„Problem je i nelegalna gradnja. U Kantonu Sarajevo i dalje imamo gotovo 40.000 nelegalno izgrađenih objekata. Nijedan od tih objekata se ne može priključiti na plin jer firma Sarajevogas, iz opravdanih sigurnosnih razloga, to ne dozvoljava“.

Uk kaže da je proces legalizacije objekata sličan kao i prije same izgradnje i da se u narednim godinama nada povećanju zahtjeva za legalizaciju.

„Svako želi imati legalan objekat, inače ne može staviti kuću pod hipoteku, ne može se upisati kao vlasnik, prodati objekat i sl.“.

Ipak, ostalo je nejasno zašto bi vlasnici nelegalnih objekata insistirali na legalizaciji, ako znamo da dosad zbog toga nisu imali posljedica, da su uveli sve priključke osim plina, i da nisu plaćali kazne za to. U Sarajevu je većina nelegalnih objekata izgrađena u padinskim naseljima Buća Potok, Boljakov Potok i Hrasno Brdo, koji onda čine protok zraka nemogućim, jer kada se upale sva ložišta na brdima oko dijela Novog Grada, koncentracija čestica postaje nepodnošljiva, a to je i razlog zbog kojeg je često zagađenije u novom dijelu grada nego u starom.

Na stranici Udruženja Eko Akcija se može i pratiti zagađenje uživo, pa se jasno vidi kako tokom saobraćajne špice ove vrijednosti skaču. Ovo udruženje je inače veliki kritičar mnogih Vladinih mjera i pristupa uopšte, a krajem decembra su najavili i krivične prijave protiv određenih osoba iz Vlade, „zbog poduzimanja radnji koje su dovele do ukidanja zabrane visoke gradnje u ventilacionim koridorima“.

Pitali smo Eko Akciju da li su krivične prijave i podnesene, na šta nam je rečeno da nisu, zato što „već godinu dana pokušavaju dobiti dokumente koji su im potrebni za prijavu, a koji su morali biti dostupni javnosti“.

Ulaganja u javni prijevoz

Trenutno na cestama u Bosni i Hercegovini ima gotovo 1,4 miliona registrovanih vozila, i taj se broj konstantno povećava već posljednjih desetak godina. U Kantonu Sarajevo je 2023. godine bilo oko 170.000 vozila, a zajedno s Istočnim Sarajevom je to preko 200.000, što je otprilike triput više nego prije rata, dok je infrastruktura ostala vrlo slična.

Premijer Kantona Nihad Uk kaže kako je Vlada izdvojila milione maraka za ulaganje u infrastrukturu javnog prijevoza, pa se tako gradi tramvajska pruga prema Hrasnici, te će se uskoro obnoviti trolejbuska mreža prema Vogošći.

Ipak, veliko je pitanje da li će trolejbus za Vogošću donijeti promjene, s obzirom da sada na toj relaciji voze autobusi, a gužve tokom špice budu uglavnom nesnosne.

Sarajevo nema kapaciteta za metro

Uk se slaže kako Sarajevo nema kapaciteta da u skoroj budućnosti ima metro, te kaže kako postoji plan i da se tramvajska mreža proširi na naselje Dobrinja. Pored toga, siguran je da bi i građani Istočnog Sarajeva željeli proširenje gradske mreže, ali kaže da to visoka politika koči.

Nije precizirao kuda će ići tramvaj za Dobrinju, a prema ranijim informacijama, postoje indicije da bi se jednog dana zatvorio krug iz Hrasnice, preko ulice Vasilja Grđića, pa do Nedžarića, ali ova ulica je dijelom u entitetu Republika Srpska, što može predstavljati problem. Ipak, naselje Dobrinja ima pedesetak hiljada stanovnika, te sigurno predstavlja izazov, s obzirom da je tu zagađenje obično i najveće, pogotovo tokom večeri.

Uk kaže kako su često problem i imovinsko-pravni odnosi, pa je zato nemoguće predvidjeti kada će neki infrastrukturni projekti biti završeni. Naveo je primjer gdje je bračni par pokrenuo brakorazvodnu parnicu i time zaustavio eksproprijaciju zemljišta, a istina je i da u drugim zemljama svijeta ove stvari često traju duže od očekivanog.

Na stranici Vlade Kantona Sarajevo pronašli smo i mnoštvo drugih informacija, ali stiče se dojam da ipak nije urađeno dovoljno. Spominje se utopljavanje 17 objekata u 2024. godini, te 160 domaćinstava koja su dobila subvenciju za prelazak na plinsko grijanje, a mora se priznati, ti brojevi ne zvuče obećavajuće, posebno ako znamo da u Kantonu Sarajevo i dalje ima 40.000 nelegalnih objekata, tako da se teško možemo nadati da plan o 20.000 ložišta koja će se preusmjeriti na alternativne izvore energije zaista i uspije u narednih deset godina.

Jedno je sigurno, o zagađenju moramo govoriti cijele godine, a nažalost, ne izgleda da će to zaista i biti tako.