Smajović: Tradicionalni bosanski ćilimi predstavljaju umjetnost izvan vremena

„Tradicionalni bosanski ćilimi predstavljaju umjetnost izvan vremena, a geometrijski stil koji je osnovna karakteristika bosanskih ćilima uvodi nas u svijet univerzalne geometrije, duhovne ili božanske geometrije“, kaže dr. sc. Amila Smajović, likovna umjetnica, grafičarka, doktorica komunikologije i autorica knjige Duh bosanskog ćilima.

U razgovoru ističe kako grafičari svijet vide u plohama i u dvije dimenzije, što je, možda, razlog što su je privukle ”šare na bosanskim ćilimima”, koje je potpuno nesvjesno interpretirala na svojim grafikama.

„Moj profesor grafike Dževad Hozo mi je doslovno ukazao da moje grafike podsjećaju na ‘šare’ sa ćilima. To se desilo davne 1995. godine, pred sam kraj rata od kada se intenzivno bavim istraživanjem bosanskog ćilima sve do danas. Upravo zbog likovnog obrazovanja imala sam sposobnost da uočim da se iza tih ‘šara’ krije puno više od običnih ukrasa. U toku ovih 28 godina dugog istraživanja otvarao se jedan potpuno novi svijet, svijet tradicionalne umjetnosti u koje ubrajamo tradicionalne bosanske ćilime“, rekla je sagovornica.

Dodaje da je knjiga bila sasvim logičan rezultat tako dugog istraživanja.

„U knjizi sam napravila analizu bosanskog ćilima kao umjetničkog i komunikološkog djela, s obzirom na to da sam doktorirala na komunikologiji i to upravo na temi ‘Komunikacijski simboli – studija slučaja bosanski ćilim’. U knjizi sam koristila neke dijelove iz svog doktorata. Osvrnula sam se na historijski razvoj bosanskog ćilima, ali sam posebnu pažnju posvetila analizi geometrijskih motiva. Također sam prikupila različite nazive koji se susreću na tlu Bosne i Hercegovine za pojedinačne motive i za bosanske ćilime. Pokušala sam sve te podatke objediniti u ovoj knjizi koja je prva knjiga o bosanskom ćilimu.“

Zlatni rez u umjetnosti

Nastavlja da se bosanski ćilim prvi put u literaturi spominje još u XIII stoljeću, a da podatke o prvim bosanskim ćilimima, karpetima pronalazimo u dubrovačkom arhivu.

„Nastanak i razvoj bosanskog ćilima povezujemo sa tehnikama tkanja koje su na tlu Bosne i Hercegovine postojale još u doba neolita. Odgovor na pitanja šta se tkalo tada i kako se razvijale tehnike tkanja i ornamentika, pokušala sam da rekonstruišem, prateći razvoj geometrijskog stila i geometrijskih motiva. Uočila sam da se određeni geometrijski motivi nalaze na neolitskoj keramici i u potpuno nepromijenjenom obliku pojavljuju se i na tradicionalnim bosanskim ćilimima. Ovaj svojevrsni fenomen je otvorio potpuno novo istraživačko polje, jer nas je ‘izvukao’ iz lokalnih područja i uveo nas potpuno u jedan bezvremenski prostor, što je glavna odlika tradicionalne umjetnosti“, kaže Smajović.

Prema njenim riječima, ključni motivi i simboli na bosanskom ćilimu pripadaju grupi univerzalnih motiva i simbola koji nas povezuju u jednu veliku svjetsku zajednicu onih koji prepoznaju i kreiraju geometriju.

„Geometrijski stil se razvio još u doba paleolita. Ravna linija ne postoji u prirodi, ona je najvjerovatnije prvi kreativni izraz čovjeka. Geometrijski stil ne oponaša prirodu na način njene imitacije već spada u čist kreativni proces. Na tradicionalnim bosanskim ćilimima geometrijski stil je doveden do savršenstva, jer sam otkrila da su kompozicije na tradicionalnim bosanskim ćilimima i motivi unutar tih kompozicija kreirani po pravilima i proporcionalno, i to po proporcijama zlatnog reza.

Zlatni rez u umjetnosti je idealna proporcija koja odražava red, sklad i harmoniju. Zlatni rez se još naziva i božanskim rezom i ukazuje na shvaćanje svijeta po Božijem poretku, a to shvaćanje je zajedničko svojstvo velikih svjetskih religija i filozofija“, rekla je sagovornica.

Podsjeća da i danas veliki broj mladih umjetnika i dizajnera koristi elemente bosanskog ćilima u svojim kreacijama, što je veoma dobar znak jer bosanski ćilim, danas, gotovo da nema više ko da tka.

„Očuvati bosanski ćilim u tkanoj formi skoro da je nemoguće, ali očuvati duh bosanskog ćilima u modernom dizajnu i umjetnosti je sigurno veliki izazov i smijem se usuditi reći i jedini put. Knjiga Duh bosanskog ćilima može itekako da pomogne mladim umjetnicima i dizajnerima da shvate načine njegove pravilne interpretacije. Pored toga što je knjiga naučnoistraživačka, ona ima i edukativni karakter. Bila sam pionir u ovom istraživanju, a mislim da će moja istraživanja olakšati generacijama koje dolaze da bosanski ćilim primijene u savremenom dobu. Vjerujem da imamo jako talentovane kreativce koji će nastaviti tamo gdje sam ja stala i približiti bosanski ćilim savremenom čovjeku na moderan i prihvatljiv način.“

Spas u kreativnosti

Smatra da univerzalne poruke koje se čitaju na bosanskom ćilimu danas u ovom svjetskom haosu itekako trebaju.

„Insistirati na ljepoti univerzuma, na skladu i harmoniji čime nas uči tradicionalni bosanski ćilim je skoro, možemo reći, imperativ u savremenom društvu. Nama svima je potrebno da se vratimo duhovnoj vertikali, univerzalnim zajedničkim vrijednostima. Vjerujem da će vrijeme koje se nalazi ispred nas tražiti spas u kreativnosti, a da će upute pronaći u tradicionalnoj umjetnosti“, kaže Smajović.

Poručuje da bosanski ćilim igra veliku ulogu u kulturnom nasljeđu Bosne i Hercegovine te da i sama knjiga Duh bosanskog ćilima olakšava poimanje njegovih vrijednosti.

„Naša vlast, i to je najmanje što može učiniti, treba da izgradi muzej bosanskog ćilima i tradicionalnih tehnika tkanja. Bosanski ćilim je potrebno kandidovati na UNESCO-vu listu nematerijalnih kulturnih dobara i pokrenuti proces zaštite na svim nivoima vlasti. To je zaista zadatak naših kulturnih institucija i resornih ministarstava. Nadam se da će ovi procesi uskoro početi, jer na nama je da sačuvamo bosanski ćilim dok još nije kasno“, zaključuje sagovornica.