Kako je Trumpovo ‘zeleno svjetlo’ omogućilo Izraelu nastavak agresije na Gazu

Washington – Nastavak izraelske agresije na Pojas Gaze, u kojoj je do sada poginulo više od 400 ljudi, označava novo poglavlje u načinu na koji američki predsjednik Donald Trump upravlja jednom od najsloženijih vanjskopolitičkih kriza koju je naslijedio od svog prethodnika Joea Bidena.

Trumpova administracija trenutno podržava izraelsko opravdanje za ovu agresiju, prebacujući svu odgovornost na Hamas zbog „njegovog neuspjeha da oslobodi taoce ili prihvati prijedloge SAD-a za produženje krhkog dvomjesečnog primirja“.

Nastavak agresije nije se zaustavio samo na izraelskim zračnim i raketnim napadima. Izraelska vojska izdala je naredbe za evakuaciju nekoliko naseljenih područja u Pojasu Gaze, posebno grada Beit Hanouna na sjeveru i nekoliko četvrti u Khan Younisu na jugu. Pojedini analitičari smatraju da ovo predstavlja paralelni izraelski plan kojim se priprema teren za masovno raseljavanje stanovništva Gaze, što je Trump ranije više puta zagovarao.

Trump krši svoje obećanje

Tokom svoje predizborne kampanje Trump je obećao da će raditi na postizanju primirja u Pojasu Gaze i oslobađanju talaca koje Hamas drži u zarobljeništvu. Često je isticao da je Bliski Istok tokom njegovog prvog mandata bio relativno stabilan te tvrdio da se događaji od 7. oktobra i sve što je uslijedilo nakon toga ne bi dogodili da je on ostao na vlasti.

Predsjednik Trump je indirektno dao Izraelu „zeleno svjetlo“ za nastavak napada na Pojas Gaze, dok je Izrael zauzvrat unaprijed obavijestio Washington o tim napadima. Tokom proteklih sedmica, Trump i njegov pregovarački tim vršili su pritisak na Hamas da oslobodi sve preostale taoce, prijeteći da će Gaza i njeni stanovnici proći kroz „pakao“ ako Hamas ne pristane na njihove zahtjeve i ne oslobodi sve taoce.

Među zarobljenicima koji su još živi nalazi se i američki državljanin Edan Alexander, koji je služio u izraelskoj vojsci kada ga je oteo Hamas. Od 59 talaca koji se i dalje nalaze u Gazi, vjeruje se da ih je do 24 živo.

Aaron David Miller, bivši diplomata i dužnosnik za pitanja Bliskog Istoka u nekoliko američkih administracija, okrivio je ulogu Trumpa, smatrajući da je njegova politika ostavila prostora Izraelu da ponovno pokrene ofanzivu na Pojas Gaze.

„Nije iznenađenje. Trump je prepustio Netanyahuu taktiku prema Gazi. Imao je izbor: ili osloboditi taoce ili pokušati izvršiti pritisak i uništiti Hamas. Sada je Netanyahu odlučio žrtvovati taoce, a Hamas je još tu. Izgledi za postizanje oba cilja su nemogući. U međuvremenu, Netanyahu sada pokušava smijeniti šefa Shin Beta?“, objavio je Miller na svom nalogu na platformi X.

Mnogi stručnjaci smatraju da je sporazum postignut 19. januara rezultat napora administracije Joea Bidena, zbog čega odgovornost za trenutnu agresiju u Gazi vide kao novo poglavlje za koje potpunu odgovornost snosi Trumpova administracija.

‘Zeleno svjetlo’ iz Washingtona

Izrael je nastavio svoju agresiju nakon osam sedmica relativnog zatišja, dok Sjedinjene Američke Države već tri dana izvode zračne napade na Huse. Trump je, također, u ponedjeljak oštro zaprijetio Iranu, optužujući ga za podršku Husima.

Trumpova administracija nije se usprotivila izraelskim eskalirajućim mjerama tokom prošlog mjeseca, čiji je cilj bio pojačavanje pritiska na Hamas. Te mjere su uključivale zabranu ulaska robe i medicinskih potrepština u Pojas Gaze, kao i prekid isporuke struje i vode.

Washington je ignorirao izraelsko odbijanje provedbe druge i treće faze sporazuma od 19. januara, dok je istovremeno podržavao ideju o produženju prve faze sporazuma do kraja mjeseca ramazana i jevrejskog praznika Pasaha, u zamjenu za oslobađanje svih zarobljenika, živih i mrtvih. Ovakva reakcija ohrabrila je Izrael da postane još odlučniji u svojim zahtjevima.

Trumpova podrška ideji raseljavanja stanovnika Gaze, koju je Izraelska vlada vrlo brzo prihvatila, dodatno je osnažila uvjerenje da Washington podržava izraelske vojne eskalacije protiv Gaze.

Osim toga, Trump nije oklijevao ukinuti sankcije koje je Bidenova administracija nametnula nizu ekstremističkih izraelskih doseljenika poznatih po stalnim napadima na nenaoružane Palestince. Također je odobrio isporuku oružja, uključujući bombe teške 900 kilograma, čiju je isporuku Bidenova administracija ranije zamrznula. Tokom i nakon predizborne kampanje, Trump je zahtijevao od Netanyahua da „završi posao (misiju) u Gazi“.

Sva krivica je na Hamasu!

Američki dužnosnici i mediji ne spominju ponudu Hamasa da oslobodi sve zarobljenike u zamjenu za trajno primirje, niti ukazuju na činjenicu da su Izrael i SAD odbili tu ponudu.

Dužnosnici Trumpove administracije, predvođeni njegovim izaslanikom za Bliski Istok Steveom Witkoffom, također izbjegavaju spomenuti izraelsko odbijanje da se obaveže na provođenje druge i treće faze sporazuma o prekidu vatre –  sporazuma kojim se Trump hvalio da je izvršio pritisak na Izrael da ga prihvati.

„Hamas je imao priliku osloboditi taoce kako bi produžio prekid vatre, ali je umjesto toga odlučio odbiti ponudu i nastaviti rat“, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Brian Hughes.

Američko-izraelski odbor za javna pitanja (AIPAC), najveća izraelska lobistička organizacija u SAD-u, prebacila je krivicu na Hamas, poručivši u objavi na platformi X: „Hamas je mogao okončati rat u Gazi još prije nekoliko mjeseci predajom i oslobađanjem talaca. Hamas je mogao produžiti sporazum o prekidu vatre prihvatanjem prijedloga SAD-a, koje je Izrael već prihvatio. Hamas je odlučio nastaviti rat i držati 59 ljudi kao taoce. Hamas je odgovoran.“

Nasuprot tome, pojavili su se i glasovi koji se protive rastućoj ulozi SAD-a u događajima u regiji.

Protest u SAD-u

Josh Paul, bivši dužnosnik State Departmenta, koji je podnio ostavku u znak protesta zbog podrške njegove zemlje Izraelu, rekao je: „Izraelski zračni napadi, izvedeni američkim avionima i bombama, koji odnose desetke života, uključujući djecu, doveli su do okončanja onoga što je rijetko bilo više od nominalnog prekida vatre s izraelske strane.”

Dodao je: „Dok američki zračni napadi pljušte po Jemenu, dok predsjednik Trump ubrzano šalje dodatne američke snage – više trupa, više brodova i više aviona – na Bliski istok, ostaje pitanje: Kako je išta od ovoga u interesu Sjedinjenih Američkih Država?“

U međuvremenu, republikanska zastupnica Marjorie Taylor Greene, jedna od ključnih saveznica Donalda Trumpa u Kongresu, jasno je izrazila svoje protivljenje bilo kojem novom ratu na Bliskom istoku.

„Nisam čula nijednog Amerikanca da kaže kako želi još jedan rat na Bliskom istoku ili bilo gdje drugdje“, objavila je na platformi X. „Sve što sam čula jeste glasno zahtijevanje da naša vlada i njeni lideri stave Ameriku na prvo mjesto! Ne podržavam odlazak u rat u ime drugih zemalja. Podržavam mir i rješavanje naših ogromnih problema za dobrobit našeg naroda. To je, doslovno, opis mog posla kao zastupnice u Kongresu.“