Egipatski plan za obnovu Gaze: Potencijalni put naprijed

Arapske države usvojile su egipatski plan obnove Gaze, pružajući potencijalni put naprijed nakon razarajućeg rata Izraela protiv palestinske enklave.

Egipat je predstavio svoj plan dok je bio domaćin samita Arapske lige u svom glavnom gradu Kairu.

Plan nudi alternativu prijedlogu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da se Pojas Gaze raseli kako bi se “razvio” pod američkom kontrolom, što su kritičari nazvali etničkim čišćenjem. Prema egipatskom planu, palestinsko stanovništvo Gaze ne bi bilo primorano napustiti teritoriju.

Trump je insistirao da Egipat i Jordan prime Palestince protjerane iz Gaze, ali je to brzo odbijeno, a SAD je signalizirao da je otvoren za razgovore o arapskom planu za poslijeratnu obnovu Gaze.

Govoreći na početku samita, egipatski predsjednik Abdul Fattah al-Sisi izjavio je da će Trump moći postići mir u izraelsko-palestinskom sukobu.

Evo sve što trebate znati o planu, na osnovu izvještavanja Al Jazeere, kao i nacrta plana o kojima su izvještavali Reuters i egipatske novine Al-Ahram.

Šta predviđa egipatski plan?

Plan se sastoji od tri glavne faze: privremene mjere, obnova i upravljanje.

Prva faza bi trajala oko šest mjeseci, dok bi naredne dvije faze bile provedene tokom ukupno četiri do pet godina.

Cilj je obnoviti Gazu – koju je Izrael gotovo potpuno uništio – održati mir i sigurnost te ponovno uspostaviti vlast Palestinske uprave (PA) na tom području, 17 godina nakon što je bila protjerana nakon sukoba između Fataha, koji dominira PA, i Hamasa.

Kako plan ima za cilj obnovu Gaze?

Šestomjesečni privremeni period zahtijevao bi od komiteta palestinskih tehnokrata – koji bi djelovao pod upravom Palestinske uprave (PA) – da očiste ruševine sa Salah al-Dina, glavne magistrale u Pojasu Gaze od sjevera do juga.

Nakon što se putevi očiste, izgradilo bi se 200.000 privremenih stambenih jedinica kako bi se smjestilo 1,2 miliona ljudi, a gotovo 60.000 oštećenih objekata bi bilo obnovljeno.

Prema nacrtu, dugoročna obnova zahtijevat će dodatnih četiri do pet godina nakon završetka privremenih mjera. Tokom tog perioda, plan predviđa izgradnju najmanje 400.000 trajnih domova, kao i obnovu luke Gaza i međunarodnog aerodroma.

Postepeno bi se obnovile i osnovne infrastrukturne usluge poput vode, sistema za otpad, telekomunikacijskih usluga i električne energije.

Planom se dalje predviđa uspostava Vijeća za upravljanje, koji bi bio finansijski fond podrške privremenom upravnom tijelu u Gazi.

Osim toga, bit će održane konferencije za međunarodne donatore kako bi se obezbijedila neophodna sredstva za obnovu i dugoročni razvoj Pojasa Gaze.

Ko bi bio zadužen za Gazu?

Plan predviđa da grupa „nezavisnih palestinskih tehnokrata“ upravlja poslovima u Gazi, u suštini zamjenjujući Hamas.

Tehnokratska vlada bi bila odgovorna za nadgledanje humanitarne pomoći i otvorila bi put da Palestinska uprava upravlja Gazom, prema izjavama El-Sisija.

U planu se ne spominju izbori, ali je, govoreći na samitu, predsjednik PA Mahmoud Abbas rekao da bi izbori mogli biti održani sljedeće godine ako to okolnosti dozvole.

Kada je riječ o sigurnosti, Egipat i Jordan su obećali obučiti palestinske policajce i rasporediti ih u Gazu. Ove dvije zemlje su pozvale i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da razmotri odobravanje mirovne misije koja bi nadgledala upravljanje Gazom dok obnova ne bude završena.

Koliko će sve to koštati?

Egipat traži 53 milijarde dolara za finansiranje obnove Gaze, pri čemu će novac biti raspoređen u tri faze.

U prvoj fazi, koja će trajati šest mjeseci, raščišćavanje ruševina sa Salah al-Dina, izgradnja privremenih stambenih objekata i obnavljanje djelimično oštećenih domova koštat će tri milijarde dolara.

Druga faza bi trajala dvije godine i koštala bi 20 milijardi dolara. U toj fazi nastavit će se radovi na uklanjanju ruševina, uspostavljanju komunalne mreže i izgradnji više stambenih jedinica.

Treća faza bi koštala 30 milijardi dolara i trajala bi 2,5 godine. Uključivala bi završetak stambenih objekata za cjelokupno stanovništvo Gaze, uspostavljanje prve faze industrijske zone, izgradnju ribarske i komercijalne luke te izgradnju aerodroma.

Prema planu, novac će biti nabavljen iz različitih međunarodnih izvora, uključujući UN i međunarodne finansijske organizacije, kao i ulaganja stranog i privatnog sektora.

Hoće li plan uspjeti?

Još postoji niz varijabli koje bi mogle zakomplikovati plan. Možda je najvažnije to što je nejasno hoće li Hamas, Izrael ili SAD pristati na to.

Hamas je pozdravio plan obnove, a prethodno je pristao na tehnokratsku vladu. Ipak, manje je jasno hoće li prihvatiti povratak PA, koji bi se i sam suočio s percepcijom svojih kritičara da se vratio u Gazu na izraelskim tenkovima.

Hamas bi mogao biti spreman razgovarati o svom povlačenju iz vlasti, ali je odlučno protiv svog razoružanja – što je nešto o čemu u egipatskom planu, koji je usvojila Arapska liga, nije raspravljao.

Izrael je jasno dao do znanja da je to crvena linija i da Hamasu neće biti dozvoljeno da zadrži svoje oružje. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je, također, rekao da neće dozvoliti PA da se vrati u Gazu.

Postavlja se pitanje hoće li Trump odustati od svoje ideje o „rivijeri Bliskog istoka“ pod kontrolom SAD-a u korist egipatskog plana. Teško je predvidjeti kakav će biti Trumpov stav, posebno ako Izrael signalizira svoje protivljenje egipatskom planu.

Kakva je reakcija do sada?

Kao odgovor na plan Egipta, Izrael je izjavio da se arapske države trebaju “osloboditi okova prošlosti i sarađivati na stvaranju stabilnosti i sigurnosti u regionu u budućnosti”.

Umjesto toga, Izrael nastavlja podržavati Trumpov plan za preseljenje stanovništva iz Gaze – što odražava dugogodišnji poziv izraelske krajnje desnice.

Egipat je nazvao odgovor Izraela „neprihvatljivim“, a ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty opisao je stav Netanyahuove vlade kao „tvrdoglav i ekstremistički“.

Abdelatty je rekao da bi bilo nemoguće vidjeti mir u regiji bez nezavisne palestinske države. „Nijednoj državi ne bi smjelo biti dozvoljeno da nameće svoju volju međunarodnoj zajednici“, dodao je.

Bijela kuća i dalje podržava Trumpov plan za Gazu i pozdravlja saradnju s regionalnim partnerima – osim s Hamasom.

„Iako predsjednik ostaje pri svojoj smjeloj viziji za poslijeratnu Gazu, on pozdravlja prijedloge naših arapskih partnera u regiji. Jasno je da su njegovi prijedlozi potakli regiju da sjedne za sto umjesto da dopusti da se ovo pitanje pretvori u daljnju krizu”, rekao je Brian Hughes, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće. „Predsjednik Trump je jasno dao do znanja da Hamas ne može nastaviti upravljati Gazom“.