Savjetnik Zelenskog: Ovo su ‘crvene linije’ Ukrajine za početak pregovora s Rusijom

U ekskluzivnom intervjuu za Al Jazeeru, Mykhailo Podolyak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, govorio je o nekoliko tema koje zaokupljaju pažnju svjetske javnosti i Ukrajinaca, uključujući prirodu i budućnost odnosa između Ukrajine i nove američke administracije, pomoć Zapada i evropsku inicijativu za raspoređivanje „mirovnih” snaga na ukrajinskoj teritoriji.

Podolyak je govorio i o ukrajinskim uvjetima i „crvenim linijama“ za početak pregovora s Rusijom, o mogućnosti da rat zaista završi 2025. godine, te o „razmjeni“ okupiranih teritorija između dvije strane. Osim toga, osvrnuo se na aktivnosti koje vlasti poduzimaju kako bi se ublažile posljedice rata na ekonomiju i društvo na početku četvrte godine sukoba.

Mykhailo Podolyak rođen je 16. februara 1972. godine. Ukrajinski je političar, novinar i pregovarač, koji obavlja funkciju savjetnika ukrajinskog predsjednika. Godine 2022. postao je jedan od predstavnika Ukrajine u rusko-ukrajinskim mirovnim pregovorima tokom ruske invazije na Ukrajinu.

• Do koje mjere su se pogoršali odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama? Kako Kijev danas vidi perspektivu i prirodu svojih odnosa s Washingtonom?

– Naši odnosi bi se trebali temeljiti isključivo na partnerstvu. To postižemo kroz konstruktivne pregovore. Potrebno je uzeti u obzir prilično težak politički stil nove američke administracije.

Pokušavaju dominirati, pokušavaju vršiti pritisak i slično. Na to se treba gledati upravo kao na specifičan stil.

To ne znači gubitak prilika niti gubitak pozicija, budući da se radni i partnerski odnosi danas izgrađuju kroz teške pregovore. Ipak, ostajemo saveznici kada je riječ o  okončanju rata i perspektivama saradnje.

• Šta ako Washington odustane od podrške Kijevu i počne vršiti pritisak na njega? Koje su alternative?

– Ne smatram takav scenarij izglednim, jer bi to značilo da je Rusija postala globalni igrač broj jedan, dok bi Sjedinjene Američke Države bile svedene na sporednog aktera. Ne mogu zamisliti takvu situaciju, jer ona nije logična i nanijela bi štetu američkom ugledu, uz druge političke i finansijske posljedice.

Rusija ne može imati veću kontrolu nad energetskim tržištima od one koju trenutno ima SAD. Prema tome, SAD će bit zainteresiran za vršenje određenog pritiska na Rusiju.

Što se tiče alternativa, naši pregovori s Washingtonom se nastavljaju, s obzirom na to da nam je potrebna određena oprema, obavještajni podaci, komunikacija i slično.

Ukrajina ubrzano radi na povećanju vojne proizvodnje, u čemu je već postigla značajan uspjeh. Trenutno bilježimo rekordnu proizvodnju dronova i raketa.

Situacija je sada potpuno drugačija nego što je bila na početku rata, a ukrajinske oružane snage danas su daleko efikasnije i bolje obučene.

Vojna proizvodnja u Evropi mora se udvostručiti. Jasno je da Evropa zauzela proukrajinski stav i da je zainteresirana za pravedan kraj rata. Evropa je spremna uložiti dodatna sredstva u svoje odbrambene sposobnosti i vojnu proizvodnju, što znači da će više opreme biti prebačeno u Ukrajinu.

Stoga smatram da će Ukrajina, u načelu, imati resurse koji će joj omogućiti nastavak efikasnog obrambenog rata protiv Rusije.

• Kako Ukrajina gleda na britansko-francuske napore za raspoređivanje trupa na ukrajinskoj teritoriji? Koji je cilj takvog poteza?

– Dobro je da se rasprava o ovoj temi nastavlja. Više nije riječ samo o Velikoj Britaniji i Francuskoj – pridružile su im se Švedska i nekoliko drugih zemalja. To, naravno, ne znači da će se odgovarajuće odluke donijeti već sutra, jer je rasprava i dalje u toku.

Međutim, mirovne snage same po sebi, bez drugih elemenata, ako se tako može reći, i bez širokih sigurnosnih garancija, neće biti uspješne.

Ukrajina mora imati drugačiji oblik protivraketne odbrane. Moramo imati raketne baze s određenim brojem projektila spremnih za gađanje ciljeva na ruskoj teritoriji. Ako se nešto dogodi, reakcija mora biti munjevita.

To bi se trebalo provoditi kao dio povećanog ulaganja u ukrajinsku vojsku i ukrajinski vojno-industrijski kompleks.

Raspoređivanje mirovnih snaga može biti jedan od elemenata sigurnosnih garancija, ali isključivo pod uvjetom snažne zračne podrške SAD-a, kako bi te snage mogle adekvatno obavljati svoju ulogu.

Dakle, trupe i ostali elementi zajedno čine veliki paket sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Nijedan pojedinačni elemenat neće riješiti problem, ali njihova kombinacija može dovesti do rješavanja problema.

• Koji su vaši uvjeti za početak pregovora s Rusijom? Koje su crvene linije koje je postavila Ukrajina?

– Predsjednik Zelenski već je u više navrata govorio o našim uvjetima. Nas ne zanimaju nikakva ruska upozorenja ili zahtjevi, niti su nas zanimali od samog početka rata.

Ulazak u pregovore s Rusijom mora se desiti isključivo nakon što Moskva bude prisiljena na to. Ako od Rusije nešto tražite, jasno je da nećete dobiti ništa. Rusija ne zna pregovarati, a ni danas ne želi pregovarati. To će učiniti samo pod prisilom.

Alati su jasni: ekonomske mjere, zabrana izvoza nafte, vojna sredstva i intenziviranje napada na rusku infrastrukturu. To su neophodni preduvjeti za bilo kakve pregovore.

Ukrajina mora imati sigurnosne garancije prije nego što pristupi pregovorima, jer ne želimo treću, četvrtu ili petu fazu rata. Sigurnosne garancije moraju biti sprovedene u praksi, a ne ostati samo pravni dokument, već se trebaju zasnivati na jasnoj i razumljivoj strukturi.

Već sam spomenuo povećanje vojne proizvodnje, povećanje broja pripadnika ukrajinske vojske, unapređenje protivraktene odbrane, kao i prisustvo visoko razvijenih raketnih baza.

Nismo i nikada nećemo priznati da naša okupirana područja postanu dio Rusije.  Čak i ako danas ne budu oslobođeni vojnim putem, u okviru međunarodnog prava i dalje ostaju okupirane ukrajinske teritorije i moraju biti oslobođene.

Mora se poštovati suvereno pravo Ukrajine i njena posebnost – imamo vlastitu kulturu, historiju i jezik. Na osnovu toga, Ukrajina ima pravo pridruživanja bilo kojem ekonomskom ili vojnom savezu.

• Vjerujete li zaista da je završetak rata moguć 2025. godine? Zašto?

– Kraj rata nije stvar uvjerenja ili vjere. To je matematički problem u okviru jedne matematičke jednačine. Naravno, ako se Rusija na pravi način prisili i Ukrajini se osigura odgovarajuća podršku u resursima, tada bi se brzo moglo preći na pregovarački proces. Ako se to ne dogodi, rat će se nastaviti još dugo.

Rusija opstaje zahvaljujući ratovima jer se jedino kroz rat može natjecati, a ne kroz svoje sirovine, niti vojnu tehnologiju. Zbog toga Rusija ne želi zaustaviti rat.

Završetak rata zavisi od osiguravanja resursa Ukrajini kako bi se troškovi rata za Rusiju značajno povećali.

• Zar se izjave Zelenskog o mogućnosti odustajanja od četiri regije koje je Rusija okupirala ne smatraju priznavanjem poraza pred Rusijom?

– To nije tačno. Naše trupe se nalaze na teritoriji Rusije, u Kurskoj oblasti. U okviru pregovaračkog procesa, razmjena teritorija je sasvim prirodan proces.

Ne trebaju nam okupirana područja niti želimo okupirati ruske teritorije, ali smo pokazali da Rusija nije u stanju odbraniti svoje teritorije. Na osnovu toga, mogućnost teritorijalne razmjene može biti razmatrana za pregovaračkim stolom.

Ne smatram ovo ukrajinskim „priznanjem poraza“. Razgovaramo s vama sada, nakon tri godine rata. Gdje je Rusija? Je li stigla do La Manchea? Je li zauzela Berlin? Je li osvojila Kijev?

Rusija više nije vojno jaka i nije postigla nijedan od ciljeva koje je postavila prije početka invazije. Već je izgubila oko milion ljudi i velik dio svoje industrije.

Rusija je potrošila mnogo novca na rat, a nije uspjela postići željene rezultate.

Da, okupirala je određene teritorije, ali ta „izuzetno moćna“ Rusija, i to kažem sarkastično, u stanju je ratovati samo protiv mnogo manjih zemalja, poput Gruzije. Pokazalo se da Rusija nije sposobna da se bori protiv zemalja koje joj pariraju po resursima i veličini.

U tom slučaju će brzo izgubiti. Zato su priče o „porazu Ukrajine“ potpuna besmislica.

Još uvijek ništa nije gotovo. Rusija će morati snositi posljedice za pokretanje ovog totalnog rata protiv Ukrajine, a te posljedice će biti mnogo veća nego što iko može zamisliti.

• Ukrajina se suočava s velikim ekonomskim izazovima i značajnom društvenom krizom zbog rata. Kako se vlasti nose s tim problemima i kako će  ih rješavati nakon rata?

– Postoje različiti socijalni programi, uključujući programe rehabilitacije i programe povratka ljudi u Ukrajinu. Međutim, postoji jedan ključni problem: nalazimo se usred velikog rata koji nije ograničen na neko malo područje.

Svakodnevno smo izloženi napadima projektila i bespilotnih letjelica na svim područjima. Na velikom dijelu teritorije vode se kopnene borbe i druge operacije.

Čim završi aktivna faza rata, bit će moguće izdvojiti više novca za socijalne programe.

Rusija također ima ozbiljne socijalne probleme. Ukinula je sve socijalne programe i sada preusmjerava sav novac na vojsku.

Nakon rata, moći će se uložiti više sredstava u socijalne i rehabilitacijske programe, kao i u inicijative za povratak stanovništva.

Građani trebaju osjećati sigurnost i imati prilike za pronalazak posla i zarađivanje novca. Sve to postaje moguće kada se završi aktivna faza rata.

Ratovi s Rusijom nikada neće prestati ako Moskva ostane ovakva kakva jeste. Rusija će provocirati druge zemlje, ne samo u regiji, već i širom svijeta. To je suština koncepta „ruskog svijeta“.

Ukrajinska država već sada ulaže značajne napore i uložit će još više u reforme, obnovu, rehabilitaciju društva, osiguranje radnih mjesta i druge ključne aspekte oporavka.