Topla voda iz dubine Zemlje mijenja energetsku sliku Hrvatske

Desetljećima se govori kako su neki dijelovi Hrvatske bogati geotermalnim izvorima koji se mogu iskoristiti na najrazličitije načine pri čemu se tada najviše govorilo o mogućnosti grijanja višestambenih zgrada. U prilog tome govori i kako je INA prije rata 1991 – 1995. na nekoliko lokacija u Hrvatskoj počela sa istraživanjem geotermalnih potencijala.

Međutim, došao je rat, razaranje, obnova, a onda i ekonomska kriza, tako da je sve to pomalo zaboravljeno. Tako je bilo sve do rata u Ukrajini kada se vidjelo koliko je sve zapravo krhko i koliko malo treba da se pojavi problem s energentima poput plina i nafte. To je značilo i da se u Hrvatskoj ponovno počne govoriti o geotermalnim izvorima i koliko toga oni mogu dobroga donijeti za građane kao i samu državu.

Iz Agencije za ugljikovodike navode kako je inicijalno za geološko ispitivanje geotermalnog potencijala bilo odabrano šest lokacija, odnosno preliminarnih istražnih prostora sukladno geološkim i tehničkim kriterijima (Osijek, Vinkovci, Vukovar, Zaprešić, Sisak i Velika Gorica).

„Tijekom 2023. obavljena su geofizička snimanja 2D seizmike i magnetotelurike na svih šest lokacija, a nakon analize rezultata istraživanja se nastavljaju na četiri lokacije na koje se odnosi i potpisani ugovor. Izradom i testiranjem bušotina Crosco će utvrditi potencijal iskorištavanja geotermalne vode i parametre nužne za privođenje bušotina proizvodnji, prvenstveno za toplinarstvo. Početak pripremnih radnji za izvođenje operacija očekuje se do kraja 2024. godine, dok je početak bušenja prve bušotine planiran do proljeća sljedeće godine“, navode iz Agencije.

Govoreći o ovoj vrsti energije, iz Agencije kažu kako je geotermalna energija stabilna, čista i obnovljiva te da ima vrlo visoku iskoristivost jer je neprekidno dostupna. Procjenjuje se kako ona može zadovoljiti do četvrtine potreba za grijanjem i hlađenjem u Europi te do deset posto potreba za električnom energijom.

„Pri tome prednost Hrvatske je što se kod nas mora bušiti znatno pliće nego u drugim europskim zemljama te da se u Hrvatskoj, zahvaljujući povoljnim geološkim uvjetima, do traženih temperatura dolazi brže i s manjim ulaganjima u istraživanja i bušenja. Sve to u konačnici geotermalne projekte u Hrvatskoj čini isplativijima i brže izvedivima, što Hrvatsku pozicionira kao atraktivnu destinaciju za razvoj geotermalne energije“, rekla je Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike.

Jeftinije grijanje

U isto vrijeme na spomenutim lokacijama geotermalna istraživanja napreduju iz dana u dan te se već razmišlja što napraviti kada se počne eksploatirati geotermalna energija. Zamjenik gradonačelnika Vinkovaca Josip Romić kaže kako je cijela priča u tom gradu na istoku Hrvatske „otišla daleko“ te da su dokazani značajni geotermalni potencijali.

„Prema ranijim planovima u svibnju ove godine trebaju početi pripremni radovi na geotermalnoj bušotini kod Vinkovaca. Do tada će biti obavljena arheološka istraživanja te lokacije. Plan je da bušenje započne do polovice kolovoza ove godine. Na temelju toga doći će se do određenih pokazatelja i mjerljivih rezultata kolika je temperatura vode, koliki je potencijal i sve drugo. Prema procjenama toplina vode na lokaciji kod Vinkovaca kreće se od 60 do 110 stupnjeva dok za toplinarstvo treba temperatura od 60-70 stupnjeva“, rekao je Romić.

Grad Vinkovci imaju plan da svih sedam kotlovnica u gradu, koje koriste fosilna goriva, zamijene geotermalnom energijom. Romić kaže kako je za to potrebno da se obnove toplovodi i kotlovnice prilagode za novu vrstu energije. To bi u konačnici trebalo značiti i osjetno niže račune za grijanje za građane Vinkovaca. Kasnije bi se takav način grijanja širio na škole, vrtiće, gradske ustanove i slično.

„Riječ je o ogromnim ulaganjima, ali prednost je što se mogu koristiti i EU fondovi za osiguranje tih sredstava. Velika prednost je što se takva investicija može vratiti u roku od sedam osam godina. Koliko je cijela ta priča zahtjevna, govori i da se buši na dubinu do 1.900 metara. Ono što je važno znati je da se geotermalna energija ne može iscrpiti. Naime, buše se dvije bušotine i to jedna s kojom se vadi topla voda i druga s kojom se ohlađena voda vraća u zemljinu utrobu i tako idemo u krug“.

Ulaganja od 250 miliona eura

U općini Babina Greda, na istoku Hrvatske, odmakli su još dalje, a oni imaju i još veće i šire planove za eksploataciju geotermalne energije. Prema riječima Josipa Krnića, općinskog načelnika, na području Babine Grede imaju jednu bušotinu na dubini 2.200 metara te još dvije na dubini od 3.700 metara. Temperatura na bušotinama kod Babine Grede kreću se od 110, pa čak do 175 stupnjeva, što daje još veće mogućnosti za dalju eksploataciju.

„Plan nam je da geotermalnu energiju iskoristimo za grijanje i proizvodnju u staklenicima, plastenicima kao i tvornicu peleta za potrebe termoelektrana. Svakako da bi se ta energija koristila i za grijanje kuća u općini. U planu je i izgradnja elektrane snage 15-20 MW, kao i izgradnja istraživačkog centra gdje bi bili zaposleni mladi stručnjaci. Jedan od planova u budućnosti je i izgradnja toplica“, rekao je Krnić.

Oni su u okviru svojih planova došli i do privatnih investitora koji će u projekte za eksploataciju geotermalne energije uložiti oko 250 milijuna eura. Siguran je kako bi realizacija jednog tako velikog projekta donijela i novi život u Babinu Gredu, ali i okolicu te da bi se sasvim sigurno mnogi od onih koji su napustili domovinu sada vratili i nastavili život u Hrvatskoj.

„Priču sa geotermalnim izvorima ja kao načelnik ‘guram’ već 15-ak godina i ona nikad ne bi došla u fokus da nije došlo do rata u Ukrajini. Uvijek je to bilo preskupo i nije bilo novca za to, a sada je to zlatna energija za koju puno sredstava daje i EU. To sada više nije bauk kao prije, tako da se ide u tom smjeru. To nam govori i činjenica da smo pronašli privatne investitore. Trenutno nam svima predstavlja problem što nema dovoljno tornjeva za bušenje, što odugovlači cijelu priču“, pojašnjava Krnić.

Počela izgradnja Bjelovarskih toplica

Geotermalna energija iskorištavat će se i u Velikom Korenovu gdje je počela izgradnja Bjelovarskih toplica. Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj vrijednom 41,5 milijuna eura bez PDV-a, koji će biti financiran bespovratnim sredstvima EU-a.

„Bjelovarske toplice bit će prve energetski neovisne toplice u Hrvatskoj. Grijat će se na geotermalnu energiju, što nas čini posebnima na turističkoj karti kontinentalne Hrvatske. Uz to, olimpijski bazen bit će međunarodno licenciran za natjecanja u vaterpolu i plivanju. Kompleks će sadržavati sedam bazena s ukupnom vodenom površinom od 3.600 četvornih metara, uključujući olimpijski bazen. Gradnja uključuje i smještajne kapacitete za sportaše. Postoji i interes za izgradnju hotela sa 130 soba u blizini”, rekao je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak.

U Velikoj Gorici, također, imaju velike planove za iskorištavanje geotermalne energije gdje se ova priča provodi u okviru projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ koji je vrijedan 50,8 milijuna eura.

„Projekt istraživanja geotermalnog potencijala na području Velike Gorice jedan je od najvažnijih strateških projekata u vremenu pred nama jer očekujemo da će građanima Velike Gorice osigurati jeftinije i ekološki prihvatljivo grijanje. Zahvaljujući energetskom paketu mjera Vlade RH, nismo osjetili porast cijene energenata u posljednje vrijeme, ali svakako nam treba dugoročno rješenje za jeftinije grijanje“, zaključio je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar.