Zelene pijace i turizam – kombinacija koja daje rezultate

Domaća tradicionalna poljoprivreda kao i sela dijele istu neizvjesnu sudbinu, ali novi trendovi u ishrani i turizmu koji afirmišu autohtonu proizvodnju bude nadu u bolje dane.

Sarajevska pijaca Markale (Fehim Demir / EPA)

Ugledni poslovni časopis Financial Times iz Londona uvrstio je trebinjsku zelenu pijacu na listu najboljih svjetskih lokacija za kupovinu lokalnih proizvoda.

Pijaca u Trebinju se tako našla među evropskim i svjetskim metropolama, a od regionalnih na listi su još Kalenić pijaca u Beogradu, Zelena pijaca u Herceg Novom i dubrovačka na Gružu.

Domaća tradicionalna poljoprivreda kao i sela dijele istu neizvjesnu sudbinu, ali novi trendovi u ishrani i turizmu koji afirmišu autohtonu proizvodnju bude nadu u bolje dane.

“Pod dubokom sjenkom stoljetnih platana, razasutih po centralnom gradskom trgu, trgovci na pijaci iz okolnih sela prodaju lokalne proizvode. Sir iz mijeha, koji se na identičan način pravi od 14. vijeka, renomirano hercegovačko vino, med, ljekovito bilje i pršut samo su neki od užitaka u ponudi. Poslije degustacije hrane i kupovine posjetioci sjede u kafićima na trgu, da se osvježe uz limunadu i uživaju u druženju”, piše Financial Times.

Mjesto trgovine i susreta

Ovaj izbor je od ogromnog značaja za promociju Trebinja, ali i potvrda kvalitetnog rada gradske uprave i Turističke zajednice. Pijaca u Trebinju je zadržala ambijent iz austrougarskog vremena, domaće proizvođače i trgovce te je i dalje mjesto susreta.

“Ponuda je raznolika kako sa sirevima, povrćem, ljekovitim biljkama… Tezge se pune u ranim jutarnjim časovima raznovrsnim programom mliječnih proizvoda, zatim povrće i voće iz obližnjih sela, kao i različitih domaćih proizvoda. Takođe, tu je med kao i razne ljekovite biljke za pripremu čajeva. Naravno tu su i suhomesnati proizvodi naročito u zimskom periodu. Ne treba zaboraviti ni raskošnu ponudu raznobojnog cvijeća kako za bukete tako i za sadnju”, navode iz Turističke zajednice Grada Trebinje.

Ova pijaca je jedna od turističkih atrakcija Trebinja.

“Obzirom da se pijaca nalazi u strogom centru grada, možemo slobodno reći da je posjećuju turisti iz cijelog svijeta. Vjerujemo da svi oni koji dođu u Trebinje obavezno posjete i pijacu. Mišljenja smo da naša pijaca ne može doći u fazu izumiranja, upravo zbog toga što je i u svijetu aktuelan trend kupovine ‘organskog proizvoda’. Zato se možemo i pohvaliti, a vjerujemo i drugi to mogu prepoznati (kvalitet, ukus, miris…), da Trebinjska pijaca zaista nudi domaće proizvode. Smatramo da su pijace na ovim prostorima za sada u potpunosti otporne na konkurenciju tržnih centara i trgovinu preko interneta, iz razloga što su ovo male sredine i ljudi vole ‘živi’ kontakt sa proizvodom i prodavcem”, poručuju iz Turističke zajednice.

Dinamična konkurencija

Mostar je tradicionalni ekonomski, trgovački i saobraćajni centar Hercegovine u kojem turizam postaje dominantan sektor.

“Cilj i smisao postojanja naših pijaca je sačuvati hercegovačke vrijednosti i tradiciju te je kroz niz aktivnosti, programe i projekte učiniti više dohodovnom i na taj način trajno održivom. Konkurenciju nam predstavljaju tržni centri i mini marketi čiji se broj stalno uvećava. Zbog brzog tempa života, većina građana obavlja kupovinu na jednom mjestu, pa tako i proizvode koje prodaju naši zakupci. Sa ovakvim vidom konkurencije javno preduzeće se može takmičiti isključivo ponudom koja treba biti visokog kvaliteta”, kaže Maja Kajtaz, direktorica Javnog preduzeća „Tržnice-pijace“ d.o.o. Mostar.

Smatra da je opstanak pijaca u Mostaru veoma upitan. Svake godine rapidno se umanjuje broj poljoprivrednih proizvođača jer su cijene sjemena i svih dodataka, radne snage previsoke zbog čega poljoprivrednici sve češće odustaju od proizvodnje.

“Naše Društvo je javnog karaktera i treba da ima adekvatnu ponudu građanima, a i da poslujemo sa dovoljnim prihodima za pokrivanje troškova. Zato se trudimo da proširimo našu ponudu sa organiziranjem raznih događaja i tako privučemo građane i turiste da nas posjete. Naša pijaca poznatija kao Tepa se nalazi na ulazu u Stari Grad gdje nema parkinga, a odnedavno je postavljena zabrana za vozila, što nam svakako umanjuje broj posjetilaca. Opstanak je veoma upitan bez obzira na sav optimizam i aktivnosti koje poduzimamo”, poručuje direktorica Kajtaz.

Pijace kao turistički resurs

Vrijednost pijaca prepoznali su i u Turističkoj zajednici Grada Mostara.

“Turistička zajednica Grada Mostara kao institucija kojoj je glavni fokus održivost i razvoj lokalne zajednice je prepoznala važnost pijaca/tržnica kao turistički resurs. Tako smo za ovu sezonu u planu i programu djelovanja uvrstili mostarsku Tepu kao jedan od ciljeva razvoja turističkog proizvoda.

U dogovoru sa upravom Tepe ćemo finansirati lokalnu umjetnicu Maju Rubinić da sa likovnom školom, tezge ukrasi autohtonim hercegovačkim proizvodima (duhan, loza, šipak, raštika…). Na taj način ćemo Tepu kao produžetak Starog Grada učiniti vizuelno dopadljivom”, kaže Nikica Čerkez iz Turističke zajednice Grada Mostara.

Pored navedenog, Turistička zajednica Grada Mostara priprema sa partnerima Vinskom cestom Hercegovine, Vanjsko-trgovinskom komorom BiH, te Privrednom komorom Federacije BiH objavu javnog poziva za zakup tezga koje bi nudile isključivo lokalne proizvode.

“Turistička zajednica će kroz registar vodiča nastojati da usmjeri turiste kroz Tepu. Sigurni smo da bi u tom slučaju zakon velikih brojeva utjecao na njenu održivost. U 2026. godini sličnu inicijativu planiramo uraditi i sa ostale dvije tržnice/pijace”, dodaje Čerkez.

Izvor: Al Jazeera

Reklama