‘Amerikanci su na našoj strani’: Rusi hvale američke napore za okončanje rata u Ukrajini

Ruska invazija punog obima na Ukrajinu pokrenuta prije tri godine opustošila je veći dio te ratom razorene nacije i ubila hiljade ukrajinskih civila. Obje strane su izgubile ogroman broj vojnika.

No, na ulicama Rusije neki su sada optimistični kada je riječ o mogućem kraju rata i sankcijama koje je nametnuo Zapad. Neki su optimistični da bi se neprijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje je bilo na vrhuncu u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Josepha Bidena, moglo okončati sada kada administracija predsjednika Donalda Trumpa radi na tome da dovede zaraćene strane za pregovarački sto.

U strahu od odmazde, neki od Rusa s kojima smo razgovarali za potrebe ovog članka nisu nam otkrili svoja prezimena, imajući na umu represiju Moskve prema neslaganju.

Katherine, psihijatrica iz Sankt Peterburga, koja je protestovala protiv rata 2022, kaže da podržava mir po svaku cijenu.

„Moji klijenti razdragano kažu: ‘Amerikanci su opet na našoj strani. To je dobro jer je Amerika, ipak, sjajna država'“, kazala je.

„Svima je jasno da je bolje biti u dobrim odnosima s Amerikom, nego svađati se. Rusi općenito ne vole mrziti iako znaju kako. Tri godine rata nisu učinile da Rusi masovno mrze Ukrajince. Oni prije suosjećaju s njima. Ako će biti moguće ne mrziti Amerikance više, ni jednog trena više, onda je i to sjajno.“

Elena, također iz Sankt Peterburga, kaže: „Bravo, Trump! Neka barem prilijepi obojicu [predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog] za pregovarački sto dok on proždire njihove večere“.

Šok i nevjerica širom svijeta

Iznenadna američka promjena politike prema Ukrajini izazvala je šok i nevjericu širom svijeta.

Nakon turbulentnog sastanka između Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući u februaru, Washington je obustavio vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka s Kijevom.

Suočeni s izgledima da će sami preuzeti teret odbrane Kijeva, evropski saveznici Ukrajine bili su uznemireni.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini kao dio mogućeg rješenja i proširenje postojećg atomskog arsenala Francuske.

Novi odnos Washingtona prema Ukrajini dočekan je dobro u Moskvi.

„Nova [američka] administracija brzo mijenja sve vanjskopolitičke konfiguracije. To se umnogome poklapa s našom vizijom“, rekao je nedavno glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nedavno ruskim reporterima.

Zamrzavanje vojne pomoći je „rješenje koje bi zaista moglo gurnuti kijevski režim prema mirovnom procesu“, dodao je Peskov.

Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je jednom nazvao Putina „grubijanom“ i „gangsterom“, 5. marta je opisao sukob u Ukrajini kao rat preko posrednika između Washingtona i Moskve.

Peskov je primijetio da „ovo potpuno odražava stav koji su predsjednik [Putin] i ministar vanjskih poslova [Lavrov] u više navrata iznosili“.

Ublažene tenzije

Ruski prorežimski mediji su, također, optimistični.

„Naša ideja mira je jasna i očita: sve će se dogoditi onako kako mi smatramo da je prikladno“, kazao je prorežimski TV-voditelj Vladimir Solovjov.

„Obratite pažnju na činjenicu da Trump nije rekao ništa o ruskoj agresiji, nije [nas] osudio, nije bilo uvreda upućenih Putinu u Bidenovom stilu – ni blizu. Osim toga, isto tako nisam čuo ni Bit ćemo uz vas koliko god bude potrebno“, kazao je, referirajući se na bivšeg američkog predsjednika koji je jednom nazvao Putina „ubicom“.

Čini se da su se tenzije između Ukrajine i Washingtona smanjile nakon oštre razmjene u Bijeloj kući između Trumpa i Zelenskog. Tim ukrajinskih delegata na sastanku u Saudijskoj Arabiji pristao je na 30-dnevni prekid vatre koji je predložio SAD. Sjedinjene Američke Države su isto tako ukinule obustavu vojne pomoći i dijeljenja obavještajnih podataka s Ukrajinom. Rusija je kazala da pomno proučava razvoj događaja.

Ima i onih koji su skeptični.

„Trebali bi učiniti nešto, ali šta? Trump danas kaže jedno, a sutra, maltene, sasvim suprotno“, kazala je Evgenija, prevoditeljica iz Sankt Peterburga. „Zelenski je nesiguran, ambiciozan […] a Putin ima ogromnu državu s resursima, idiotsku viziju historije i ludog prijatelja Medvedeva“, dodala je, misleći na bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva koji se predstavljao kao liberal dok je bio na funkciji, a sada je još ratoborniji od Putina.

Tatjana, poslovna žena iz Moskve, očajna je.

„Trump je u dogovoru s onim što je Rusija napravila sebi, svom narodu, svojoj ekonomiji“, kazala je.

„Zašto se Putin dogovorio s Trumpom? Jasno je da je [Putin] antipatičan. Osim [Sjeverne] Koreje i Irana i nekoliko drugih dalekih država, niko ga ne poštuje […] Uništio je mnogo toga – brojne gradove, brojne živote – ni za šta, bez razloga. Ogromne količine novca se ulažu u vojnu industriju, ali šta će se dogoditi kasnije kad rat stane? Imat ćemo gomilu nezaposlenih, siromašnih ljudi i, općenito, veoma je strašno.“

Bijela kuća ipak nije sasvim naklonjena Kremlju

Iako je Trumpov stav prema Rusiji potpuno suprotan Bidenovom, nova američka administracija nije sasvim naklonjena Kremlju.

Trump je u međuvremenu prijetio da će uvesti Rusiji dodatne sankcije ako Putin ne sjedne za pregovarački sto.

„Otkako je Trump izabran za predsjednika SAD-a do danas, trudim se da ne budem pretjerano optimističan u vezi s mirnim rješenjem zahvaljujući njegovim naporima“, za Al Jazeeru je rekao Aleksej Malinin, osnivač Centra za međunarodnu interakciju i saradnju sa sjedištem u Moskvi i član stručnog kluba Digoriya.

„Ovaj sukob veoma je ozbiljan, stavovi zaraćenih strana su uglavnom nepomirljivi i Ukrajina trenutno ne pokazuje spremnost za prihvatljiv dijalog bez ružičastih naočala i nestvarnih zahtjeva. Sada vidimo da Evropa također podržava ukrajinsku odvojenost od stvarnosti. I sam Trump, uprkos brojnim demonstrativnim i beznačajnim gestama u našem smjeru, može napustiti svoju mirovnu misiju u svakom trenutku.“

„Njegov pregovarački pristup često se sastoji u činjenici da, ako se suprotstavljena strana ne slaže s njim, on mijenja svoj pristup na intenzivni pritisak, gdje je nepredvidivo kakav će biti ishod.“

Malinin je, međutim, pozdravio Trumpovu očitu spremnost da sasluša zahtjeve Moskve.

„Stabilan mir je moguć pod sljedećim uvjetima: da Ukrajina zvanično odustane od svoje želje da uzme ruske teritorije, odbije pridružiti se NATO-u i osigura nepotpunu demilitarizaciju: smanji vojsku, uključujući i teško naoružanje“, nastavio je.

„A takav sporazum mora službeno podržati širok raspon posrednika: ne samo američke i evropske države, nego i države u koje više vjerujemo – naprimjer, Kina, Indija, Brazil, Južna Afrika, Katar i drugi.“

Međutim, očitu američku spremnost na kompromis s Rusijom možda ne dijele ni ukrajinski evropski saveznici, ni sami Ukrajinci.

„Mislim da sada postoji šansa koja može biti izgubljena“, Al Jazeeri je kazao viši ruski analitičar Oleg Ignatov iz Međunarodne krizne grupe.

„Problem je što SAD, Evropa i Ukrajina nemaju jedinstven stav. Podjela među njima mogla bi voditi do otkazivanja ili urušavanja pregovora.“