Raste broj oboljelih od gripe: Sve dolazi na naplatu

Brojne zemlje širom svijeta bilježe brojke oboljelih od gripe kakve nisu viđene godinama, a koliki je intenzitet ovog sezonskog oboljenja pokazuje i visoka stopa smrtnosti.

Primjera radi, iz Sjedinjenih Američkih Država stižu vijesti da je su deseci miliona ljudi prijavili simptome nalik gripi, dok su stotine hiljada ljudi zbog ove bolesti morali biti hospitalizirani. Prijavljeni su i brojni smrtni slučajevi. Koliki je bio obim širenja gripe ove sezone dokazuje i zatvaranje niza škola u brojnim američkim okruzima. Slične vijesti su stizale i iz Njemačke, sa milionima oboljelih i hiljadama hospitaliziranih.

Prema tvrdnjama naučnih radnika iz brojnih zemalja, ovogodišnja epidemija gripe se smatra najgorom u posljednjih 15 godina.

Ni zemlje regije nisu pošteđene enormnog rasta oboljelih od gripe.

Tokom tekuće sezone je u Hrvatskoj zaključno sa 2. martom 2025. pristiglo 38.386 prijava oboljelih od gripe, što je više od ukupnog broja prijava u lanjskoj sezoni u kojoj je prijavljeno nešto manje od 20.000 oboljelih od gripe, govori za Al Jazeeru primarius dr. Goranka Petrović, voditeljica Odjela za respiratorne bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Iz tih podataka je lako utvrditi da se broj oboljelih gotovo udvostručio u odnosu na prethodnu sezonu, a ova još nije ni završila.

Ujedno, zaključno s devetom sedmicom zbog gripe i njenih komplikacija u ovoj je sezoni hospitalizirano ukupno 1.717 oboljelih u usporedbi s 1.359 oboljelih u istom periodu prošle sezone, dok je ove sezone 112 osoba zaprimljeno zbog gripe u jedinice intenzivnog liječenja, što je slično broju za isti period lanjske sezone (113). Do sada je prijavljen 51 smrtni ishod zbog gripe, dok je lanjske sezone prijavljeno ukupno 45 umrlih zbog gripe, dodaje.

Slični podaci vrijede i za ostatak regije, pa tako iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine navode da je u tom bh. entitetu dosad preminulo 11 oboljelih zbog komplikacija gripe, gdje je uglavnom riječ o osobama iznad 65 godina dok su zabilježeni smrtni slučajevi i kod mlađih osoba koje su pripadale rizičnoj grupi.

Faktori za obolijevanje

Primarius Petrović navodi da su brojni faktori koji utječu na obolijevanje i smrtnost zbog gripe, kao što su obilježja virusa gripe koji cirkuliraju u određenoj sezoni te u kojoj mjeri se rizične grupe vakcinišu protiv gripe. Napominje da se virusi gripe neprestano mijenjaju, zbog čega je nemoguće predvidjeti koji će virusi gripe cirkulirati, težinu kliničke slike gripe te učinkovitost vakcina u određenoj sezoni, što uveliko otežava situaciju.

Ono što jeste primjetno je da broj oboljelih od gripe raste nakon pandemije korona virusa, što je, navode stručnjaci, očekivano i dobrim dijelom objašnjava aktuelne probleme.

Mnogi naučnici za nagli porast broja oboljelih od gripe dobrim dijelom krive onim što su nazvali “post COVID umorom od vakcinisanja”, ističući da se veliki broj ljudi prestao vakcinisati protiv grupe nakon pandemije.

Epidemiolog Zoran Radovanović navodi da je rast oboljelih od gripe proteklih godina povezan sa širenjem korona virusa, te pojašnjava da postoji takozvana interferenca – kada jedan virus dominira, onda drugi bude potisnut.

Podsjeća da je gripe u prvoj i drugoj godini pandemije bilo jako malo, a što su naučnici u tom periodu uveliko pripisivali epidemiološkim mjerama koje su bile na snazi širom svijeta.

Svima nama je svježe u sjećanju obavezno nošenje zaštitnih maski, držanje distance, ograničavanje broja osoba u zatvorenim objektima i slično. Sve to je dovelo do smanjenja mogućnosti širenja gripe, odnosno do nivoa da su u tom periodu bili zabilježeni rekordno niski nivoi infekcija od ovog virusa.

“A onda se grip vratio, što je bilo očekivano”, navodi Radovanović. “Nije ga bilo dve-tri sezone, odnosno bilo ga je bilo malo, onda se vrati i ‘grune’ većom snagom jer u međuvremenu nije bilo prirodnog prokužavanja, a porastao je broj osjetljivih.”

Ukratko, smanjio se kolektivni imunitet na gripu, dodaje.

Akcija i reakcija

“To je kao akcija i reakcija, uvijek sve dođe na naplatu”, navodi stručnjak iz Srbije. Kada je učestalost COVID-a počela da opada, dodaje, onda se vratila gripa, samo još većom snagom.

Prema njegovim riječima, sve se dešava ciklično i prema očekivanjima. Podsjeća i da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da će se prije ili kasnije javiti neka nova pandemija, zbog čega zemlje trebaju biti pripremljene. “Da ne budemo nepripremljeni kao kada se COVID desio.”

Kao primjer navodi dešavanja iz Sjedinjenih Američkih Država gdje je ptičija gripa zaprijetila da se pojavi kao nova bolest.

Stručnjak iz Srbije navodi da se ta ptičija gripa prenijela na više vrsta sisara, uključujući krave, zbog čega je postojala zabrinutost da se prenese i na ljude. Iako je bilo slučajeva da su i ljudi zaraze, brojke su bile relativno niske.

“Samo se čeka sledeći korak da počne lako da se prenosi s čoveka na čoveka. Zasad, taj virus ptičijeg gripa se teško prenosi s čoveka na čoveka.”

Kako bi se spriječilo širenje gripe i umanjio rizik od opasnih posljedica, stručnjaci navode da postojeće prakse daju dobre rezultate te da se građani trebaju njih pridržavati.

Redovno vakcinisanje

Iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine pojašnjavaju da se gripa prenosi kašljanjem, kihanjem i bliskim kontaktom, posebno u većoj grupi ljudi, dok inkubacija traje kratko. Počinje naglo sa visokom temperaturom, općom slabosti i bolovima u mišićima, a ostali simptomi su groznica, glavobolja, grlobolja i kašalj.

Svako pogoršanje ovih simptoma zahtjeva ljekarsku pomoć, upozorava Zavod te se poručuje da gripa može pogoršati već postojeće bolesti kao što su bolesti srca, dijabetes i druge hronične bolesti, a neke od komplikacija gripe su i upala pluća i upala mozga.

Koliko je ovaj virus prisutan pokazuje i činjenica da se procjenjuje kako između pet i 15 posto populacije u toku sezone oboli od gripe, što je na nivou Federacije BiH između 100 i 300 hiljada ljudi.

Kako bi se smanjio rizik, stručnjaci savjetuju građanima redovno vakcinisanje.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH navode da je vakcina protiv gripe sigurna i učinkovita te da štiti od težih oblika bolesti i sprječava razvoj komplikacija, dok je potrebno do 14 dana da se stvori imunitet.

“Imunizaciju protiv gripe posebno preporučujemo rizičnim skupinama, a to su osobe starije od 65 godina, štićenici i zaposlenici domova za starije, kronični bolesnici bez obzira na životnu dob. Cijepljenje protiv gripe mogu razmotriti i trudnice.”

Mutacija virusa

Na društvenim mrežama i generalno govoreći u javnom diskursu su primjetne tvrdnje da su vakcine neučinkovite i imaju malo efekta, što se potkrepljuje činjenicom da se preporučuju vakcine svake sezone.

Epidemiolog Radovanović pojašnjava da virusi stalno mutiraju te je zbog toga potrebna redovna vakcinacija.

“Ne možete vakcinu od pre tri godine koristiti ove sezone, jer je pitanje koliko je efikasna protiv aktuelnog soja”.

Upravo su te mutacije i različiti sojevi razlog zbog čega Svjetska zdravstvena organizacija u aprilu izdaje uputstva koji sojevi se očekuju u nadolazećoj sezoni, kako bi farmaceutske kompanije mogle da pripreme adekvatne vakcine za navedene sojeve. Iako ta predviđanja ne mogu biti apsolutno tačna, takvi potezi ipak pomažu u borbi protiv komplikacija izazvanih gripom.

Vakcina protiv sezonske gripe možda neće u potpunosti spriječiti osobu da se zarazi gripom, ali mogu značajno smanjiti težinu bolesti i smanjiti rizik od komplikacija, hospitalizacije i smrti.

Osim što vakcinama ljudi štite sebe, oni ujedno i štite sve one ranjive kategorije, poput male djece, starijih osoba i ljudi sa hroničnim zdravstvenim problemima.