Nevladina udruženja: Hrvatska među onima koji potkopavaju demokratiju u Evropi

Hrvatska je među pet zemalja koje potkopavaju demokraciju u Europi, kaže Izvješće o građanskim slobodama, koje je objavila koalicija udruga Civil Liberties Union for Europe. Prema tom istraživanju, Hrvatska se nalazi u društvu zemalja kao što su Italija, Bugarska, Rumunjska i Slovačka koje namjerno podrivaju vladavinu prava u gotovo svim aspektima.

Kako se navodi, izvješće su sastavile 43 organizacije za ljudska prava iz 21 članice Unije koje ističu kako bez odlučne akcije EU riskira daljnju demokratsku eroziju.

“Demokratska recesija u Europi dodatno se produbila 2024. godine”, piše u izvješću u kojem se ističe politički pritisak na pravosudne sustave, slaba provedba zakona protiv korupcije, učestalo korištenje hitnih zakonodavnih postupaka, zastrašivanje novinara i sve veća ograničenja mirnih prosvjeda.

Udruga Civil Liberties Union for Europe je s ovim izvješćima počela 2019. godine s ciljem da se prate izvješća Europske komisije o vladavini prava, koja služe kao pokazatelj demokratskog stanja u EU.

“Šest dosadašnjih izvješća pokazalo je alarmantnu postojanost kršenja vladavine prava u cijelom EU. Svi temeljni aspekti vladavine prava suočeni su s ozbiljnim problemima posljednjih godina dok su napori EU da zaustavi ovaj trend bili razočaravajuće ograničeni”, rekao je Viktor Kazai iz Libertiesa.

Prema riječima Kazaia, najproblematičnije zemlje su, među kojima je i Hrvatska, “razgraditelji”, odnosno vlade koje aktivno rade na potkopavanju vladavine prava. Kada je riječ o Hrvatskoj, navode kako se integritet pravosuđa smatra narušenim nakon imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, unatoč njegovim bliskim vezama s vladajućom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ). Navode i kako je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) upozorio na sustavne izazove u očuvanju vladavine prava u Hrvatskoj, nakon što je Turudićev ured doveo u pitanje pravo EPPO-a da istražuje navodni slučaj prijevare s EU proračunom. U izvješću se ne navode detalji, ali hrvatska javnost je upoznata sa činjenicom kako je on održavao bliske veze, odnosno da se nalazio i čuo sa Zdravkom Mamićem, Josipom Pleslić (ex. Rimac)…

Ko piše izvještaje?

Sasvim očekivano predsjednik Hrvatske Vlade Andrej Plenković ima drugačiji pogled na sve to, pozivajući sve da “pogledaju malo oko nas“.

“Ne znam tko piše ta izvješća, to iz mog iskustva, svega onoga što u Hrvatskoj postoji, meni to djeluje smiješno. To su floskule koje vjerojatno stranim udrugama dijele oni koji su lani dolazili pred Banske dvore, htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. To je uvijek ista priča i fabriciranje negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport“, rekao je Plenković.

S obzirom da se Hrvatskoj najviše prigovara izbor Turudića za glavnog državnog tužitelja, vinkovački odvjetnik Davor Ćavar kaže kako smatra da izbor Turudića ne i nije neki razlog da se Hrvatska proziva da potkopava demokraciju te da je sve to prenapuhano i samim tim ne stoji.

“Ako su već željeli referirati se na hrvatsko pravosuđe, onda su mogli pronaći puno drugih problema o kojima se ne priča i koji predstavljaju problem cijelom društvu. U prilog tome idu i brojne presude Europskog suda u korist stranaka, a protiv Hrvatske, što dovoljno govori. Imamo isto tako i veliki broj neriješenih slučajeva, čudnu organizaciju s ispostava sudova gdje nema nikoga, nedovoljan broj sudaca, čudne presude… Mislim kako nam je potrebna reforma pravosuđa, ali takva reforma koja će omogućiti da stranke ostvare svoja prava kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosuđe”, rekao je Ćavar.

Izbor Turudića i nije problem

Politički analitičar Davor Gjenero, također, smatra kako su zaključci izvješća udruge Liberties vrlo nategnuti i zapravo stvar političke interpretacije. Prema njegovim riječima, Hrvatska funkcionira kao manje-više normalna parlamentarna demokracija koja ima problem korupcije, ali i predsjednika države koji ne spada u ustavni luk. No, ne treba je svrstati u skupinu izrazito problematičnih država.

“Osobno ni sam nisam bio sretan kad je Ivan Turudić izabran za glavnog državnog odvjetnika, ali on svojim dosadašnjim radom i postupcima ne pokazuje da su kritike na njegov izbor bile utemeljene. Ne mislim kako je njegov izbor, radi svega, bio pametan, ali nije niti toliki problem. Činjenica je da Turudić radi više nego njegovi prethodnici”, rekao je Gjenero.

Slično razmišlja i politički analitičar Žarko Puhovski koji pojašnjava kako je to način na koji nevladine organizacije reagiraju na ponašanje država te da je njihova zadaća osjetljivija od ostalih te da u pravilu pretjeruju.

„Činjenica je da niti jedan glavni državni odvjetnik u Hrvatskoj do sada nije izabran na korektniji način nego Ivan Turudić. On nije bio idealan kandidat, ali smo za razliku od ranije imali raspisan javni natječaj, više kandidata, kao i odlučivanje o kandidatima, što do sada nismo imali. Ipak, činjenica je i da Vlada nije usvojila kritike oporbe na njegovo ponašanje, veze s HDZ-om kao i kontakte s nekim osobama koje su predmet USKOK-ih istraga“, kaže Puhovski.

Podsjeća i kako je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u Saboru rekao da Turudić reagira kao daljinski upravljač na poziv Andreja Plenkovića i HDZ-a, ali i da je taj isti Turudić odredio istražni zatvor za Josipa Dabru koji je ključna 76. ruka HDZ-a i vladajuće većine kao i da je pokrenuo istragu protiv nekih istaknutih SDP-ovaca.

Demokratska erozija

Izvješće udruge Liberties komentirali su i iz udruge GONG, napominjući što je konkretno značilo imenovanje Turudića zorno ukazao slučaj bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša (HDZ). Podsjećaju kako se EPPO žalio Europskoj komisiji da mu je oduzet slučaj, ne omogućujući im da argumentiraju svoje stajalište, čime je narušena nepristranost rješavanja sukoba.

“Dugi niz godina bilježimo i upozoravamo na demokratsku eroziju i potkopavanje vladavine prava. Upravo zbog toga neprestano smo u javnosti naglašavali koliko je opasno za demokraciju neustavno zatvaranje Markova trga, gerrymandering izbornih jedinica, i to na potpuno netransparentan i isključiv način, slabljenje nezavisnih institucija, poput Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, pokušajima ušutkavanja novinarki kroz ‘Lex AP’ i slabljenjem nezavisnosti medija kroz državno oglašavanje, sustavno sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva”, navode iz GONG-a.

Ono, pak, što može donekle ohrabriti Hrvatsku i ostale prozvane države za potkopavanje demokracije je činjenica da su autori izvješća iz udruge Liberties upozorili i “uzorne demokracije” u EU poput Francuske i Njemačke, koje također nisu imune na probleme. Tako su za Francusku istraživači upozorili na sve češće korištenje članka 49.3 Ustava za donošenje odluka bez glasanja u parlamentu, kao i na rastuća ograničenja slobode izražavanja, uvedena uoči Olimpijskih igara i u okviru mjera protiv stranog utjecaja.

U Njemačkoj su pohvaljeni stroži propisi protiv prelaska visokih dužnosnika u privatni sektor, ali je zabrinutost izražena zbog pretjeranih i nerazmjernih reakcija na propalestinske događaje, uključujući cenzuriranje propalestinskih glasova i zabranu ulaska u zemlju bivšem grčkom ministru financija Yanisu Varoufakisu, koji je trebao govoriti na jednom takvom skupu. U travnju prošle godine policija je zatvorila trodnevnu palestinsku konferenciju u Berlinu zbog bojazni da bi mogla poslužiti kao platforma za antisemitizam.