Vojni stručnjak: Ciljevi koje Izrael želi postići novom kopnenom operacijom u Gazi

Izrael teži ostvarenju nekoliko ciljeva nakon što je njegova vojska započela vojnu operaciju u Pojasu Gaze, rekao je vojni stručnjak brigadni general Elias Hanna. Naglasio je da prodor u koridor Netzarim ne znači ostanak u njemu te da sveobuhvatan prodor nije siguran nakon prethodnog povlačenja.

Analizirajući vojnu situaciju u Pojasu Gaze, Hanna je objasnio da nova izraelska vojna operacija ima nekoliko dimenzija, od kojih su raseljavanje stanovnika Gaze i progon vojnih lidera Islamskog pokreta otpora (Hamas).

Također, Izrael želi upravljati protokolom humanitarne pomoći i zbrinjavanja kroz kontrolu nad ulicom Salah al-Din, što praktično znači kontrolu nad sjevernim i južnim dijelom Pojasa Gaze.

Pored toga, ovom svojom vojnom operacijom Izrael nastoji „navesti otpor na vojni odgovor kako bi se prešlo na drugačiju fazu“, prema riječima vojnog stručnjaka.

Međutim, Hanna je naglasio da kopneni prodor „trenutno ne znači ostanak jer to zahtijeva osiguranje koridora Netzarim, a to, opet, zahtijeva izraelsku kopnenu intervenciju iz različitih pravaca“.

Širenje operacija

Izraelska vojska objavila je početak ograničene kopnene operacije u Gazi s ciljem „proširenja odbrambene zone i uspostavljanja linije između sjevera i juga Pojasa Gaze“.

Nakon toga je izraelska vojska objavila da njene snage kontroliraju centralni dio koridora Netzarim, uz napomenu da će snage brigade Golani „biti raspoređene u južnom dijelu i spremne za djelovanje unutar Pojasa Gaze“.

Kada je riječ o opcijama Palestinaca, vojni stručnjak je rekao da Hamas ima dvije opcije: „predaju, što je malo vjerovatno, ili borbu“. Istakao je da niko ne zna kako su se palestinski borci pripremali tokom prve faze sporazuma o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika.

Zaključio je da izraelski premijer Benjamin Netanyahu „želi napraviti novu situaciju na terenu koja prevazilazi sve što posrednici planiraju u vezi s Gazom“.

Prema riječima vojnog stručnjaka, izraelska vojska je ulagala u infrastrukturu i osmatračnice duž koridora Netzarim u mjesecima rata prije sporazuma o prekidu vatre, koji je stupio na snagu 19. januara.

Prodor Izraela

Također je rekao da je udaljenost između granične ograde i ulice Salah al-Din oko tri kilometra, od čega je područje od 1.100 metara bilo pod izraelskom vojnom prisutnošću ranije, što znači da su okupacijske snage do sada napredovale 1.900 metara unutar Pojasa Gaze.

Izrazio je uvjerenje da potpuni prodor Izraela u koridor Netzarim „još uvijek nije siguran nakon što se bio potpuno povukao“ u skladu sa sporazumom o prekidu vatre.

Izraelska okupacijska vojska je 9. februara objavila svoje potpuno povlačenje s koridora Netzarim, nakon što ga je držala pod okupacijom više od godinu i tri mjeseca.

Vojni stručnjak smatra da izraelsko pokretanje ograničene kopnene operacije „nije iznenađujuće“ jer se koridor Netzarim smatra ranjivim dijelom Pojasa Gaze, koji dijeli njegov sjever od centra i juga.

Hanna je istakao da je izraelsko proširenje koridora Netzarim ka sjeveru i jugu tokom rata na područje od oko 49 kvadratnih kilometara imalo za cilj „osiguravanje brzog ulaska kasnije“ i „preoblikovanje Pojasa Gaze radi obavljanja zadatka i povlačenja“.