Ćerimagić: Mogu se očekivati sankcije protiv Dodika, ali postoje i ograničenja

Aktuelne poruke i potezi međunarodne zajednice slični su onim iz 2021. i 2022. kada su vlasti u Banjoj Luci pokušale nešto slično što sada pokušavaju, ukazuje Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

Ono što se može očekivati jesu prijetnje sankcijama, ali i njihovo uvođenje ako bude potrebno, ako se nastavi s aktivnostima koje provodi vlast u RS-u.

“Na kraju krajeva, poruke OHR-a i međunarodne zajednice su upućene akterima u Republici Srpskoj da zaustave ono što su u ovom trenutku pokrenuli”, podsjeća Ćerimagić.

A međunarodna zajednica je jasno poručila da stoji uz institucije Bosne i Hercegovine i da neće dopustiti destabilizaciju zemlje, kao odgovor na posljednje poteze koji dolaze od čelništva bh. entiteta Republike Srpske, pogotovo u svjetlu planova da se izmijeni entitetski ustav na način koji potkopava onaj viši, Ustav Bosne i Hercegovine.

Kolegij Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska organizirao je dvije posebne sjednice vezane za ustav tog entiteta. Zastupnici bi se trebali na prvoj sjednici izjasniti o inicijativi za donošenje novog entitetskog ustava, a na drugoj će razmatrati njegov nacrt.

Prema radnoj verziji ustava, koju su objavili mediji, nacrt sadrži “slobodnu volju istupa iz sporazuma na nivou BiH”, “sporazum o promjeni granične linije između entiteta”, “pravo na samoopredjeljenje”, “pravo na specijalne i paralelne veze i udruživanje u saveze s drugim državama”, ali i mogućnost formiranja vojske Republike Srpske.

Ured visokog predstavnika (OHR) saopćio je da predloženi nacrt novog ustava Republike Srpske predstavlja jasno kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) i Konačne arbitražne odluke za Brčko te da ih suštinski dovodi u opasnost. Važno je napomenuti da je visoki predstavnik Christian Schmidt ranije poručio da Bosna i Hercegovina nije predmet pregovora te je dodao da međunarodna zajednica ostaje čvrsto opredijeljena za mir i sigurnost u BiH.

Isto tako, iz sjedišta Snaga Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR), odnosno Misije Althea, u utorak je objavljeno kako su stigle rezervne snage zračnim i kopnenim putem, zbog aktuelne političke krize u zemlji.

Podrška NATO-a

Potom se, u vezi sa situacijom u BiH, oglasio i NATO, kazavši da Alijansa ostaje čvrsto opredijeljena stabilnosti regije te suverenitetu, teritorijalnom integritetu i sigurnosti Bosne i Hercegovine. Oni ističu da je Dejtonski mirovni sporazum kamen temeljac mira u BiH i da se mora poštovati.

“Podržavamo Ured visokog predstavnika, neprihvatljive su sve radnje koje potkopavaju Dejton, ustavni poredak ili nacionalne institucije, zapaljiva retorika i postupci su opasni i predstavljaju direktnu prijetnju stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopćenju.

Naglašeno je i da je generalni sekretar NATO-a [Mark Rutte] naglasio potrebu da politički lideri u Bosni i Hercegovini učine svoj dio i preuzmu odgovornost za napredak i stabilnost svoje zemlje.

“On je jasno stavio do znanja da ‘ovo nije 1992. godina’ i da su NATO i njegovi međunarodni partneri prisutni i angažirani u Bosni i Hercegovini te neće dopustiti da nastane sigurnosni vakuum. Na kraju je naglasio da je Alijansa opredijeljena za saradnju s Bosnom i Hercegovinom”, poručeno je.

Opasna situacija

Kako Milorad Dodik nema potrebnu dvotrećinsku većinu za konačno usvajanje izmjena Ustava, stječe se dojam da je prije svega riječ o predstavi za javnost, međutim Ćerimagić navodi da su vlasti u tom entitetu najavljivale poduzimanje mjera koje će im omogućiti da tu prepreku prevaziđu.

Napominje da je sve što se trenutno dešava izuzetno opasno te da međunarodna zajednica, osim svega što trenutno radi, mora biti aktivna na sprečavanju problema.

Kako je rekao, OHR je poručio da oni smatraju pokušaj usvajanja novog ustava RS-a kao udar na državu i Ustav BiH, što ima oznaku krivičnog djela te da je pružena podrška domaćim institucijama i poručeno je da imaju puni mandat da rade ono za šta su nadležni u skladu sa zakonima i Ustavom BiH.

Kada je riječ o nekim konkretnijim mjerama kako bi se spriječile namjere vlasti u RS-u da promjene ustav tog entiteta, mogu se očekivati sankcije, ali i tu ima određenih ograničenja.

“Ono što znamo nakon prvih djela iz 2021. i 2022, ali i s obzirom na izjave u posljednjih 40-ak dana, jeste da unutar same Evropske unije nema podrške Mađarske za sankcije, što znači da su neke zajedničke sankcije zemalja članica Evropske unije u ovom trenutku isključene.”

Međutim, ono što je poznato iz ranijeg perioda jeste da je Evropska komisija bila sposobna uvesti određene sankcije, te je podsjetio na 600 miliona eura namijenjenih RS-u, koji su bili stopirani. Također, podsjeća da su neke zemlje, poput Njemačke, uvele bilateralne sankcije.

Borba protiv terorizma

Ono što je također bitno za spomenuti, dodaje, jeste da se u RS-u govori o tome da se spriječi rad Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u tom entitetu. Kako je SIPA institucija zadužena za borbu protiv terorizma na teritoriji Bosne i Hercegovine, u slučaju da bude onemogućeno da djeluje na području cijele zemlje, to bi ugrozilo i borbu protiv terorizma u BiH.

“To bi onda nekim članicama Evropske unije omogućilo, zbog njihovih internih zakona, da u strahu od terorizma uvedu privremene mjere prema, ne samo Republici Srpskoj već i vlastima Republike Srpske, te i kompanijama u tom entitetu.

To bi omogućilo jednu drugačiju vrstu sankcija”.

Bitno je shvatiti, kaže Ćerimagić, da sve te prijetnje sankcijama imaju za cilj da potaknu što veći broj ljudi u institucijama u Republici Srpskoj da ne idu putem koji ih vodi Milorad Dodik.

“Sankcije bi imale cilj kažnjavanje djela koja i Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku dovode u veoma ozbiljnu situaciju, a svima je u interesu da ne dođe do provedbe onog što je najavljivano”, zaključuje Ćerimagić.