Vance i Trump stali uz sirijske kršćane i manjine: Šta stoji iza toga

Izjave potpredsjednika SAD-a J. D. Vancea i predsjednika Donalda Trumpa o položaju sirijskih kršćana i strahu za njihovu sudbinu usljed velikih promjena koje se dešavaju u zemlji iznenadile su američke stručnjake koji sumnjaju u to da Trumpova administracija zaista mari za sirijsko pitanje budući da nije bilo predmet interesa Bijele kuće od početka Trumpovog drugog mandata.

Vance je za Fox News rekao da posljednji događaji u Siriji izgledaju krajnje loše, napominjući da njegova zemlja pokušava utvrditi tačan stepen ozbiljnosti situacije – „je li riječ o izoliranom incidentu ili o genocidu“. Istakao je da „postoji mnogo toga što možemo učiniti, diplomatski i ekonomski, kako bismo zaštitili neke od ovih zajednica“ te da njegova zemlja ne želi „da još jedna kršćanska zajednica nestane s lica zemlje“.

Trumpova administracija osudila je djelovanje onih koje je nazvala islamskim teroristima, uključujući i strane borce, zbog ubistava u zapadnoj Siriji. Također je izrazila podršku vjerskim i etničkim manjinama u Siriji – kršćanskim, druzijskim, alevitskim i kurdskim zajednicama.

Sirija se vraća u fokus Washingtona

Nakon pada režima Bashara al-Assada 8. decembra prošle godine administracija bivšeg predsjednika Josepha Bidena poslala je diplomatsku delegaciju da se sastane s novim vlastima u Siriji i upozna s prirodom novog režima. Međutim, administracija Trumpa nije imala isti pristup, fokusirala se na druga pitanja, prvenstveno agresiju protiv Pojasa Gaze i rat u Ukrajini.

U intervjuu za Al Jazeeru profesor Steven Heydemann, šef Odsjeka za studije Bliskog Istoka na Smith koledžu u Massachusettsu i nerezidentni viši saradnik u Centru za bliskoistočnu politiku Brookings instituta u Washingtonu, rekao je: „Do sada je pristup Trumpove administracije bio da zadrži politiku Bidenove administracije iako nije sigurno hoće li nastaviti u istom pravcu“.

Dodao je da je Trumpov tim za nacionalnu sigurnost trenutno fokusiran na druga pitanja i da još procjenjuje svoju politiku prema Siriji. Osim toga, ključne pozicije u Odjelu za Bliski Istok State Departmenta još nisu popunjene pa je, kao rezultat toga, nastavljena prethodna politika tokom prvih mjeseci sadašnje administracije.

Prvi američki izaslanik za Siriju nakon revolucije 2011. godine, ambasador Frederic Hof, rekao je za Al Jazeeru: „Nije bilo američkog diplomatskog prisustva na terenu u Siriji od početka Trumpove administracije, a bez tog prisustva teško je utjecati na postupke novih sirijskih lidera. To možda odražava sklonost Trumpove administracije da dopusti drugim silama, posebno Izraelu i Turskoj, da preuzmu inicijativu u Siriji nakon Assadove ere.“

Heydemann je rekao da, „iako je bilo obećanja o povlačenju američkih snaga iz Sirije, Trump to još nije učinio te, iako je taj potez i dalje vjerojatan, Bijela kuća u vrijeme Trumpa nije poduzela nikakve dodatne korake u pogledu ublažavanja sankcija, niti se pozabavila pitanjem terorističkih oznaka“.

Vance i sirijski kršćani

Neki američki stručnjaci smatraju da novi privremeni sirijski ustav koncentrira vlast u rukama privremenog predsjednika Ahmeda al-Sharae i ne osigurava dovoljno zaštite za manjine. Washington je zabrinut za svog kurdskog saveznika na sjeveroistoku Sirije, kao i za kršćanske manjine.

U saopćenju američkog State Departmenta Trumpova administracija je pozdravila nedavno objavljeni sporazum između privremene vlasti u Siriji i Sirijskih demokratskih snaga o integraciji sjeveroistoka Sirije u jedinstvenu Siriju. Washington je u saopćenju potvrdio svoju „podršku prijelaznom političkom rješenju, koji pokazuje da je pouzdana i nesektaška vlast najbolji način za izbjegavanje daljih sukoba“.

Steven Heydemann je u svom govoru rekao da su „izjave potpredsjednika J. D. Vancea o kršćanima i drugim manjinama u Siriji samo izraz njegove zabrinutosti za sudbinu tamošnjih kršćana te da Vance koristi republikansku bazu koja je duboko evangelistička“. Također je rekao da su, historijski gledano, imperijalističke sile često koristile zaštitu vjerskih manjina kao opravdanje za intervencije na Bliskom istoku.

Heydemann je isključio bilo kakvu intervenciju SAD-a u Siriji, ali je istakao da bi se Vanceova retorika mogla iskoristiti da opravda zadržavanje terorističkih oznaka za Hayat Tahrir al-Sham i ključne ličnosti u privremenoj vladi.

Ambasador Hof je rekao: „Nema sumnje u to da je potpredsjednik Vance iskreno zabrinut za sudbinu sirijskih kršćana i drugih manjina te da želi da vlasti u Damasku imaju veću kontrolu nad naoružanim grupama koje se čine posvećenima osveti.“

Budućnost američkih snaga u Siriji

O budućnosti više od 2.000 američkih vojnika u vojnim bazama na teritoriji Sirije Heydemann je rekao: „Trump je tokom svoje predizborne kampanje više puta obećavao da će povlačenje američkih snaga iz Sirije biti prioritet. Trump još nije ispunio to obećanje i sudbina američkih trupa ostaje neizvjesna“.

Heydemann je dodao kako se čini da „sporazum između Sirijskih demokratskih snaga i privremene vlade čini povlačenje vjerovatnijim, ali Irak traži od Sjedinjenih Američkih Država da odgode povlačenje američkih snaga jer se očekuje da će ISIS iskoristiti trenutne okolnosti za eskalaciju svojih operacija ako se američke snage povuku“.

Hof smatra da će „svako povlačenje američkih snaga vjerovatno zavisiti od odluke Trumpove administracije da se rat protiv ISIS-a može efikasno voditi bez američkih vojnika i marinaca na sirijskoj teritoriji“.