Šta donosi deklaracija o jačanju odbrambene saradnje Hrvatske, Kosova i Albanije

Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su u utorak deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje, kojom se naglašava važnost zajedničkog odgovora na sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti stabilnost regije.

Ministri odbrane ovih država potvrdili su spremnost i interes za očuvanje stabilnosti na jugoistoku Evrope, posebno kada je riječ o Kosovu, saopćilo je Hrvatsko ministarstvo odbrane.

Zajednička deklaracija obavezuje Hrvatsku da će pružiti podršku euroatlantskim integracijama Kosova i Albanije pri čemu je glavna stavka deklaracije povećanje saradnje u oblasti vojne industrije.

Šta donosi ovaj sporazum?

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže za Al Jazeeru kako su ovo stvari koje su sasvim očekivanje za Evropu da svi pokušavaju naći partnere u vrijeme kada će biti povećana vojna proizvodnja i kupovina.

„Hrvatska je našla zemlje koje imaju potrebe i u onom segmentu gdje Hrvatska ima proizvodnju. To je suština ove suradnje.“

Kako je reagirala Srbija?

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da su Hrvatska i Albanija potpisivanjem vojnog sporazuma s Kosovom otvorile utrku u naoružanju u regiji te naglasio da to predstavlja ozbiljnu situaciju za Srbiju.

„Otvorili su utrku u naoružanju u našoj regiji, to je za nas teška situacija, svakako ne laka, ali smo razumjeli njihovu poruku. Sačuvat ćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvijek uspješno odbraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog”, izjavio je Vučić.

Vučić je, također, istakao kako su Hrvatska i Albanija potpisivanjem ovog sporazuma prekršile subregionalni sporazum o kontroli naoružanja iz 1996. godine te izrazio uvjerenje da NATO o tome nije bio obaviješten.

”Riječ je o kršenju tzv. subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine, ali vidjeli smo po reakcijama iz Hrvatske i nekih drugih dijelova regije da ih to previše ne zanima. Gotovo sam siguran da NATO nije bio ni obaviješten i da im nisu čak ni rekli koji su sporazumi prekršeni”, poručio je Vučić.

Srbijanski ministar odbrane Bratislav Gašić ocijenio je da potpisivanje trilateralnog memoranduma Hrvatske, Albanije i Kosova o saradnji u odbrani ”bez konsultacija s Beogradom, predstavlja potvrdu ispravnosti strateškog ulaganja u jačanje i modernizaciju Vojske Srbije”.

”Riječ je o provokativnoj inicijativi susjednih država koja je u suprotnosti s naporima jačanja regionalne sigurnosti”, izjavio je Gašić, ponovivši stav da je Kosovo “autonomna pokrajina u sastavu Srbije”, iako ga Hrvatska i Albanija priznaju kao nezavisnu državu.

O kakvom sporazumu Vučić govori?

Vanjskopolitički analitičar Avdagić smatra da priča Aleksandra Vučiča i ono što se govori u Beogradu uopće nema veze s tim sporazumom.

„Oni govore o memorandumu iz 1996. godine, koji zapravo samo popisuje vrste i količine naoružanja koje su u tadašnjim relacijama maksimalno mogle imati SR Jugoslavija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska. Dakle, kao i obično, čini mi se da je jako puno drame iz Beograda“.

On dodaje kako niko ne brani Srbiji da radi „sigurnosno povezivanje industrije, surađuje u proizvodnji i prodaji“.

„Dapače, srbijanska proizvodnja u vojnom smislu je nenadmašna za Hrvatsku, i neusporediva je i u količinskim omjerima i u vrstama proizvodnje, tako da ne vidim zbog čega bi se u ovom trenutku trebala zabrinjavati bilo koja osoba u Srbiji zbog ovog sporazuma. Oni će ga, naravno, predstaviti na ovaj ili onaj način prije svega u kontekstu, možemo reći, političke mržnje koja se nerijetko usmjerava prije svega prema Hrvatima i Albancima. To je neki kolokvijalni teatar koji se proizvodi i nema smisla da Srbija bilo kome u regiji bilo što zapovijeda ili prigovara, kao što to niko drugi ne radi u drugom smjeru“, smatra Avdagić.

Kakva je reakcija Hrvatske?

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako “razumije da u Srbiji pokušavaju tražiti probleme negdje drugdje, ali da njih nema u memorandumu o suradnji u području obrane, koji su potpisale Hrvatska, Kosovo i Albanija”.

“To je memorandum o zajedničkoj suradnji, tu nema nikakvog neprijateljskog karaktera, tako da ja razumijem da sada treba tražiti probleme negdje drugdje, ali u ovom tekstu ih nema”, rekao je Plenković.

Ministar odbrane Ivan Anušić je, komentirajući reakcije iz Srbije, istakao da je prošlo vrijeme kada je Zagreb morao tražiti Beogradov pristanak za svoje odluke.

„Prošlo je vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba djelovati, i to se nikada više neće ponoviti. Već 35 godina smo suverena država, prošli smo kroz pet godina agresije i politiku koja je propagirala takav narativ. Hrvatska će potpisivati deklaracije s onima s kojima to želi, a suradnja s Albanijom i Kosovom fokusira se na razmjenu znanja, vojnu industriju i podršku njihovom euroatlantskom putu“, napisao je Ivan Anušić na X-u.

Ko je najveći dobitnik sporazuma?

Avdagić smatra kako su ovim sporazumom svi dobitnici jer, kada „surađujete u bilo kojem smislu, znači da svi pronalaze svoje razloge zašto je to korisno“.

„Možemo okvirno govoriti da je svaki sporazum, bilo koje vrste, izuzetno bitan za Kosovo, obzirom da nemaju status članice UN-a, tako da, ako baš tražimo nekog najvećeg i primarnog dobitnika, možda bi mogli reći da je to Kosovo.“

“Mislim da će svi, ipak, koristiti to na svoj način”, zaključuje Avdagić.