Šta primirje u Ukrajini znači za Rusiju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Ukrajina prihvatila 30-dnevni prekid vatre s Rusijom nakon kritičnih mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Saudijskoj Arabiji. Washington je zauzvrat ukinuo obustavu vojne pomoći i razmjene obavještajnih podataka s Kijevom.

Nakon osam sati pregovora u lučkom gradu Jeddahu zajednički su potpisani mirovni uvjeti koji će biti predstavljeni Rusiji, rekao je američki državni sekretar Marco Rubio koji je predstavljao Washington u Saudijskoj Arabiji. Lopta je sada u dvorištu Moskve, rekao je Rubio.

Evo šta znamo o dogovoru koji je postignut i šta on znači za ruski rat protiv Ukrajine, koji je sada u svojoj četvrtoj godini, u vrijeme kada je američki predsjednik Donald Trump više puta rekao da je okončanje sukoba među njegovim glavnim geopolitičkim prioritetima.

O čemu je riječ u dogovoru o prekidu vatre?

Dogovor je postignut nakon sastanka u Saudijskoj Arabiji. Ukrajinu su predstavljali Andrij Jermak, voditelj ureda Zelenskog; Andrij Sibiha, ministar vanjskih poslova; Rustem Umerov, ministar odbrane i Pavlo Palisa, pukovnik u uredu Zelenskog.

SAD su predstavljali Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz.

SAD i Ukrajina objavili su zajedničku izjavu nakon razgovora. U izjavi stoji da su se zemlje dogovorile o “trenutnom, privremenom prekidu vatre od 30 dana, koji se može produžiti međusobnim dogovorom strana”.

U objavi na platformi X Zelenski je naveo da će se prekid vatre odnositi na napade projektilima, bespilotnim letjelicama i bombama “ne samo na Crnom moru, već i duž cijele linije ratišta”.

U zajedničkoj izjavi dodaje se da to podliježe dogovoru Rusije – naglašavajući neobičnu prirodu sporazuma. Dogovori o prekidu vatre obično se sklapaju između zaraćenih strana, a ne jedne od nacija u sukobu i zemlje koja pokušava posredovati u miru.

Navodi se i da će SAD “poručiti Rusiji da je njen reciprocitet ključ za postizanje mira”.

Potom je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao novinarima da Rusija čeka da je SAD izvijesti o prijedlogu o prekidu vatre prije nego što može komentirati prihvaća li uvjete prijedloga ili ne.

Šta Ukrajina dobiva pristankom na 30-dnevni prekid vatre?

U zajedničkoj izjavi dodaje se da će SAD odmah prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i vojnu pomoć Ukrajini.

Nakon što je sastanak između američkog predsjednika Donalda Trumpa i Zelenskog 28. februara u Bijeloj kući dobio oštar obrat, SAD je pauzirao vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini.

U saopćenju se dodaje da su se predsjednici obiju zemalja dogovorili o potpisivanju sporazuma o kritičnim mineralima u Ukrajini “što je prije moguće”. SAD i Ukrajina sedmicama raspravljaju o sporazumu o mineralima, koji će SAD-u omogućiti ulaganje u ukrajinska mineralna bogatstva. Očekivalo se da će Trump i Zelenski potpisati ovaj sporazum tokom nedavnog sastanka ukrajinskog čelnika u Bijeloj kući, ali sporazum nije potpisan.

Zajednička izjava ne spominje eksplicitno nikakve sigurnosne garancije Kijevu – nešto što je Zelenski tražio.

Trump je više puta odbacio ideju da SAD ponudi sigurnosne garancije. Međutim, Trumpova administracija tvrdila je da bi američka ulaganja u Ukrajinu, kroz sporazum o mineralima, služila kao sigurnosna garancija.

U intervjuu za Fox News, koji je emitiran 3. marta, potpredsjednik J. D. Vance rekao je: “Ako želite stvarne sigurnosne garancije, ako želite stvarno osigurati da Vladimir Putin neće ponovno napasti Ukrajinu, najbolju sigurnosnu garanciju je dati Amerikancima ekonomski napredak u budućnosti Ukrajine.” Vance je implicirao da bi to odvratilo Rusiju od napada na Ukrajinu.

Šta je Ukrajina predložila na sastanku?

U objavi na svom X nalogu Zelenski je rekao da je rasprava u Saudijskoj Arabiji bila konstruktivna.

Dodao je da je tokom sastanka tim iz Ukrajine predložio tri ključne tačke; “tišina na nebu”, pri čemu niti jedna strana ne ispaljuje projektile, bombe ili lansira dalekometne napade dronovima jedna na drugu; “tišina na moru” te oslobađanje civilnih i vojnih ratnih zarobljenika kao i ukrajinske djece koja su prisilno poslana u Rusiju.

Ukrajinski čelnik je napisao da je Kijev spreman prihvatiti prijedlog. “Ako Rusija pristane, primirje će odmah stupiti na snagu.”

Rubio je, također, objavio na X-u nakon sastanka. “Jedan smo korak bliže ponovnom uspostavljanju trajnog mira za Ukrajinu. Lopta je sada u ruskom dvorištu.”

Koliko je značajan nastavak američke pomoći i obavještajnih podataka?

“Podrška SAD-a, koja je povučena kako bi se Ukrajina prisilila na pristanak na nacrt primirja, bila je značajna”, rekao je za Al Jazeeru Keir Giles, viši savjetnik u londonskom savjetodavnom tijelu Chatham House. Dodao je da Ukrajina nije imala izbora nego prihvatiti dogovor.

Obustava razmjene vojnih i obavještajnih podataka ometala je Ukrajinu na bojnom polju.

Čak i prije početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, SAD je Ukrajini pružio značajnu obavještajnu podršku. Ta bi podrška pomogla Ukrajini da se pripremi za nadolazeće ruske napade i rasporedi projektile dugog dometa za napad na ruske logističke centre.

Dana 5. marta, američki zvaničnici potvrdili su da je ova podrška obustavljena. Kad je suspenzija stupila na snagu, Al Jazeerin Charles Stratford, izvještavajući iz Ukrajine, razgovarao je s ukrajinskim komandantom u jedinici blizu prve linije. “Rekao je da se njegova jedinica i mnogi poput njega duž te 1.300 kilometara linije fronta na istoku i jugu Ukrajine oslanjaju na prikupljanje američkih obavještajnih podataka za gotovo 90 posto obavještajnog posla koji se obavlja”, rekao je Stratford.

Dok su se učinci obustave obavještajnih službi odmah osjetili, obustava vojne pomoći potaknula je osjećaj nadolazeće propasti. “Bez američke vojne pomoći ukrajinske snage postupno će gubiti borbenu sposobnost. Moja pretpostavka je da Ukrajinci mogu izdržati dva do četiri mjeseca prije nego što njihove linije pokleknu i Rusi se probiju”, rekao je tada za Al Jazeeru Mark Cancian, bivši pukovnik američkih marinaca i viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije.

Hoće li Rusija prihvatiti prekid vatre?

Rusija još nije odgovorila na primirje.

“Bilo bi čudno i neuobičajeno da Rusija pristane na trenutni prijedlog bez iznošenja dodatnih zahtjeva”, rekao je Giles. “Rusija sada ima sve poticaje da pritisne dodatne zahtjeve kako bi pristala na prekid vatre.”

Giles je dodao da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao zatražiti dodatne zahtjeve, uključujući ukidanje sankcija ili “trajna ograničenja sigurnosnih garancija danih Ukrajini”. Od početka rata 2022. godine, SAD i njegovi saveznici uveli su najmanje 21.692 sankcije Rusiji.

Sankcije su bile usmjerene na ruske pojedince, medijske organizacije, vojni sektor, energetski sektor, avijaciju, brodogradnju i telekomunikacije, među ostalim sektorima.

“Ako je prošla izvedba neka vodilja, te zahtjeve će podržati SAD”, rekao je Giles.

Trump je, međutim, 7. marta rekao da “snažno razmatra” nametanje sankcija i carina Rusiji dok se ne postigne mirovni sporazum s Ukrajinom.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da ne isključuje kontakte s predstavnicima SAD-a u sljedećih nekoliko dana, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA. Trump je rekao da SAD planira komunicirati s Rusijom u narednim danima.

Trumpov posebni izaslanik za Bliski Istok Steve Witkoff planira posjetiti Moskvu kako bi razgovarao s Putinom u narednim danima, prema dva anonimna izvora upućena u to pitanje, izvijestio je Reuters. Ovo će biti drugi Witkoffov susret s Putinom od prošlog mjeseca, kada je postao prvi američki visoki zvaničnik koji je doputovao u Rusiju od početka rata.

Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost, također je rekao na press konferenciji nakon rasprave u Jeddahu: “Razgovarat ću sa svojim ruskim kolegom sljedećih dana.”