Muskove uštede otkrivaju dugo čuvane tajne SAD-a
Otvaranje brojnih decenijama zapečaćenih dokumenata, naročito o tokovima novca za različite ‘nedostajuće projekte’, prijeti i da značajno ugrozi same aktivnosti obavještajne zajednice.

Među glavnim porukama Trumpove predizborne kampanje bilo je stvaranje potpuno novog ministarstva koje bi se bavilo uštedama unutar američke administracije, što bi, navodno, povećalo njenu ukupnu efikasnost i brzinu odgovora na globalne izazove. Još se tokom kampanje znalo i da će to novo ministarstvo voditi Vivek Ramaswamy, koji se prethodno povukao iz predsedničke trke, te kontroverzni milijarder Elon Musk, najbogatiji čovek sveta i osnivač brojnih kompanija, kao što su Tesla i Space X.
Novo ministarstvo je nazvano Ministarstvo državne efikasnosti (Department of Government Efficiency, DOGE), a gotovo od početka njegovog rada Musk je daleko više istaknut kao njegov šef, u odnosu na Ramaswamyja, kojeg čak i američki mediji, kao i sam Trump, sada veoma retko pominju. DOGE je već predmet brojnih kritika i republikanaca i demokrata u Kongresu i Senatu, kao i brojnih tužbi nekadašnjih državnih službenika koji su doslovno preko noći ostali bez posla. U nekim federalnim agencijama su ukinuta i čitava odeljenja (program departments), dok su u drugim, poput FBI-a, naređena spajanja lokalnih kancelarija na nivou velikih gradova i saveznih država.
Nastavite čitati
list of 4 itemsRat je najbolji biznis: Trumpove prijetnje i nova evropska sigurnost
Potaknute Trumpovim zaokretom, evropske zemlje raspravljaju o vojnom roku
Putinovi uvjeti za prekid vatre u Ukrajini
Iako Trump, Musk i timovi unutar DOGE-a tvrde da su efikasnim radom za samo mesec dana uštedeli američkim građanima i budžetu ogromnih 105 milijardi dolara, takva računica nije sasvim jasna. Oko 65 milijardi dolara je, zapravo, projektovana ušteda do kraja godine u vidu plata i drugih troškova zaposlenih u federalnim agencijama, koji su dobili otkaze. Treba napomenuti i da su sve ove brojke “procene”, te da će američki budžet verovatno već u avgustu morati da ide na rebalans.
Takođe, pauziranje dosadašnjih projekata i finansiranja projekata u inostranstvu, kao što je USAID, koje su republikanci i Trumpov MAGA krug na sva zvona hvalili kao “veliki uspeh”, na kraju će verovatno doneti mnogo više problema Beloj kući i State Departmentu, nego što bi DOGE uštedeo (ako bi uopšte i bilo ušteda).
Još jedan veliki problem je i što je Musk od samog osnivanja svog ministarstva insistirao na tome da DOGE ima nadležnost nad celim federalnim budžetom, dakle i nad finansiranjem tajnih programa Pentagona te agencija poput CIA-e, FBI-a i NSA-e. Iako je i do sada postojao nadzor trošenja sredstava u bezbednosnim agencijama SAD-a, to su uglavnom činile posebne unutrašnje službe ili samo Ministarstvo finansija, a u veoma retkim slučajevima i Federalne rezerve (FED). Do sada je i bila praksa da se sva trošenja za spoljne aktivnosti američkog obaveštajnog aparata, te “posebne aktivnosti”, koje analitičari često zovu i “crnim budžetom” (eng. black budget) budu vođene kao deo tzv. člana 50. Zakona o ratnim i obaveštajnim delatnostima, a posebno njegovog seta propisa 3094, koji navodi da se zbog razloga nacionalne bezbednosti SAD-a ova trošenja ne moraju javno objavljivati. Ili je tako barem bilo do sada.
Tajne lokacije koje to više nisu
Aktivnosti DOGE-a su već dovele do brojnih promena unutar Pentagona te agencija FBI i NSA, dok je u do sada “nedodirljivoj” CIA-i jedanaestero agenata ostalo bez posla.
Otvaranje brojnih decenijama zapečaćenih dokumenata, naročito o tokovima novca za različite “nedostajuće projekte” (eng. unacknowledged project) te federalne službenike koji su na njima radili, preti i da značajno ugrozi same aktivnosti obaveštajne zajednice, pa čak i ugrozi živote agenata u inostranstvu i njihovih saradnika. Nije ni iznenađenje da je u poslednjih mesec dana značajno povećana aktivnost kineskih, ruskih i iranskih agenata u inostranstvu, koji pokušavaju da vrbuju sada već bivše zaposlene američkih federalnih agencija, naročito one koji su imali neko od ovlašćenja za rad sa poverljivim podacima ili su radili u velikim sistemima za obradu državnih podataka. Naročito su “na ceni” bivši zaposleni Vlade SAD-a, koji su imali SCI i SAP ovlašćenja, podnivoe “državne tajne” (eng. top secret), koji su vezani upravo za tajne projekte.
Još jedna od posledica DOGE reformi unutar Pentagona je i otkriće informacija u vezi vojnog kompleksa Raven Rock blizu malog grada Blue Ridge u Pensilvaniji. Iako samo postojanje dobro čuvanog kompleksa, koji se nalazi unutar planine Raven Rock, nije bila tajna, te se znalo da je u pitanju “nuklearni bunker” iz koga bi se u slučaju napada Rusije ili Kine vodile različite jedinice, sada se ispostavilo da on ima i druge namene.
Pokrenut je 1953. kao komunikacijski centar za rano upozoravanje na nuklearne napade, a 1971. je postao i deo Strateške komande za telekomunikacije pod direktnom ingerencijom Glavne komande SAD-a. Dve decenije kasnije je postao i glavni centar za elektronsko izviđanje i prikupljanje podataka iz različitih grana – vazduhoplovstva, mornarice i armije kao i (tada novog) sistema špijunskih satelita kojima upravlja agencija NRO (National Recconaissance Office, Nacionalna kancelarija za nadgledanje).
Sada je otkriveno da je Raven Rock kompleks daleko veći nego što se to znalo te da ima jednu od ključnih uloga u tzv. scenariju očuvanja vlade (Government Continuity). Nakon napada na Njujork 11. septembra 2001. godine, tadašnji potpredsednik SAD-a Dick Cheney je bio premešten upravo u Raven Rock, jer je CIA smatrala da neki od aviona, koji su u to vreme još bili u vazduhu, može da bude srušen na Belu kuću. Ispostavilo se da je let 77 American Airlinesa zapravo za metu imao zgradu Pentagona. Tadašnji sekretar odbrane SAD-a Donald Rumsfeld je, takođe, trebao biti evakuisan u Raven Rock, ali je on to odbio, te je umesto njega poslat njegov prvi zamenik Paul Wolfowitz, koji je tu ostao deset dana. Šest godina kasnije, čitav ovaj prošireni kompleks je uredbom 10 US 2674 postao istureno krilo samog Pentagona, namenjeno evakuaciji kompletne Vlade SAD-a u slučaju nuklearnog, hemijskog ili biološkog napada.
Uštede i na cyber napadima
Musk i DOGE su najavili i analizu rada američke Agencije za bezbednosnu sajber infrastrukturu (Cybersecurity and Infrastructure Security Agency, CISA). Nekoliko softverskih inžinjera koji su prethodno bili zaposleni u Muskovim privatnim kompanijama su sada prešli u CISA-u, a među njima je i devetnaestogodišnji Edward Coristine, koji se smatra jednim od trenutno najboljih matematičara i programera, ne samo u SAD-u već verovatno i u svetu.
Zadaci agencije CISA obuhvataju praćenje sajber napada iz Kine, Rusije i Irana, analizu novih kompjuterskih virusa i malwarea te vršenje recipročnih sajber napada kako bi se zaštitile kompjuterske mreže SAD-a, njenih saveznika iz obaveštajnog sporazuma “Pet očiju” (Five Eyes, koga čine SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland) te ostalih članica NATO-a.
Slučajno (ili možda ne) samo nedelju dana nakon što je DOGE počeo sa svojim analizama unutar Pentagona, CISA-e i drugih federalnih agencija, ministar odbrane SAD-a Pete Hegseth naredio je obustavu sajber aktivnosti protiv Ruske Federacije. Hegseth je ovo nazvao “pauziranjem aktivnosti”, a odnosi se kako na CISA-u, tako i na druge federalne agencije koje deluju u sajber prostoru, poput FBI-a, DHS-a i NSA-e. Za sada su “pauzirane” samo aktivnosti vezane za Rusiju, dok su i dalje aktivni programi vezani za Kinu, Iran i Severnu Koreju.
Ovakav potez je odmah naišao na nepodeljene osude u Kongresu i Senatu. Dugogodišnji Trumpov saradnik Mike Turner, predstavnik Ohaja, koji je i bivši predsednik Odbora za obaveštajna pitanja Kongresa, izjavio je da je “šokiran ovakvim potezom Hegsetha” te da je, prema njegovim informacijama, “Rusija i dalje najveća sajber pretnja po SAD – daleko veća i od Kine”.