Na pomolu novi sukob: Eritreja regrutira vojnike, Etiopija raspoređuje trupe

Napetosti ponovno rastu između dugogodišnjih neprijatelja Etiopije i Eritreje zbog zahtjeva Adis Abebe za pristup moru, uzrokujući strahove od još jednog sukoba na Rogu Afrike jedva sedam godina nakon što su dva susjeda obnovili veze.

Eritreja je posljednjih mjeseci pozvala mlade ljude da se prijave za vojsku, dok je Etiopija navodno rasporedila trupe u zajedničkim graničnim područjima. Analitičari kažu da bi ti potezi potencijalno mogli dovesti do sukoba dvije vojske.

Etiopski premijer Abiy Ahmed, u nedavnoj izjavi na X-u, isključio je mogućnost sukoba s Eritrejom kako bi dobio pristup Crvenom moru. Abiy, koji je ranije rekao da je dobivanje pristupa Crvenom moru “egzistencijalno pitanje”, naglasio je da njegova zemlja to želi postići “mirnim putem i dijalogom”.

No, Eritreja je imala oštriji ton i nazvala Etiopiju “zavedenom” zbog graničnih napetosti.

Evo šta trebate znati o historijski opterećenim odnosima dviju zemalja i zašto se napetosti ponovno povećavaju.

Koji su znakovi napetosti između Etiopije i Eritreje?

Posljednjih mjeseci došlo je do nagomilavanja neprijateljstava.

Prošlog septembra je Ethiopian Airlines, nacionalni prijevoznik te zemlje, bio prisiljen obustaviti letove za Eritreju nakon što je primio obavijest o zabrani od Asmare, dok su njegovi tamošnji bankovni računi zamrznuti. Dužnosnici aviokompanije rekli su da nisu navedeni razlozi za zabranu.

Zatim, u februaru, eritrejska organizacija za ljudska prava Human Rights Concern Eritrea (HRCE) izvijestila je da je Eritrejska vlada izdala upute za vojnu mobilizaciju za građane mlađe od 60 godina te pozvala rezerviste. Grupa je rekla da objave predstavljaju politiku prisilnog regrutiranja u zemlji pod autoritarnim vodstvom.

“Ova iznenadna mobilizacija bez presedana uzdrmala je eritrejsko društvo, budući da se pretpostavlja da bi rat mogao biti sa susjednom Etiopijom”, navodi HRCE u svom izvještaju.

“Pozivamo Ujedinjene narode, Afričku uniju i sve zainteresirane vlade da interveniraju i izvrše pritisak na Eritrejsku i Etiopsku vladu da prestanu s tim akcijama, poštuju prava svojih građana i zaustave svaku eskalaciju prema ratu.”

Slično tome, prema izvještajima novinske agencije Reuters, Etiopija je početkom marta rasporedila trupe i tenkove na svojim sjevernim granicama, prema Eritreji. Zvaničnicima nisu naveli nikakve razloge za gomilanje trupa tamo.

Šta se događa u regiji Tigray i kako je to povezano s napetostima?

Sukob u sjevernoj etiopskoj regiji Tigray je, također, signalizirao eskalaciju neprijateljstava između susjednih zemalja. Politički sporovi u Tigrayu, koji graniči s Eritrejom, doveli su do raspada tamošnje vlade, a jedna se frakcija navodno udružila s Eritrejom.

Poluautonomna regija Tigray bila je epicentar građanskog rata koji je trajao od 2020. do 2022. godine, a koji je stvorio humanitarnu krizu u kojoj su stotine hiljada ljudi ubijene, a tri miliona je interno raseljeno. Bio je to rezultat pokušaja Etiopske vlade da uguši pobunu vladajuće stranke Fronte narodnog oslobođenja Tigraya (TPLF). Addis Abeba je optužila TPLF da pokušava dominirati federalnom politikom zemlje, dok je TPLF vidio da vlada kontrolira previše moći.

Eritrejske snage sarađivale su s etiopskim trupama tokom rata u Tigrayu, pri čemu su sve strane bile optužene za teška kršenja ljudskih prava. Međutim, kada je mirovni sporazum – Pretorijski mirovni sporazum – potpisan u novembru 2022. između etiopske federalne vlade i pobunjeničke regionalne vlade, Eritreja nije bila pozvana na pregovore. Neki analitičari smatraju da su se dužnosnici u Eritreji osjećali omalovaženo i da je taj potez zabio klin između dviju vlada.

Zašto se TPLF raspao na frakcije?

Krhki mir postignut u Tigrayu od tada se raspao jer se privremena uprava TPLF-a postavljena nakon rata ove godine podijelila na dvije frakcije.

Disidentska frakcija optužuje privremenu vladu TPLF-a, koju vodi Getachew Reda, da nije uspjela održati mirovne sporazume, kao što je povratak raseljenih ljudi njihovim domovima, i da je “prodala” interese stanovnika Tigraya u svom savezu sa državnim vlastima. U najnovijim ofanzivama prošle sedmice, frakcija koja se otcijepila, pod predsjedavajućim TPLF-a Debretsionom Gebremichaelom, zauzela je glavne gradove u Tigrayu, Adigrat i Adi-Gudem, usred izvještaja o raseljenju civila i povredama. Grupa je navodno preuzela glavnu radiostanicu u Mekelleu, glavnom gradu regije.

Otcijepljena frakcija je, također, optužena za saradnju s Eritrejom, iako vlada u Asmari poriče bilo kakve veze s disidentskim članovima TPLF-a.

U izjavi od srijede, privremena uprava TPLF-a zatražila je pomoć od savezne vlade u Addis Abebi, rekavši da je “regija možda na rubu nove krize”.

General Tsadkan Gebretensae, potpredsjednik u privremenoj administraciji u etiopskoj regiji Tigray, nedavno je pisao za Africa Report, časopis usmjeren na Afriku, i ponovio takve stavove.

“Svakog trenutka bi mogao izbiti rat između Etiopije i Eritreje”, napisao je.

Zašto su odnosi između Eritreje i Etiopije historijski krhki?

Eritreja je bila italijanska kolonija do 1951. godine, kada je pala pod britansku kontrolu i postala autonomni dio Etiopije. Godine 1962. Etiopija je nastojala pripojiti Eritreju, no pobunjeničke snage, predvođene vođom Isaiasom Afwerkijem, pružile su otpor u oružanoj borbi i osigurale nezavisnost 1993. godine.

Godine 1998. izbili su sukobi zbog spornih graničnih područja, što je rezultiralo dvogodišnjim ratom. Procjenjuje se da je ubijeno 80.000 ljudi, a sukob je razdvojio porodice preko granica jer su prekinute sve diplomatske veze i međudržavna komunikacija – transport, telefon i poštanske mreže. Godine 2000. mirovni sporazum koji su podržali UN dodijelio je sporna područja Eritreji, ali dogovor nikada nije proveden.

Kada je Abiy postao premijer 2018. godine, odmah je krenuo u okončanje napetosti i normalizaciju diplomatskih odnosa s eritrejskim predsjednikom Isaiasom Afwerkijem, koji vlada od 1993.

“Srušit ćemo zid i, s ljubavlju, izgraditi most između dviju zemalja”, rekao je Abiy tokom svog historijskog putovanja u Asmaru nakon desetljeća sukoba.

Ubrzo su komunikacijske veze ponovno uspostavljene i mnoge su se porodice ponovno okupile. Počeli su i letovi između glavnih gradova Addis Abebe i Asmare.

Međutim, analitičari kažu da je Eritreja, nakon svoje umiješanosti u rat s Tigrayem, bila nezadovoljna što je isključena iz mirovnih pregovora. Glavna frakcija TPLF-a i Eritreja i dalje su duboko neprijateljski raspoloženi jedni prema drugima, a neki izvještaji otkrivaju da se eritrejske snage nisu u potpunosti povukle iz dijelova Tigraya, uprkos tome što je rat završio. Postoje spekulacije da bi obje zemlje mogle pretvoriti Tigray u proxy bojno polje.

Abiyeve ambicije da traži direktan pristup moru za Etiopiju, koja je bez izlaza na more, također su pridonijele napetostima. Pristup Addis Abebe luci prekinut je nakon što je Eritreja proglasila nezavisnost. Od tada je luka Djibouti na Crvenom moru glavni trgovački kanal za Etiopiju, ali je skupa – gotovo milijardu dolara godišnje.

Posljednjih godina Abiy je ponavljao da Etiopija ima pravo na pristup moru, riječi koje dužnosnici u Asmari shvaćaju kao deklaraciju o teritorijalnom sukobu s Eritrejom, koja leži na Crvenom moru i odnijela je sav pristup moru Etiopije nakon nezavisnosti. Neki kažu da Abiy gleda na luku Assab, jednu od dvije luke Eritreje.

U briefingu za novinare prošle sedmice, ministar vanjskih poslova Eritreje Osman Saleh prekorio je Etiopiju zbog njene retorike i negirao da se priprema za rat.

“Eritreja je zbunjena pogrešnim i zastarjelim ambicijama Etiopije za pristup moru i pomorsku bazu putem diplomacije ili vojne sile”, rekao je Saleh. “U tom smislu, Eritreja poziva međunarodnu zajednicu i njena relevantna tijela da izvrše pritisak na Etiopiju da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svojih susjeda.”

Etiopija je tim izjavama razljutila i Somaliju, svog istočnog susjeda. Nakon što je Etiopija potpisala sporazum o luci s autonomnim, obalnim Somalilandom, Somalija, koja Somaliland vidi kao jednu od svojih regija, prekinula je diplomatske veze s Addis Abebom.

Kao odmazda i, možda, stavljanje na stranu, Eritreja je prošlog oktobra potpisala sigurnosni sporazum sa Somalijom i Egiptom. Etiopija se, također, posvađala s Egiptom zbog pitanja povezanih sa zajedničkim pristupom rijeci Nil.

Šta dalje?

Usred straha od novog sukoba, stanovnici Tigraya čekaju u redovima u bankama kako bi podigli gotovinu, a neki se nadaju da će napustiti regiju u Addis Abebi ili susjednim zemljama, prema izvještaju britanskog lista The Guardian. Vladine snage, također, intenzivno patroliraju i provode provjere osobnih iskaznica.

Abiy je u objavi na X-u pokušao ublažiti strahove. Uvjeravao je da Etiopija neće ići u rat s Eritrejom, već da će tražiti miran dijalog za rješavanje problema.

“Etiopija nema nikakvu namjeru ulaziti u sukob s Eritrejom u svrhu dobivanja pristupa moru”, rekao je Abiy, prema objavi na platformi X.

Eritreja nije odgovorila na Abijevu izjavu. Ranije je Osman Saleh, ministar vanjskih poslova te zemlje, odbacio navode o prisutnosti eritrejskih trupa na terenu u Etiopiji.

Saleh se proteklih dana sreo i s egipatskim predsjednikom Abdul Fattahom al-Sisijem u Kairu kako bi razgovarali o “sigurnosti Crvenog mora” jer se čini da će Asmara nastaviti pregovarati s jačim rivalima iz Etiopije.

U međuvremenu, Afrička unija, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države pozvale su na deeskalaciju neprijateljstava. Pišući prošle sedmice u američkom časopisu Foreign Policy, Payton Knopf i Alexander Rondos, bivši posebni izaslanici SAD-a i EU-a za regiju, opisali su razvoj događaja kao “suhi trag koji čeka šibicu koja bi mogla zapaliti međudržavni rat između Etiopije i Eritreje”.