Šta slijedi nakon proglašenja vanrednog stanja na Santoriniju

Na grčkom otoku Santoriniju proglašeno je vanredno stanje nakon što se tamo dogodio najsnažniji zemljotres u posljednje vrijeme uoči kojeg je tlo neprestano podrhtavalo.

Zemljotres jačine 5,2 stepena pogodio je Santorini u srijedu navečer, prvi koji je premašio magnitudu od 5,0 otkako su počela podrhtavanja prošle sedmice. U četvrtak su dva velika podrhtavanja zatresla otok, oba magnitude veće od 4,0.

Posljednji veći zemljotres na Santoriniju magnitude 7,5 dogodio se 1956. godine i odnio je 53 života.

Evo šta za sada znamo.

Šta se događa na Santoriniju?

Ovaj otok, jedan od grčkih Kikladskih otoka u Egejskom moru, doživljava gotovo neprestana podrhtavanja od 27. januara 2025. Do sada su zabilježene hiljade zemljotresa.

Najsnažniji koji je zabilježen dogodio se u srijedu uvečer i bio je jačine 5,2 stepena po Richteru.

Magnituda mjeri jačinu zemljotresa, a prirast je predstavljen decimalama. Zemljotres magnitude 6,0 ili veće klasifikovan je kao težak, dok se magnituda 5,2 smatra umjerenom.

Santorini je smješten uz helenski vulkanski luk, koji se proteže od Peloponeza na jugu Grčke kroz Kikladske otoke. U ovoj regiji nalaze se dva vulkana: Nea Kameni, otočić unutar Santorinijeve kaldere, i Kolumbo, podvodni vulkan smješten približno osam kilometara sjeveroistočno od Santorinija.

Gdje su epicentri zemljotresa koji pogađaju Santorini?

Epicentri zemljotresa koncentrisani su u rastućem klasteru između Santorinija, Anafija, Amorgosa i Iosa. Seizmička aktivnost najsnažnija je između Santorinija i obližnjeg otoka Amorgosa.

Epicentri se nalaze ispod morskog dna, što je dobra vijest. Prema naučnicima, zemljotresi na kopnu općenito izazivaju veću štetu. Grčka leži na veoma seizmički aktivnom dijelu svijeta i zemljotresi ovdje nisu rijetku.

Koji su glavni razlozi za zabrinutost?

Vlasti se pripremaju za slučaj da se dogodi još jači zemljotres, s obzirom na to da podrhtavanja još ne prestaju. U srijedu su vlasti upozorile na rizik od klizišta na dijelovima otoka.

„Još nismo u poziciji da kažemo kako primjećujemo ikakve dokaze koji ukazuju na to da se ovaj slijed polako primiče svome kraju“, reporterima je kazao Vassilis K. Karastathis, seizmolog i direktor Odjela za istraživanje u Nacionalnom opservatoriju u Atini.

„Još smo na sredini, nismo vidjeli nikakva smanjenja, nikakav znak da ide ka regresiji.“

Ovi zemljotresi nisu izazvali povrede ili veću štetu. Prema izvještajima, više od 11.000 ljudi napustilo je Santorini zbog podrhtavanja. Prema popisu iz 2021, na Santoriniju, koji je popularan među turistima, stalno živi 15.000 ljudi.

Mogu li zemljotresi izazvati vulkansku erupciju?

Iako se Santorini nalazi u neposrednoj blizini dva vulkana, stručnjaci smatraju da je erupcija malo vjerovatna. Naučnici naglašavaju da sadašnji potresi nisu povezani s vulkanskom aktivnošću i ne predstavljaju specifičnu vulkansku opasnost.

Prošle sedmice je Grčko ministarstvo za klimatsku krizu i civilnu zaštitu izvijestilo da su senzori zabilježili „blagu seizmičko-vulkansku aktivnost“ u kalderi Santorinija. Međutim, sličan događaj u 2011. godini zadržao se 14 mjeseci, a da nije izazvao nikakve vulkanske erupcije.

„U ovom trenutku mislim da ne postoji opasnost od podvodnog vulkana Kolumbo i vulkanskog kompleksa (…) Međutim, moram reći da ne možemo isključiti dolazak drugog pulsa magme i [ako tako bude] ova epizoda će se ponoviti“, Al Jazeeri je kazao Athanassios Ganas, direktor Odjela za istraživanje Nacionalnog opservatorija u Atini.

Ovaj otok, međutim, ima dugu historiju vulkanske aktivnosti. Oko 1.600. godine prije nove ere jedna od najmoćnijih vulkanskih erupcija u ljudskoj historiji oblikovala je Santorini u njegov sadašnji geološki oblik.

Između 2011. i 2012. godine, otok je prošao značajnu seizmičku aktivnost zbog kretanja magme ispod površine.

Hoće li se podrhtavanja nastaviti još dugo ili se pogoršati?

„Ne možemo isključiti mogućnost potresa jačine 6,0 na jednom od susjednih rasjeda“, Ganas je kazao Al Jazeeri.

„Sva ova seizmička aktivnost prenosi stres na susjedne rasjede koji su dovoljno dugi, oko 15 kilometara, a to znači da imaju potencijal za zemljotres magnitude 6,0“, dodao je.

Ganas je, međutim, naglasio da ovo nije vjerovatan scenarij. „Ovo je drugi mogući scenarij. Prvi je da smo usred seizmičkog roja“, kazao je.

Seizmički roj predstavlja niz mnogo malih do umjerenih potresa koji se u kratkom razdoblju događaju u lokaliziranom području, u rasponu od nekoliko sati do mjeseci, bez ijednog dominantnog potresa.

Kakva je reakcija grčkih vlasti?

Očekuje se da će grčki premijer Kyriakos Mitsotakis posjetiti Santorini u petak.

Lokalne vlasti zatvorile su škole do petka na Santoriniju i Amorgosu, poslale su spasioce i savjetovale stanovnike da izbjegavaju luke i okupljanja u zatvorenom prostoru.

Vlada je saopštila da će vanredno stanje ostati na snazi do 3. marta, kako bi se omogućilo da odgovori na potrebe stanovništva i posljedice seizmičke aktivnosti.