Potjernica Interpola nije nalog za hapšenje – odluka je na državama

Samo raspisivanje Interpolove međunarodne potjernice za nekom osobom ne znači da je to nalog za njeno hapšenje u drugoj državi u kojoj se nalazi, već samo informacija da je ta osoba tražena i na vlastima države u kojoj se nalazi je odluka hoće li je hapsiti i izručiti, objašnjava Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem na prijedlog Tužilaštva BiH, saopćio je ovaj sud ranije i napomenuo kako je raspisivanje potjernice u nadležnosti Interpola.

Dodik se trenutno nalazi u Izraelu, dok je Stevandić putovao u Srbiju i potom se vratio u BiH.

Kakva je procedura?

Sagovornik Al Jazeere navodi kako raspisivanje međunarodne potjernice za nekim ukazuje da je ta osoba međunarodni bjegunac i da bi to moglo označiti kraj političkog djelovanja za tu osobu.

Ipak, ukazuje kako sama naredba i zahtjev iz BiH ne znači kako će ta potjernica biti raspisana niti da će države biti obavezne odmah hapsiti tražene osobe.

Nakon što država članica pošalje naredbu ili zahtjev Interpolu, čije je sjedište u francuskom Lyonu, procedura i odlučivanje traje 24 do 48 sati, zavisno od materijala i njegove složenosti.

Kržalić objašnjava kako u svakoj državi članici Interpola postoji ured ove organizacije, ali da je na njemu samo da proslijedi informacije centrali koja potom na osnovu dobijenog materijala donosi odluku o eventualnom raspisivanju međunarodne potjernice.

Za kime se raspisuje potjernica?

Profesor Kržalić ističe kako se crvena potjernica raspisuje za osobama koje se međunarodno potražuju zbog vođenja krivičnih postupaka protiv njih ili izdržavanja kazne.

„Međutim, važno je da svrha tog privremenog hapšenja mora biti da ta osoba nije dostupna domaćim institucijama i ne zna se gdje ili ako je van države i da se zato potražuje.“

Interpol će odbiti raspisivanje međunarodne potjernice ukoliko se odnosi na kršenje zakona koji se odnosi na privatni život čovjeka, poput odnosa u braku ili privatnom partnerstvu, kao i ako je riječ o kršenju zakona vezanog za kulturne norme jedne države.

„Bitno je da osoba nije dostupna domaćim institucijama, da ne zna gdje. Međutim, oni se javljaju stalno gdje su i ne znam kako će Interpol cijeniti taj razlog. Potrebno je i da, ako je već vani ta osoba, moraju se dati garancije države da će tražiti izručenje, da će poštivati prava na fer suđenje, tako da će i to u Interpolu cijeniti“, govori Kržalić.

Koje su obaveze?

Ističe kako je potrebno znati da se ne radi o međunarodnom nalogu za hapšenje već o informaciji, odnosno obavijesti državama članicama da se neka osoba potražuje u određenoj državi ili više država iz određenih razloga.

„Države članice Interpola po toj potjernici postupaju ili, pak, ne postupaju shodno svojim vlastitim zakonodavstvima. Dakle, nisu obavezni djelovati. Svaka država može procijeniti da je neko prijetnja ili imaju ugovori o izručenju, ali crvena tjeralica i potjernica ne znači da će biti izručena osoba“, navodi sagovornik. Ističe i brojne primjere po kojima su osobe koristile dvojno državljanstvo kako bi izbjegle krivični postupak.

„Ako dođe do toga (raspisivanja potjernice), mislim da će i ovdje biti tako“, dodaje.

Srbija kao mogućnost

Mnogi bjegunci od pravde iz BiH su utočište našli u susjednoj Srbiji i mnogi komentiraju kako bi tako moglo biti i sa Dodikom. Politički analitičar Davor Gjenero se ne slaže s njima i navodi da tako nešto ne odgovara predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

„Da mu odgovara, ovo sve bi se drugačije razvijalo. Razrješenje Dodikove sudbinu treba tražiti drugdje, a ne u Beogradu. Možda u Budimpešti ili u Moskvi“, navodi Gjenero u razgovoru za Al Jazeeru.

Vučić trenutno ima previše svojih problema u Srbiji da bi mu odgovaralo da mu se još i Dodik pojavi tamo, dodaje.

„Dodik uvijek može biti na neki način politička konkurencija, politički izazov. On nikada nije bio do kraja pod Vučićevom kontrolom. Ne treba očekivati da bi Vučić u ovakvoj situaciji previše riskirao zbog Dodika“, smatra Gjenero.

Gjenero smatra kako će čelnik RS-a završiti „ili u onom poznatom zoološkom vrtu Barviha (dio Moskve gdje su se mnogi bjegunci skrasili poput porodice Slobodana Miloševića ili svrgnutog lidera Bashara al-Assada op.a.) ili će završiti karijeru kao bivši makedonski premijer (Nikola Gruevski koji je zatražio azil u Mađarskoj op.a.)“.

Stav BiH: Indolencija ili racionalno ponašanje

Na pitanje zašto bh. vlasti očekuju da međunarodna zajednica riješi aktuelnu krizu sa čelništvom RS-a, te da li se slaže sa nekim lokalnim stavovima kako je ovo indolencija Sarajeva, Gjenero odgovara:

„Očito je da bi bh. vlastima odgovaralo da netko drugi riješi ovaj problem, no ja to ne bih nazvao indolencijom. To je zapravo racionalno ponašanje u ovakvoj situaciji. To je izbjegavanje jedne neugodne situacije, jednog sukoba.

Pošto je očito da je ovaj (Dodik) gotov, možda to nije neracionalno ponašanje. Ako idete do kraja, ako se uhapsi u BiH, ako ga držite tu u zatvoru, ako on izlazi iz zatvora, ako se vode procesi u BiH, ako kojekakvi sa formalnim advokatskim statusom koji su ga zastupali u Sarajevu, ne samo iz BiH već, nažalost, iz Hrvatske, počnu paradirati oko njega, onda su to neugodne situacije za vlasti u Sarajevu“, zaključuje Gjenero.