Putinovi uvjeti za prekid vatre u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin je potvrdio da se Moskva zalaže za načelo prekida vatre u ratu protiv Ukrajine, kako je predložila administracija Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama, ali je postavio pitanja na koja, kako je rekao, Kremlj treba odgovore prije nego što se može obavezati na primirje. Rekao je da Rusija treba razgovarati o ovim pitanjima i uvjetima mirovnog prijedloga sa SAD-om.

Njegovi komentari, prvi na predloženo primirje, naišli su na kritiku iz Ukrajine i prigušen odgovor Trumpa, koji je oscilirao između izražavanja povjerenja u Putinovu posvećenost mirovnom sporazumu i prijetnje Rusiji novim sankcijama ako ne pristane na prekid vatre.

Evo šta je Putin rekao i šta je tražio da bi Moskva podržala prekid vatre i kako su SAD i Ukrajina reagovali na njegovu nedavnu izjavu.

Kakav je sporazum o prekidu vatre između SAD-a i Ukrajine?

Nedavno su se timovi koji predstavljaju Washington i Kijev susreli u Džedi u Saudijskoj Arabiji da pregovaraju o uvjetima za mir u Ukrajini. Nakon tog sastanka, obje države su izdale zajedničku izjavu, predlažući „neposredno, privremeno“ 30-dnevno primirje na frontu.

U izjavi je stavljen naglasak na „razmjenu zarobljenika, oslobađanje zatvorenika civila i povratak prisilno premještene ukrajinske djece“ u vrijeme primirja.

U pomenutom dokumentu nisu spominjane sankcije Rusiji ili sigurnosne garancije za Ukrajinu, ali jeste spomenuto da bi evropski saveznici Ukrajine bili „uključeni u mirovni proces“.

Nije navedeno ni šta će se desiti s ukrajinskim vojnicima u ruskom Kursku.

Šta je Putin rekao o primirju?

Ništa, gotovo dva dana.

Potom je u četvrtak, na konferenciji za medije pored predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, Putin odgovorio na prijedlog o primirju.

Rekao je da je ideja o primirju „ispravna“ i da je Rusija, u načelu, podržava. „Slažemo se s prijedlozima da se okončaju neprijateljstva“, kazao je Putin reporterima u Moskvi.

No, dodao je: „Postoje pitanja o kojima moramo razgovarati i mislim da trebamo razgovarati o tome s našim američkim kolegama i partnerima i, možda, nazvati predsjednika Trumpa i razgovarati o tome s njim.“

Koja ‘pitanja’ Putin želi riješiti prije primirja?

Ruski predsjednik je naveo tri pitanja i predložio njihovo rješavanje na način koji bi zadovoljio Moskvu kao preduvjet da Kremlj prihvati prekid vatre.

Kako će se završiti napad na Kursk?

Prvo pitanje koje je Putin postavio odnosi se na ukrajinske trupe u ruskoj regiji Kursk.

U augustu prošle godine ukrajinska vojska pokrenula je iznenadni napad na Kursk, zauzevši teritoriju.

Iako je ruska vojska sada vratila 1.100 kvadratnih kilometara gotovo Kurska – na gotovo cijelom području koje su ukrajinske snage zauzele – ukrajinski vojnici još su prisutni.

„Hoće li svi oni koji su tamo izaći bez borbe? Ili će im ukrajinsko vodstvo narediti da polože oružje i predaju se“, pitao je Putin.

Hoće li Ukrajina mobilizirati trupe i dobiti novo oružje tokom prekida vatre?

Putin je, također, sugerisao da bi 30-dnevno primirje Ukrajina mogla iskoristiti da mobilizira nove snage u vrijeme kad se njene trupe suočavaju s neuspjesima ne samo u Kursku nego i u istočnoj Ukrajini, gdje je Rusija ostvarila spore, ali uvjerljive uspjehe proteklih mjeseci.

Na konferenciji za medije Putin je rekao: „Ruske trupe napreduju na gotovo svim dijelovima fronta […] Kako će ovih 30 dana biti iskorišteno? Da se u Ukrajini nastavi prisilna mobilizacija, da se tamo dopremi oružje, da se tek mobilizirane jedinice obučavaju? […] Kako nam mogu i kako će nam garantovati da se ništa takvo neće desiti? Kako će kontrola biti organizovana?“

Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, također je u četvrtak izjavio da bi 30-dnevna pauza u borbama samo pomogla ukrajinskim trupama da se pregrupišu, smatrajući primirje „privremenim odmorom“ za ukrajinsku vojsku.

Posljednjih mjeseci Ukrajina je pretrpjela nedostatak vojnika. U januaru su se ukrajinske trupe povukle iz Kurakovea, grada u ukrajinskoj regiji Donjeck, kada su ruske trupe preuzele kontrolu.

Ko će potvrditi primirje?

Putin je, također, postavio pitanje kako će se primirje nadzirati i ko će osigurati da obje strane poštuju sporazum.

„Polazimo od činjenice da bi ovaj prekid vatre trebao biti takav da vodi ka dugoročnom miru i da eliminiše prvobitne uzroke ove krize“, rekao je.

„Ko će dati naredbe da se zaustave neprijateljstva […] Ko će odrediti gdje i ko je prekršio mogući sporazum o prekidu vatre na 2.000 kilometara?“

Kako je reagovao SAD?

Putinovi komentari uslijedili su nedugo nakon što je specijalni izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff doputovao u Rusiju da se sastane s Putinom i drugim ruskim zvaničnicima. Iako je Witkoff zvanično Trumpov izaslanik za Bliski istok, on je bio uključen i u odnose s Rusijom.

Prošli mjesec je postao prvi visoki zvaničnik SAD-a koji je otputovao u Rusiju od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. Tokom ove posjete, isposlovao je oslobađanje Marca Fogela, zatvorenog Amerikanca, u zamjenu za oslobađanje zarobljenog Rusa Aleksandra Vinika. Witkoff je bio i član američkog tima tokom pregovora s ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.

U četvrtak, na početku sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, Trump je rekao da je Putin objavio „veoma obećavajuću izjavu, ali nije bila potpuna“.

„Sad ćemo vidjeti je li Rusija na tom mjestu ili nije. Ako nije, bit će to veoma razočaravajući trenutak za svijet.“

Također u četvrtak, američki ministar finansija Scott Bessent, rekao je CNBC-u da je Trump „spreman primijeniti maksimalni pritisak na obje strane“, uključujući nametanje sankcija Rusiji.

Od početka rata u februaru 2022. SAD i saveznici nametnuli su najmanje 21.692 sankcije Rusiji, ciljajući pojedince, medijske organizacije, vojni sektor, energetski sektor, avijaciju, brodogradnju i telekomunikacije, između ostalih.

SAD je prošle sedmice privremeno obustavio vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, nakon što je sastanak u Bijeloj kući između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog postao žučan.

Vojna pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka ponovno su uspostavljeni nakon što su se SAD i Ukrajina složili o 30-dnevnom sporazumu o prekidu vatre u Džedi.

Kako je Ukrajina reagovala?

U svom noćnom obraćanju objavljenom na platformi X u četvrtak, Zelenski je rekao da se Putin „priprema da odbije“ sporazum o prekidu vatre.

„Putin se plaši reći predsjedniku Trumpu direktno da on želi nastaviti ovaj rat i nastaviti ubijati Ukrajince“, kazao je Zelenski.

Marina Miron, postdoktorska istraživačica na Odjelu za odbrambene studije na King's Collegeu u Londonu, rekla je da će imati smisla da Rusija odugovlači odluku o prekidu vatre.

„Dok se ne implementira primirje i dok se svi ne usaglase, proći će vremena, što će vjerovatno dati Rusima nužno vrijeme da barem vrate Kursk kako bi uklonili mogućnost bilo kakvih pregovaračkih bonusa za Ukrajinu“, Miron je kazala Al Jazeeri u srijedu.

U svom obraćanju, Zelenski je dodao: „Sada je vrijeme da se pojača pritisak na njega [Putina]. Moraju se upotrijebiti sankcije – one koje će dati rezultate.“ Ukrajinski čelnik je kazao da je njegova država spremna nastaviti sarađivati sa SAD-om i evropskim partnerima na unapređenju mirovnog procesa.

Mogu li SAD i Ukrajina prihvatiti ruske mirovne uvjete?

Nejasno je. No, neki stručnjaci smatraju da Trumpovo dosadašnje ponašanje ukazuje na to da bi SAD mogao pokušati udovoljiti Putinovim zahtjevima. Ako se to dogodi, Ukrajina možda neće imati izbora osim da to prihvati.

„Ako je ranije iskustvo ikakvo mjerilo, zahtjeve [Rusije] će podržati SAD“, Al Jazeeri je u srijedu kazao Keir Giles, viši saradnik Chatam Housea, ekspertske organizacije sa sjedištem u Londonu.

„Mislim da je Trumpova administracija veoma jasno pokazala Ukrajini da ona neće diktirati pravila nakon debakla u Ovalnom uredu“, dodala je Miron.