Može li Kanada zaista zaustaviti dotok nafte u SAD kao odgovor na Trumpove carine?

Veliki trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade izbjegnut je nakon što je američki predsjednik Donald Trump pristao odgoditi uvođenje carina od 25 posto, i to na 30 dana. Ipak, u Kanadi je izbio bijes, ljudi su pozvali na bojkot američkih proizvoda, a neki su čak pozvali da se zaustavi izvoz nafte SAD-u.

Međutim, blokiranje protoka sirove nafte u SAD moglo bi nanijeti ogroman ekonomski trošak Kanadi, koja pumpa gotovo svu svoju sirovu naftu u SAD, putem mreže cjevovoda.

Štaviše, trebalo bi neko vrijeme da Kanada diverzificira svoj izvoz nakon decenija bliskih trgovinskih veza zacementiranih Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini (NAFTA), o kom je Trump ponovno pregovarao tokom svog prvog mandata od 2017. do 2021. godine.

Stoga bi u teoriji Kanada mogla zaustaviti dotok nafte u SAD kao polugu da natjera Trumpa da odustane od prijetnji carinama, ali to bi poremetilo opskrbu sirovom naftom rafinerijama na istoku Kanade, dok cjevovodi prolaze kroz teritorij SAD-a.

Kako funkcioniše kanadski naftovod?

Glavno upozorenje je kako je postavljena kanadska infrastruktura cjevovoda. Započinje u zapadnoj Kanadi, gdje se proizvodi većina nafte, ali mora proći kroz SAD da stigne do istočne strane Kanade.

Većina nafte proizvodi se u zapadnokanadskom sedimentnom bazenu (WCSB), koji obuhvaća provincije Britanska Kolumbija, Alberta, Saskatchewan i Manitoba.

Sirova nafta prenosi se cjevovodima koji prolaze kroz SAD do kanadskih provincija na istočnoj obali, uključujući Ontario i Quebec, gdje se rafinira. Tako mreža cjevovoda, od kojih su neki izgrađeni 1950-ih, opslužuje i rafinerije u SAD-u i Kanadi.

“Kanada i SAD donijele su svjesnu odluku o integraciji svoje energetske infrastrukture”, rekla je za Al Jazeeru Gitane De Silva, bivša izvršna direktorica vladine agencije Canada Energy Regulator (CER). “Tako je već veoma dugo.”

Godine 1994. SAD, Kanada i Meksiko potpisali su sporazum NAFTA, koji je uklonio većinu carina između tri zemlje, i uključio odredbe o energetskoj saradnji.

“Kada je sporazum ratificiran, u SAD-u je postojala želja da Kanada izvozi što više energije”, rekla je De Silva. Sporazum Sjedinjenih Američkih Država, Meksika i Kanade (USMCA), koji je zamijenio NAFTA-u pod Trumpom 2020. godine, zadržava većinu odredbi NAFTA-e u vezi s energijom.

Geografija također igra ulogu u tome kako se cjevovodi grade

“Geologija i geografija za izgradnju cjevovoda od Alberte do Ontarija i Quebeca pomalo je izazovna, zbog kontinentalnog štita i Velikih jezera”, rekla je De Silva. Kontinentalni štit je zona veoma starih i tvrdih prekambrijskih stijena koja čini gotovo polovicu kopnene mase Kanade.

Kanadska nafta teče u dijelove SAD-a, kao što je Srednji zapad, gdje se nalaze neke od rafinerija. Te rafinerije u SAD-u bliže su kanadskim nalazištima nafte nego istočnim provincijama. Naprimjer, naftna regija Britanske Kolumbije bliža je Kaliforniji u SAD-u nego kanadskoj pokrajini Ontario.

Koliko nafte Kanada šalje u SAD?

Gotovo sav kanadski izvoz sirove nafte – oko 97 posto – izvezen je u SAD 2023, prema CER-u.

Godine 2022. 60 posto američkog uvoza nafte bilo je iz Kanade, prema američkoj Upravi za energetske informacije.

Kanada je 2024. proizvodila 5,7 miliona barela nafte dnevno, prema kanadskoj Udruzi proizvođača nafte. U SAD se dnevno izvozilo oko 4,3 miliona barela naftnih derivata.

Može li Kanada prestati slati sirovu naftu u SAD?

Teoretski da, ali je malo vjerovatno, kažu stručnjaci.

Savezna vlada, teoretski, ima ovlasti zaustaviti izvoz. Ali De Silva kaže da bi to bilo komplikovano, jer je Kanada konfederacija, što znači da savezna vlada i pokrajine dijele vlast. Proizvodnja nafte je u nadležnosti pokrajine.

“Tu definitivno postoje pravna pitanja, jer Kanada to nikada prije nije učinila”, rekla je De Silva za Al Jazeeru, dodajući da bi nesuglasice mogle izazvati “domaću ustavnu krizu”.

De Silva je dodala da se postavlja i pitanje gdje bi se nafta skladištila nakon zatvaranja slavine. “Kad cjevovodi budu puni, biće vrlo teško pronaći prostor za dodatna 4 miliona barela dnevno.”

De Silva je dodala da će, ako kanadska vlada odluči prekinuti opskrbu SAD-a naftom, također biti upitno kako će istočni dijelovi Kanade – Ontario, Quebec i New Brunswick – dobiti svoju naftu. To postavlja pitanja o tome bi li SAD zauzvrat spriječio protok nafte, koja teče preko američkog teritorija, u istočnu Kanadu.

Prema američko-kanadskom sporazumu o tranzitnim cjevovodima iz 1977, nijedno javno tijelo u SAD-u ili Kanadi ne smije uvoditi mjere “koje su namijenjene ili koje bi imale učinak ometanja, preusmjeravanja, preusmjeravanja ili ometanja na bilo koji način prenosa karbohidrata u tranzitu”.

Iako se kršenja ugovora mogu osporiti na sudu, “što se tiče Trumpove administracije, ne znam jesu li toliko usredotočeni na te međunarodne ugovore”, rekla je De Silva.

Ne trebaju nam njihovi nafta i plin

Prošlog mjeseca, govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu, Trump je rekao: “Ne trebaju nam njihovi nafta i plin. Imamo više od bilo koga.” Obećao je bušiti više nafte kako bi kompenzirao potencijalni zastoj u isporuci kanadske nafte.

Postoje alternativni načini kojima se sirova nafta može transportirati sa zapada Kanade na istok, uključujući željeznicom, kamionima, brodovima i tankerima. Međutim, De Silva kaže da su “cjevovodi najsigurniji način za transport nafte i plina. Oni su također najučinkovitiji i najisplativiji, tako da to ne bi bilo cjelovito rješenje, ne bi bilo idealno rješenje, ali bi bila opcija, ako zatreba.”

Prema podacima CER-a za 2024, naftovodi su izvezli 89,6 posto kanadske sirove nafte. Ostatak je poslan željeznicom i drugim mrežama.

“Kanada je aktivno tražila druga izvozna tržišta za svoju naftu”, rekla je De Silva. “No, za to nema rješenja preko noći”, dodala je.

Čak i tokom prethodne administracije američkog predsjednika Joea Bidena, pojavila se zabrinutost oko potrebe da Kanada reformira svoju strategiju naftovoda. Prvog dana na dužnosti, Biden je otkazao naftovod Keystone XL iz Kanade u SAD radi zabrinutosti zbog klimatskih promjena.

“Vrijeme je da Kanada preispita svoju strategiju jer vidimo da sada, s novom administracijom, može postati vrlo opasno imati samo jednog klijenta za naš izvoz”, napisao je ekonomist Miguel Ouellette u izvještaju koje je 2021. objavio Montrealski ekonomski institut (MEI).

Kanadski operater naftovoda Trans Mountain rekao je da će se, ako Trump zaista uvede carine, isporuke u Aziju vjerojatno povećati, izvijestio je Reuters. Cjevovod je proširen prošle godine kako bi dopremio naftu do kanadske pacifičke obale, odakle se nafta tankerima otprema u Kinu, Japan i Južnu Koreju.

De Silva je objasnila da bi zabrana izvoza nafte u SAD također imala vrlo negativan utjecaj na vlastitu ekonomiju Kanade. “Naftni sektor je najveći pokretač naše ekonomije”, rekla je. “S obzirom na to da je SAD naše najveće izvozno tržište, mislim da bi savezna vlada vrlo, vrlo pažljivo razmislila prije nego što to odluči učiniti jer bi domaći utjecaji bili gotovo jednako značajni kao i utjecaji na SAD.”

Što je još u pitanju?

Godine 2022. 79,2 posto kanadske rafinirane nafte dolazilo je iz SAD-a, prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti (OEC).

SAD uvozi kanadsku sirovu naftu koja se rafinira na Srednjem zapadu SAD-a, a zatim prodaje natrag u Kanadu i ostatak svijeta.

De Silva je rekla da je jedan od argumenata koje Kanada navodi kako bi spriječila SAD da uvede carine taj da “Kanada izvozi pristupačnu, pouzdanu, sigurnu energiju proizvedenu uz visoke ekološke standarde i predanost ljudskim pravima, i to prodaje SAD-u uz popust. Zatim to kupuju američke rafinerije, rafiniraju i šalju natrag u Kanadu i ostatak svijeta uz značajnu nadoplatu.”

Više tarife mogle bi poskupiti gorivo, gurajući inflaciju. Također bi mogle utjecati na izvozno orijentisane sektore, što bi dovelo do gubitka radnih mjesta – što bi onda negativno utjecalo na Liberalnu stranku premijera Justina Trudeaua, koja se suočava s izborima kasnije ove godine.