Onkološki bolesnici primorani dizati kredite da pokriju troškove liječenja

Ljudi godinama pa i desetljećima grade svoj život, mijenjaju poslove ili napreduju, kupuju automobile i nekretnine da bi im onda jedna dijagnoza u cijelosti promijenila život. Od tog trenutka više ništa nije važno kao zdravlje i napori koji vode ka ozdravljenju. Tako bi se u najkraćem moglo opisati sve ono što se dogodi kod ljudi kada doznaju za neku tešku dijagnozu. Međutim, tek onda počinju i brojni drugi problemi o kojima sve do tada nisu razmišljali.

Jedan od njih je i činjenica da najčešće više ne mogu normalno raditi tako da i ne primaju punu plaću. Tako, primjera radi, onkološki bolesnici primaju naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) tijekom svog dugotrajnog bolovanja. Problem u svemu tome je činjenica što se već 16 godina nije mijenjao iznos naknade koji oboljeli dobivaju za vrijeme bolovanja. To traje mjesecima, pa i godinama, uz napomenu kako tijekom liječenja oboljelima rastu troškovi jer moraju voditi računa što jedu i piju, odlaze na preglede, kupuju razne pripravke za jačanje organizma i imuniteta, kupuju razne lijekove od kojih neki niti nisu na listi HZZO-a pa su skupi…

Oboljeli koji se liječe od karcinoma, a s kojima smo razgovarali na ovu temu, kažu kako ta naknada mjesečno iznosi oko 500 eura što nikako nije dovoljno za normalan život.

„Borim se s bolesti već više od pet godina i naknada je stalno ista. Ništa se nije mijenjalo s tim da su cijene svega otišle u nebo. Nekada 500 eura i danas 500 eura nije isto. S tim novcem ne mogu pokriti sve troškove za moje liječenje jer je sve skupo“, kaže jedna Vukovarka oboljela od karcinoma dojke koja nije željela da joj navedemo ime.

„Moja sreća je da imam obitelj koja je iza mene i pomaže mi pa sve to nekako ide ali ne volim što sam ovisna o drugima. Više od 20 godina sam naporno radila, uplaćivala sve moguće doprinose i poreze i sad kad meni treba onda mi se ovako vraća. Frustrira i to što ne možeš ništa nego samo čekati da se netko iz Zagreba smiluje i nešto učini po tom pitanju. Sve to je jako frustrirajuće i otežava liječenje. Mogu samo misliti kako je onima koji nemaju obitelj uz sebe i koji nemaju novca ili ušteđevine“.

Dodaje kako zna i za slučajeve da su ljudi dizali kredite, zaduživali se ili bili prinuđeni da se vrate u roditeljski dom jer sami više nisu mogli financijski izdržati. Isto tako, kako je napomenula, problem je i što oboljeli vrlo često ne znaju svoja prava, a što im iz državnih institucija poput HZZO, HZMO ili Centra za socijalnu skrb, iz nekog razloga ne kažu ili ne žele da kažu.

Složen proces

Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, pojašnjava kako pravo na naknadu imaju najteži bolesnici koji zbog svoje dijagnoze ili stanja ispunjavaju određene medicinske i socijalne kriterije propisane zakonodavstvom.

„Proces ishođenja naknade često je složen zbog potrebne dokumentacije, evaluacije od strane liječničkih povjerenstava i administrativnih zahtjeva. Mnogi pacijenti i njihove obitelji prijavljuju da je procedura dugotrajna i iscrpljujuća, što dodatno opterećuje već ranjive osobe. Naknada se razlikuje ovisno o težini stanja i osnovi za dodjelu, primjerice naknada za njegu ili invaliditet Iznosi variraju od 138 do 720 eura“, kaže Karačić Zanetti.

Međutim, napominje i kako za mnoge pacijente trenutni iznosi naknada nisu dovoljni za pokrivanje osnovnih potreba kao što su terapije, specijalizirana prehrana ili oprema što im je neophodno za osiguravanje svih potrepština za normalno liječenje. Pojašnjava kako je dovoljno spomenuti samo visinu naknade za bolovanje kod radnog stanovništva, odnosno da bi i bez tih troškova teško živjeli, te da se onda samo može zamisliti kako je oboljelima platiti sve troškove što onkološka bolest nosi.

„Problem je najveći što ne postoji jedno mjesto na kojem onkološki pacijent može dobiti sve informacije i sam mora tražiti i ‘kopati’ na sve što ima pravo da li je to preko HZZO-a, socijale ili nekog drugog ministarstva. Mi kao udruga već dugo zagovaramo povećanje visine naknade kako bi ona bolje odgovarala stvarnim potrebama pacijenata. Smatramo da je trenutno stanje neadekvatno i da ne uzima u obzir porast troškova života“, ističe Karačić Zanetti.

Postoji plan

Dodaje kako prema informacijama koje imaju postoji plan za povećanje naknade, ali i da precizni datumi i iznosi još nisu službeno potvrđeni. Ističe kako se nadaju da će do izmjena doći već u idućim mjesecima, iako se sami pacijenti u procesu izmjena zakona stavljaju zajedno sa drugim resursima, što nije dobro. Prema njenom mišljenju pacijente i zdravstvo treba uvijek odvojiti kao zasebnu kategoriju jer su specifični.

„Redovito dobivamo pritužbe od pacijenata koji smatraju da trenutne naknade nisu dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova liječenja i života. Posebno su pogođeni pacijenti s onkološkim i rijetkim bolestima koji imaju visoke troškove liječenja, kao i njihove obitelji, koje često preuzimaju veliki financijski teret. Mjerodavne institucije prepoznaju potrebu za povećanjem naknada, ali ističu da je proces povezan s proračunskim ograničenjima i potrebom za dodatnim analizama.

Naša udruga nastoji ubrzati ovaj proces kroz direktne sastanke i prijedloge rješenja, apelirajući na važnost pravednog sustava za najranjivije skupine. Nadamo se da će izmjene doći što prije i da će uključivati značajno povećanje naknada. Svaki pacijent zaslužuje dostojanstven i miran oporavak od bolesti i liječenje, a ne da mora uz brige o preživljavanju od bolesti brinuti i za vlastitu egzistenciju“, kazala je Karačić Zanetti.

Članica Povjerenstva za prava pacijenata Sanja Šutej, koja je i sama onkološka bolesnica, apelira na Vladu da im je potreban dostojanstven život.

„Onkološkim pacijentima već 16 godina se nije podigla naknada. Radi toga dok oni podmire sve svoje troškove življenja ostanu bez ičega i tako doslovno postanu socijalni slučajevi”, rekla je Šutej.

Zakonom regulirano

Na poslani upit u HZZO o visini naknada za najteže pacijente, tko ostvaruje pravo na njih i hoće li se one dizati, odgovoreno nam je kako osigurane osobe u okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja mogu ostvariti, pored prava na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade. Jedna od novčanih naknada je i naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad.

„Visina naknade plaće koju osiguranici ostvaruju za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, propisana je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon) kojeg provodi HZZO“, stoji u odgovoru.

Dodaju kako pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti ili spriječenosti za rad mogu ostvariti osiguranici kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju prema propisanoj osnovi osiguranja, odnosno koji su osigurani prema osnovi zaposlenosti ili samozaposlenosti.

„Osiguranik koji je privremeno nesposoban za rad visinu naknade plaće ostvaruje ovisno o uzroku privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, te naknada plaće po uzroku bolesti prva 42 dana tereti sredstva poslodavca i ne može biti niža od 70% od osnovice za naknadu plaće. Od 43. dana, naknada plaće tereti HZZO, dok naknadu plaće isplaćuje poslodavac koji može povrat naknade plaće zatražiti od HZZO-a. Najviši iznos naknade plaće, kada naknada tereti sredstva HZZO-a, također je propisan Zakonom i iznosi za cijeli mjesec i puno radno vrijeme 565,04 eura (proračunska osnovica uvećana za 28 posto)“, stoji u odgovoru HZZO-a.

Radna skupina

Napominju i kako je HZZO provedbeno tijelo i da su samim tim vezani zakonskim odredbama te nisu u mogućnosti postupati na drugačiji način od onoga koji je propisan za visinu naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad kako je prethodno opisano do eventualnih izmjena Zakona.

Istim povodom kontaktirali smo i Ministarstvo zdravstva Vlade RH odakle su nam odgovorili kako u međuresornoj suradnji s Ministarstvom financija, Ministarstvom demografije i useljeništva te HZZO-om rade na povećanju naknada u slučaju privremene nesposobnosti za rad za sve kategorije pacijenata, uključivši i teško oboljele bolesnike.

„Radna skupina je oformljena te je održano već nekoliko sastanaka. Kad bude pripremljen konačan prijedlog izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju obavijestit ćemo i zainteresiranu javnost“, stoji u kratkom odgovoru ministarstva.