Može li se uhapšeni Imamoglu kandidirati za predsjednika

Istrage koje su prošle sedmice pokrenute protiv gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, predsjedničkog kandidata Republikanske narodne partije (CHP), i još 106 osoba postale su jedna od najvažnijih tema ne samo u turskim medijima već i u svjetskim.

Istanbulsko javno tužilaštvo pokrenulo je dvije istrage.

Prva istraga odnosi se na organizovane kriminalne aktivnosti poput korupcije, mita, prijetnji, manipulacije tenderima, zloupotrebe javne funkcije i nezakonitog prikupljanja ličnih podataka građana.

Druga istraga odnosi se na „terorističke zločine“, koji se odnose na pružanje finansijske podrške Radničkoj partiji Kurdistana (PKK) i zapošljavanje njenih članova u općinama.

Za šta su optuženi Imamoglu i njegove kolege?

Ekrem Imamoglu i njegovi saradnici optuženi su za osnivanje i vođenje kriminalne organizacije, pružanje podrške terorističkoj organizaciji, organiziranje nelegalnih tendera i manipuliranje njima, iznuđivanje novca od biznismena pod prijetnjom, nezakonito prikupljanje i obrada podataka o građanima Istanbula i primanje mita.

Šta su sudovi odlučili povodom tih optužbi?

Od 106 osoba koje su obuhvaćene istragom, 92 su uhapšene, a za 13 njih se još traga.

Privedeni su tokom ispitivanja u policiji i tužilaštvu negirali sve optužbe protiv njih, tvrdeći da su nevini. Međutim, nadležni sud je donio odluku o hapšenju pedeset osoba, među kojima i Ekrema Imamoglua, te o puštanju 42 osobe uz sudski nadzor.

Među uhapšenima su gradonačelnici, visoki općinski zvaničnici, biznismeni i birokrate.

Šta kaže opozicija?

Opozicija tvrdi da su ove istrage politički motivirane i da imaju za cilj spriječiti Ekrema Imamoglua, najjačeg predsjedničkog kandidata, da se kandidira.

Tokom ispitivanja, Imamoglu je odbio odgovoriti na mnoga pitanja, rekavši: „Ne smatram da je ovo pitanje upućeno meni”.

Opozicija tvrdi da pravosuđe nije nezavisno i da je pod kontrolom vlasti. Ističe da u posljednjih 20 godina nije pokrenuta nijedna istraga protiv općina koje vode vladajuće stranke, zbog čega nema povjerenja u pravosuđe.

Šta kažu vlasti?

Predstavnici Partije pravde i razvoja (AKP) i predsjednik Recep Rayyip Erdogan tvrde da su ove istrage nezavisne sudske odluke te da su optužbe ozbiljne i važne, ali opozicija na njih ne odgovara. Kažu da opozicija pokušava cijeli slučaj pretvoriti u političku raspravu umjesto da se suoči s optužbama za korupciju, čija se vrijednost procjenjuje na milijarde lira.

Hoće li biti imenovan povjerenik za Istanbul?

Prema turskom krivičnom zakonu, ako je gradonačelnik uhapšen u okviru istrage o organiziranom kriminalu, smjenjuje se s funkcije, a novog zamjenskog gradonačelnika bira Općinsko vijeće do održavanja narednih izbora.

Ako je protiv njega donesena presuda za teroristička djela, ne održavaju se izbori u Općinskom vijeću, već povjerenika imenuje Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Ministarstvo unutrašnjih poslova smijenilo je Ekrema Imamoglua s funkcije zbog optužbi za organizirani kriminal. Njegova zamjena će biti izabrana u Općinskom vijeću 26. marta, neće biti imenovan povjerenik.

Načelnik istanbulske općine Beylikduzu Murat Calik, koji je uhapšen u istoj istrazi, također je smijenjen s funkcije i bit će izabrana njegova zamjena.

Međutim, načelnik istanbulske općine Sisli Resul Emre Šahin uhapšen je zbog optužbi za teroristička djela, zbog čega je smijenjen odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova, a za povjerenika je imenovan načelnik okruga.

Može li Imamoglu biti predsjednički kandidat?

Prije ovih istraga, postojala je istraga o nevalidnosti Imamogluove univerzitetske diplome, koja je završena 18. marta 2025. godine. Univerzitet u Istanbulu je potvrdio da Imamoglu nije ispunjavao potrebne uslove kada je 1990. godine prešao s Američkog univerziteta Girne na Kipru na Univerzitet u Istanbulu te da je na Fakultet za poslovnu administraciju prešao nezakonito, zbog čega mu je diploma poništena.

Univerzitet je, također, poništio diplome 27-orici drugih koji su se prebacili s njim u isto vrijeme.

Prema Turskom ustavu, predsjednički kandidati moraju imati diplomu univerziteta, što znači da se Imamoglu ne može kandidirati, ali može podnijeti žalbu Upravnom sudu i ako Sud poništi odluku Univerziteta, moći će se kandidirati.

Ako se trenutne istrage završe prije izbora 2028. godine i bude proglašen krivim za organizirani kriminal, neće moći biti kandidat.

Uprkos svemu, Republikanska narodna partija (CHP) održala je preliminarne izbore 23. marta 2025. godine, na kojima je Imamoglu pobijedio kao predsjednički kandidat uz ogromnu podršku njenih članova. Objavila je da je za njega glasalo i 15 miliona građana koji nisu članovi njegove stranke. Međutim, ti glasovi i izbori ga ne kvalificiraju službeno kao predsjedničkog kandidata.

Hoće li glavna opozicijska stranka biti ugašena?

Republikanska narodna partija (CHP) održala je svoj kongres 4. novembra 2023. godine, na kojem je Ozgur Ozel izabran za novog predsjednika.

Bivši predsjednik Kemal Kilicdaroglu i njegove pristalice iznijeli su tvrdnju da je na kongresu bilo kupovine glasova i falsifikacija, pa su neki članovi podnijeli tužbe za poništenje izbora. Kada su pokrenute trenutne istrage u Istanbulu, rukovodstvo stranke odlučilo je održati vanredni kongres 6. aprila 2025. godine kako bi „bio imenovan povjerenik stranke“.

Ako sud odluči imenovati povjerenika, novi kongres mora se održati u roku 45 dana, ali ne postoji odluka da se stranka ugasi ili da je vodi vladin povjerenik.

Hoće li opozicija moći imati predsjedničkog kandidata?

Imamoglu nije bio jedini protukandidat Erdoganu. Tu je bio i gradonačelnik Ankare Mansur Yavas koji je u anketama bio ispred Imamoglua. Zbog rivalstva između njih dvojice, održani su preliminarni izbori, ali je Yavas odbio učešće u njima.

Sada, nakon hapšenja Imamoglua, CHP može kandidirati Mansura Yavasa ili nekog drugog.

Da li se guši opozicija u Turskoj?

Zbog optužbi za korupciju, koje su podignute protiv općina CHP-a i optužbi za terorizam protiv HDP-a, imenovani su povjerenici u određenom broju općina, a neki od načelnika su smijenjeni.

Istrage su pokrenute i protiv novinara, pisaca i biznismena koji podržavaju opoziciju. Opozicija tvrdi da su ove istrage, uključujući posljednju u Općini Istanbul, dio pokušaja da se ušutka pomoću pravosuđa.

Iako ove istrage i hapšenja vrše pritisak na opoziciju i njene pristalice, ne znači da je opozicija potpuno slomljena. Sve opozicijske stranke su i dalje politički aktivne, a najgledaniji televizijski kanali i najčitanije novine u Turskoj trenutno pripadaju opoziciji.