Stručnjak: Ne bude li promjena, mogu se dogoditi novi Kočani

Nedostatak političke volje i neadekvatan pristup vlasti bi mogao dovesti do tragedije slične onoj kojoj je svjedočila Sjeverna Makedonija, kaže stručnjak protupožarne zaštite Fehret Ibrak.

“Tuga i bijes” glavne su poruke koje dolaze iz Sjeverne Makedonije nakon stravičnog požara u diskoteci u Kočanima, u kojem je stradalo 59 osoba, a teške povrede zadobilo je 196. Većina stradalih u ovoj nesreći su bili mladi, starosti između 15 i 25 godina. Obim tragedije, ali i činjenica da se radilo o osobama koje su praktički bili tek na početku svog života izazvalo je suosjećanje i podršku cijelog svijeta, a gotovo sve zemlje regije su proglasile dan žalosti, kako bi pokazali da su uz makedonski narod u trenutku jedne od najtežih tragedija u historiji te zemlje.

Požar je izbio u noći 16. marta u diskoteci u kojoj se održavao koncert, a prema zaključcima istražitelja, uzrok je bilo korištenje pirotehnike u zatvorenom prostoru, odnosno jakih prskalica koje su zapalile zavjesu na krovu što se proširilo na cijelu konstrukciju objekta, izazivajući vatrenu stihiju i prizore iz najstrašnijih noćnih mora.

Utvrđen je niz propusta, poput toga da je objekt poslovao sa krivotvorenom dozvolom, da je prodato dvostruko više karata nego što je diskoteka objektivno mogla primiti, postojao je samo jedan izlaz, što je onemogućilo brojnim gostima da spas potraže bijegom… Privedeno je više od 20 osoba, date su i zatražene ostavke, pokrenute su istrage koje bi, nadaju se građani i porodice žrtava, trebale dovesti do kazne za sve odgovorne u ovom slučaju.

No, ključni uzrok ove tragedije je korištenje pirotehnike u zatvorenom prostoru, što je česta praksa na cijelom Balkanu, kako na koncertima, tako i na vjenčanjima i raznim proslavama. Primjer iz Kočana nije jedini tragični primjer korištenja takvih sredstava u zatvorenim objektima, što pokazuje niz smrtonosnih požara širom svijeta uzrokovanih upravo pirotehnikom.

A takav slučaj bi se mogao ponoviti, kaže Fehret Ibrak, stalni sudski vještak protupožarne zaštite iz Sarajeva, gdje bi nedostatak političke volje i bahatost mogli uzrokovati nove žrtve.

Ograničenja za upotrebu

Prema Ibraku, pirotehnika je podijeljena u tri razreda, a u zatvorenim objektima dozvoljena je upotreba samo onih iz prvog razreda, u koje spadaju manje prskalice. Viši razredi, kaže, nisu dozvoljeni.

Ono što je primjetno jeste da se u nizu zatvorenih objekta koriste i sredstava koja se ne bi smjela koristi, što su gotovo svi svjedočili kako na koncertima, tako i na vjenčanjima, proslavama, a sportska takmičenja često budu ukrašena raznim pirotehničkim dekorima, poput baklji, jakih petardi, takozvanih “topovskih udara” i slično. Osim što pirotehnička sredstava mogu izazvati požare, ispušni plinovi prilikom njihovog korištenja, posebno u zatvorenim prostorima, mogu izazvati oštećenja disajnih puteva pa čak i gušenje.

Ibrak napominje da za upotrebu, skladištenje i kupovinu eksplozivnih sredstava, u šta spada i pirotehnika, treba imati adekvatno odobrenje, što znači da bi za korištenje, bez obzira da li se radi o otvorenom ili zatvorenom prostoru, fizičko ili pravno lice mora imati valjano odobrenje za korištenje.

“A ja ne vjerujem da su u Kočanima imali ikakvo odobrenje”.

Kao primjer navodi da je u Kantonu Sarajevo tokom važnog muslimanskog mjeseca ramazana izdata posebna dozvola za korištenje “topova” koji ispaljivanjem označavaju kraj posta za taj dan.

Ovo znači, da bar, u teoriji, postoje pravila koja bi trebala spriječiti nove gubitke života izazvanih pirotehničkim sredstvima.

Zastarjeli zakoni

Mnogi su nakon slučaja iz Kočana, ali i sličnih slučajeva, optuživali da nema dovoljno inspekcija koje bi trebale da spriječe da se nesreće ponavljaju, ali Ibrak navodi da je takav stav samo pritisak na inspekcije koji nije adekvatno usmjeren.

“Zašto se ne uradi zakon o pirotehnici, zakon o prometu eksplozivnih materija, zakon o zaštiti od požara? Niko neće da odradi svoj dio posla. Kad se nešto desi, svi prijete inspekcijom. Ali, inspekcija je nemoćna”, kaže Ibrak.

Navodi da se u Bosni i Hercegovini slijede zakoni iz 1967. i 1971. godine, što onemogućava inspektore da učine više.

“I da smo mađioničari, ne možemo ništa više uraditi. Moramo legislativu urediti, pa da se onda zna ‘ko pije, a ko plaća'… ”

Pritisak na inspektore

Upitan da li se slične tragedije mogu očekivati u budućnosti, on navodi da su prije nekoliko godina izdali zabranu za održavanje koncerata u Olimpijskoj areni Zetri u Sarajevu kada su uočeni nedostaci u sistemu zaštite od požara, nakon čega je na inspektore izvršen pritisak.

Navodi i da je u ratu i iza rata u Bosni i Hercegovini, sredinom devedestih, bila donacija za ugradnju kotlovnica u školama, “gdje su neke nestručne osobe postavljale kotlovnice između učionica ili pretvarali toalet u gasnu kotlovnicu. Iako se ne radi o pirotehnici, primjer je validan. Mi smo ukazivali da to nije u skladu sa zakonom i pravilima i da je to opasno, probali smo zabraniti.”

“Tada nam je jedan od ministara rekao, mi ako ne možemo promijeniti zakon, jer niko nije htio da potpiše zakon da to može tako […] mi možemo da promijeniti inspektore. Dovest ćemo ljude koji ne znaju čitati.”

Naknadno je većina inspektora premješteno u druge odjele, poput zaštite na radu, u šumarstvu i slično, a ostala su samo dva inspektora protupožarne zaštite.

“Vlastima nije bilo u interesu da se radi kako treba”, rekao je Ibrak.

Iako se radi o primjeru od prije više decenija, sličan pristup vlasti vlada i danas, dodaje.

“Ovo je jedna ludnica, svako radi šta hoće i kako hoće. Samo se prebaci problem na drugog i to je to.”

A upravo bi nedostatak političke volje mogao dovesti do novih tragedija, govori stalni sudski vještak za protupožarnu zaštitu, a njegovo mišljenje je da upravo nedostaje ta politička volja za promjenama nabolje.

“Bez potrebne političke volje i nužnih zakonskih izmjena, sve se može očekivati”.