Nova pravna bitka produbljuje političke podjele u Turskoj

Tenzije na političkoj sceni u Turskoj su se dodatno pojačale usljed izbijanja pravnog sukoba između vojnih institucija i najveće opozicijske stranke nakon što su ministar odbrane Yasar Guler, načelnik Generalštaba te komandanti kopnenih i pomorskih snaga podnijeli zasebne tužbe za odštetu protiv predsjednika Republikanske narodne partije (CHP) Ozgura Ozela zbog njegovih kritika odluke o otpuštanju pet poručnika iz turske vojske.

Ovaj potez, koji je neviđen u odnosu između vojske i politike, izazvao je široku raspravu.

Opozicija je optužila vladu da koristi pravosuđe kao sredstvo pritiska na svoje političke protivnike, dok je predsjednik Recep Tayyip Erdogan oštro odgovorio, upozoravajući opoziciju da ne prelazi „crvene linije“.

Kako je došlo do krize

Rasprava je počela odlukom Vrhovnog vijeća za vojnu disciplinu o otpuštanju pet potporučnika i tri oficira iz vojske zbog onog što je poznato kao „demonstracija oficira“ tokom ceremonije dodjele diploma na Vojnoj akademiji Univerziteta nacionalne odbrane u Ankari 30. augusta prošle godine.

Tokom ceremonije je gotovo 400 poručnika održalo paralelni događaj nakon polaganja vojne zakletve, podižući svoje sablje i uzvikujući parole u kojima se veliča Mustafa Kemal Ataturk. Ovaj događaj je izazvao široku polemiku, a vojno rukovodstvo ga smatra „narušavanjem vojne discipline“ te ga je Ministarstvo odbrane navelo kao razlog odluke o otpuštanju koje se desilo početkom februara. Naglasilo je da neće tolerirati nikakve prekršaje unutar vojske.

Međutim, ova odluka je izazvala bijes opozicije jer Republikanska narodna partija smatra da je ciljala oficire koji izražavaju svoj ataturkovski identitet, optužujući vladu da pokušava eliminirati pristalice republikanskih principa iz vojnih institucija.

U do sada neviđenoj eskalaciji lider stranke Ozgur Ozel napao je vojne lidere i optužio ih da se povinuju političkim pritiscima. Naglasio je da odluke nisu zasnovane na profesionalnim kriterijima, već su rezultat „intervencija usmjerenih na eliminiranje određenih struja u vojsci“.

Erdogan se umiješao

Eskalacija se dodatno intenzivirala nakon oštrog odgovora vojnog establišmenta, koji je izjave lidera Republikanske narodne partije okarakterizirao kao direktnu povredu ugleda oružanih snaga, ističući da vojska djeluje prema ustavnim zakonima i da neće dozvoliti bilo kakvo političko uplitanje u njene odluke.

Ministar odbrane, načelnik Generalštaba te komandanti kopnenih i pomorskih snaga podnijeli su tužbe protiv Ozgura Ozela, tražeći novčanu odštetu po osnovu „narušavanja ugleda turske vojske“.

Tenzije su se zaoštrile nakon što se u sukob umiješao predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je u javnom govoru uputio direktno upozorenje Ozelu, ističući da vojska nije poligon za političke obračune te da svaki prestup u tom kontekstu neće ostati bez odgovora.

Erdogan je objavio da će Vlada podržati slučajeve protiv Ozela, uvjeren da će pravosudni organi donijeti presudu u korist vojske kako bi sačuvali njen ugled i nezavisnost od političkih previranja.

Stav opozicije

Zamjenica lidera stranke Gamze Tascier smatra tužbe protiv Ozela „pokušajem korištenja pravosuđa kao alata za suzbijanje opozicije“ te je optužila vladu da politizira vojne institucije kako bi udarila na svoje protivnike.

„Ova pitanja su samo nastavak politike pritiska koju prakticira vlast, a koja ima za cilj zastrašivanje kritičnih glasova u društvu“, dodala je.

Tascier je otišla korak dalje, tvrdeći da mjere protiv otpuštenih oficira slabe jedinstvo vojske. „Oni koji podnose tužbe u ime vojske su oni koji štete njenom ugledu, a ne opozicija“, poručila je.

Bedri Agac, zastupnik u Republikanskoj narodnoj stranci, rekao je da su vojni lideri podnijeli tužbe protiv Ozgura Ozela po nalogu predsjednika Erdogana te smatra da ovaj potez „jasno otkriva koliki je stepen uplitanja politike u vojsku u Turskoj, što je u prošlosti rezultiralo katastrofalnim posljedicama“.

Agac je u intervjuu za Al Jazeeru dodao da Erdogan, koji je ‘90-ih bio jedan od najglasnijih kritičara uplitanja vojske u politiku, danas radi istu stvar, ali na drugačiji način, iskorištavanjem pravosuđa. Istakao je da vojska mora ostati izvan političkih sukoba, kao što pravosuđe mora biti neovisno od vladinih pritisaka.

„Turska vojska pripada narodu, a ne stranci ili pojedincu. Njeni lideri moraju djelovati u skladu s tom činjenicom, a ne u skladu s uskim političkim proračunima“, rekao je Agac.

Prirodna promjena

Politički analitičar Cenk Saracoglu smatra da pribjegavanje vojnih lidera pravosuđu protiv Ozgura Ozela odražava prirodnu promjenu u odnosu između vojnih institucija i politike u Turskoj. Naglasio je da ovaj potez ne znači nužno politiziranje vojske, već je pokušaj očuvanja njene nezavisnosti i ugleda u suočavanju s optužbama koje dovode u pitanje njen legitimitet i validnost njenih odluka.

Saracoglu je dodao da su turske vojne institucije, koje su decenijama bile glavni igrač u politici, posljednjih godina usvojile disciplinovaniji pristup i udaljile se od direktnog uplitanja u politička pitanja. Objasnio je da je rješavanje sporova kroz pravne okvire pozitivan razvoj koji je odraz jačanja vladavine prava i institucija.

Rekao je da Ozgur Ozel, kao lider opozicijske stranke, ima pravo kritikovati odluke vojske, „ali njegove izjave prevazilaze političke kritike i dovode u pitanje integritet vojnih lidera optužbama da su podlegli političkim utjecajima, što zahtijeva odgovor pravnim putem“.